U Ustavu bi trebalo više toga izmijeniti i precizirati, ali pod hitno bi trebalo mijenjati odredbe koje se odnose na Ustavni sud, kao i Ustavni zakon o Ustavnom sudu. Ostalo je jako malo vremena i teško da će se to napraviti prije izbora novih ustavnih sudaca. No, sigurno je da ću o tome otvoriti raspravu na Odboru za Ustav, i to čim se Odbor kompletira, odnosno izaberu preostala dva člana, po jedan iz SDP-a i HNS-a - kaže Robert Podolnjak iz Mosta, i to u funkciji predsjednika saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.
Ukidanje natječaja
Podolnjak ima svoju viziju po kojoj bi se uredio položaj, ali i izbor sudaca Ustavnog suda, no spreman ju je staviti na javnu raspravu te izložiti kritici i sugestijama. Kada je riječ o izboru ustavnih sudaca, misli da bi trebalo korigirati proceduru njihova izbora, ali i krug iz kojega se biraju. Tako bi ukinuo da se kandidati za ustavne suce sami prijavljuju na natječaj koji raspisuje Sabor i umjesto toga bi odredio ograničen broj institucija koje bi predlagale kandidate. Tu bi bili viši sudovi, prvenstveno Vrhovni sud, ali i Visoki trgovački, Visoki upravni sud..., pravni fakulteti, političke stranke, odnosno određeni broj zastupnika i još neke institucije.
- Jako dugo u Ustavnom sudu nije bilo ni jednog suca Vrhovnog suda, a to nije dobro. Isto tako nema ni profesora ustavnog prava - kaže Podolnjak. Uvjeren je da, kada bi u Ustavni sud došli suci koji su prije radili na Vrhovnom sudu, tada ne bi bilo situacija i odluka koje su povod tvrdnjama da je Ustavni sud uzurpirao ovlasti redovnih sudova jer bi suci s najviših sudova bolje shvaćali i promišljali razliku između ta dva tijela.
- Osim toga, ovakvim sustavom predlaganja kandidata već bi se u startu selektirali kvalitetniji kandidati. U Njemačkoj, primjerice, šest ustavnih sudaca dolazi s viših saveznih sudova.
Suci s iskustvom
Kod nas treba osigurati sastav u koji će dolaziti ljudi iz različitih tijela, od visokih sudova do ljudi koji imaju iskustva u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti - kaže Podolnjak. Što se samog izbora tiče, nije siguran treba li ukidati izbor dvotrećinskom većinom zastupnika, ali je uvjeren u to da bi trebalo ukinuti tajno glasanje i uvesti javno.
Hoće li dobiti podršku dva najveća politička bloka okupljena oko HDZ-a i SDP-a, Podolnjak ne zna. SDP-ov Peđa Grbin koji je potpredsjednik Odbora za Ustav kaže da o prijedlozima nešto može reći tek kada ih vidi na stolu, ali ne odbacuje suradnju. - Mi smo uvijek za kvalitetne promjene i podržat ćemo kvalitetne prijedloge. Međutim, moram vas podsjetiti kakvim smo pritiscima bili izloženi prije tri godine kada smo predlagali promjene Ustava - kaže Grbin. Na pitanje što misli konkretno o Ustavnom sudu i načinu na koji se biraju suci, odgovara kako je “svima jasno da neke stvari oko Ustavnog suda treba mijenjati”.
Traži se konsenzus
Puno konkretniji nije bio ni HDZ-ov član Odbora za Ustav, Dražen Bošnjaković. - Ima puno ideja, ali je činjenica da situacija nije bajna. Šestorici ustavnih sudaca je istekao mandat i nešto treba poduzeti. No, za konkretniji stav treba pričekati da se Odbor konstituira i da se ideje stave na stol - kaže Bošnjaković koji smatra da bi bilo dobro postići konsenzus.
Podolnjak pak ističe da je svjestan kako svaka cjelina koja bi se mijenjala u Ustavu otvara pitanja o izmjenama brojnih drugih područja, što onda proizvodi političke rasprave i uvjetovanja. Kako bi se to izbjeglo, predložit će da se mijenja samo dio koji se odnosi na Ustavni sud. Na taj način su, napominje Podolnjak, slovenski parlamentarci uspjeli urediti ustavne odredbe o referendumu. Primili su se samo njih i ništa drugo nisu dirali pa su to područje vrlo dobro uredili, i to konsenzusom.
Ni suci ne bi smjeli raditi do 70. godine
Podolnjak smatra da bi u Ustavu trebalo urediti i norme koje se tiču referenduma. U Ustavu bi propisao stvari koje se ne mogu mijenjati referendumom, a to su prije svega pitanja ljudskih i manjinskih prava, donošenje državnog proračuna kao i one koje su u izravnoj nadležnosti nositelja izvršne ili zakonodvane vlasti. Oko samog referendumskog odlučivanja bi propisao kvorum, odnosno koliko građana treba izaći na referendum i glasati da bio odluka donesena na njemu bila valjana. U Sloveniji je to 20 posto birača, a Podolnjak smatra da bi ih trebalo biti između 20 i 25 posto. Ako se urede ove dvije stvari, onda nema razloga ne smanjiti broj potpisa za raspisivanje referenduma i to na od prilike 20.000.
Jedna od promjena koje bi Podolnjak uveo u Ustav odnosi se i na pravosuđe. On bi ukinuo pravo sucima da rade do 70-te godine života. - To je jedina profesija kod koje se radi ovakva iznimka. I profesori da bi dulje radili moraju ispunjavati kriterij izvrsnosti i dokazivati da mogu raditi do 70-te godine - kaže Podoljnjak. Na pitanje bi li u preambuli Ustava trebalo pojasniti da Hrvatska počiva na antifašizmu Podolnjak kaže: “Ne, jer onome kome to sada nije jasno, neće biti nikada”.
Miljenić: SDP će podržati izmjene oko pretvorbenog kriminala
Najavu ministra pravosuđa Ante Šprlje da će predložiti korekcije Ustava kako bi i nakon odluke Ustavnog suda u predmetu Sanader ratno profiterstvo i pretvorbeni kriminal i dalje bili podložni kaznenom progonu, odnosno ne bi zastarjevali podržao je i njegov prethodnik Orsat Miljenić.
- Iz interpretacije Ustavnog suda ništa nije jasno i treba najprije vidjeti što će se događati u praksi jer, koliko znam, Državno odvjetništvo nije odustalo od progona u drugim slučajevima ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala - kaže Miljenić i podsjeća da je nezastarjevanje ovog kriminala ušlo u Ustav na inicijativu SDP-a i naravno da će se za to i dalje zalagati. No, Miljenić se nada, dođe li do izmjena Ustava, da će se onda uvesti i norma o nezastarjevanju teških ubojstava.