Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, od ulaska u EU Hrvatsku je napustilo nešto više od 550 liječnika, a nova radna mjesta najčešće pronalaze u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i Norveškoj. No kao nova hit-destinacija za liječnike sada se pojavila Danska, piše Glas Slavonije.
Ta zemlja u ovom trenutku traži sve specijaliste, a posebno su traženi radiolozi i psihijatri, no velika je potražnja i za patolozima, kardiolozima, neurolozima i kirurzima.
- Svi liječnici koji su se preselili u bilo koju skandinavsku zemlju iznimno su zadovoljni životom. Zakoni u Skandinaviji propisuju da liječnik u svojoj smjeni može primiti samo deset pacijenata i ima dovoljno vremena da se posveti svakome od njih, pa čak i da popije kavu s pacijentom ako to želi. Smatra se da liječnik obavlja intelektualni posao i ne smije ga se zatrpati pacijentima. Upravo se zato stalno govori o deficitu liječnika specijalista u Skandinaviji. Znači, dok u nas jedan specijalist odradi 200 pacijenata u dežurstvu, u njih je taj broj ograničen na njih deset. Skandinavske bolnice prednjače po zadovoljstvu djelatnika na radnom mjestu jer svaka bolnica, ali i svaka druga institucija i poduzeće, imaju ured za ljudske resurse kojima je glavna zadaća voditi brigu o zadovoljstvu svih zaposlenih. Radni tjedan je 36 sati, a dežurstva za doktore su od 22 do 6 sati, odnosno traju samo osam sati, i to su uglavnom pripravnosti. To znači da je doktor kod kuće i ima službeni mobitel te ga se samo zove u iznimno hitnim situacijama. Takvo dežurstvo dodatno je plaćeno. Najveći broj doktora koji odlaze upravo su oni koji žele sređene radne uvjete, bolje međuljudske odnose na radnom mjestu i općenito bolje mogućnosti za sebe i svoju obitelj. Jedina kočnica je jezik, i to samo zato što smo mi ovdje uglavnom pod utjecajem engleskog i njemačkog, i normalno da onda imamo strah od stranog, a upravo tako doživljavamo skandinavske jezike. Ono što je divno kod skandinavskih jezika je da su puno lakši i od engleskog, a pogotovo od njemačkog i onda kada kandidati nakon šest mjeseci obuke u nas polože C1 i mogu komunicirati, pisati i razumiju, budu presretni i ne mogu vjerovati da im je upravo jezik ranije budio strah - priča Zrinka Stanić, direktorica tvrtke Incor iz Osijeka, koja je angažirana direktno od skandinavskih bolnica kako bi pronašla tražene djelatnike i omogućila proces preseljenja (od organiziranja tečaja jezika, isplaćivanja stipendije dok uče jezik, pronalaženja kuće ili stana, vrtića i škola za djecu, rješavanja papirologije, preseljenja stvari, traženja posla za supružnika i slično).
Jedna od liječnica koja već nekoliko godina živi u Danskoj je i specijalistica patologije Dubravka.
- U Danskoj kao patolog radim uže područje patologije. To znači da gledam dva do maksimalno tri područja patologije, poput gastropatologije ili uropatologije i slično. Tako se u Hrvatskoj radi samo na većim klinikama, no ovdje je tako u svim bolnicama. Na taj sam se način mogla potpuno posvetiti svom području i obaviještena sam o svemu novom što se događa u njemu. Uvjeti rada i oprema su odlični, dostupne su brojne moderne metode i obavljaju se detaljne analize uzoraka prema najvišim svjetskim standardima. Timski pristup pacijentu je vrlo važan, tako da se više puta tjedno održavaju multidisciplinarni sastanci, gdje liječnici različitih specijalizacija planiraju terapiju i daljnju dijagnostiku za svakog pacijenta s malignom bolesti ili sumnjom na nju. Obdukcija je malo, obducira se samo u slučaju nejasnog uzroka smrti. Pisanje nalaza olakšano je što je najviše moguće. Moj je dojam da patolozi u Danskoj imaju važniju ulogu nego u Hrvatskoj, nisu marginalizirani, nego su sastavni dio tima čiji se nalazi jako uvažavaju pri daljnjem planiranju liječenja. Plaća je odlična i može se bez problema živjeti s jednom plaćom, u slučaju da supružnik odluči ne raditi. Mi smo oboje odlučili raditi - ispričala je svoje iskustvo ova patologinja, a prenosi Glas Slavonije.
Ada Barić Grgurević, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, ističe uvjete rada kao glavni razlog odlaska liječnika iz naše zemlje. "Nemamo definirane uvjete rada, nemamo strukovni kolektivni ugovor, nemamo definirane vremensko-kadrovske normative, pa nadalje. Sve je to ispred financijske motivacije odlaska liječnika", upozorava Barić Grgurević.