DETALJI IZ ISKAZA

Pokajnik Mravak: Izvršavao sam naloge Ive Sanadera. On mi je rekao da potpišem ugovor s TLM-om

Bivši predsjednik uprave HEP-a u svojoj obrani pred tužiteljima USKOK-a uz bivšeg premijera tereti i neke nove aktere koji dosad nisu bili spominjani

ZAGREB - Potpisujući taj ugovor s TLM-om ja sam izvršavao naloge u prvom redu predsjednika Vlade RH Ive Sanadera, a nakon toga potpredsjednika Vlade Damira Polančeca te saborskog zastupnika te istovremeno zamjenika predsjednika Nadzornog odbora HEP-a Krešimira Ćosića.

Da se radilo o mojoj odluci ili isključivo poslovnoj odluci HEP-a, nikada ne bih pristao zaključiti ugovor bez zaštitne klauzule, odnosno ugovor bih potpisao u interesu HEP-a i s maksimalnim osiguranjem za HEP - izjavio je to bivši predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak u svojoj obrani pred tužiteljima USKOK-a vezano za slučaj HEP - TLM.

Riječ se o spornom ugovoru iz travnja 2007. godine o isporuci struje šibenskom TLM-u, odnosno Aluminiju Mostar, kojemu je uistinu prosljeđivana.

Prema optužbi, zbog ugovorene isporuke struje po izrazito niskoj cijeni, koja se vezala isključivo uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi, HEP- je u samo nekoliko godina ostvario gubitak od najmanje 600 milijuna kuna.

Nađite kompromis

Osim što govori o ulozi suokrivljenog Damira Polančeca, Mravak u svojoj obrani izravo tereti i bivšeg premijera. Ali ne samo njega. Mravak je naveo kako je u sve bio upućen i tadašnji ministar gospodarstva, aktualni ministar obrane Branko Vukelić, a ključnu ulogu dao je i saborskom zastupniku Krešimiru Ćosiću.

Ispričao je između ostaloga da je na svim ključnim sastancima, doduše ne baš aktivno, sudjelovao i sadašnji predsjednik Sabora Luka Bebić.

Mravkova obrana uglavnom se u potpunosti poklapa i s obranom koju je u USKOK-u iznio i bivši šef TLM-a Ivan Koštan. Obojica su pričali o nizu sastanaka u prostorijama Vlade koji su se održavali u drugoj polovici 2006. i početkom 2007. godine na temu privatizacije TLM-a i isporuka struje tom poduzeću i mostarskom Aluminiju.

Pozive na sastanke nisu dobivali u pisanom obliku već su telefonskim putem pozivani iz Sanaderova kabineta. Sanader, Polančec, Vukelić, Bebić, Mravak, Koštan i Mijo Brajković iz Aluminija bili su “stalna postava”, dok su na pojedinim sastancima bile nazočne i druge osobe. Uglavnom su sastanci proticali na sličan način. Premijer Sanader imao bi uvodno izlaganje, primjerice o velikom značaju opskrbe električnom energijom Aluminija u Mostaru, potrebi da se pronađu kompromisna rješenja i slično.

Znao je nakon toga napustiti sastanak i prepustiti glavnu riječ Polančecu. No, prije kraj bi se uvijek vraćao, dobio sažetke rasprave i potom donosio zaključke.

Mravak u svojoj obrani tvrdi da je na tim sastancima detaljno obrazlagao zašto HEP bi za HEP bila neprihvatljiva isporuka struje po cijenama koje su tražili TLM i Aluminij. S obzirom da je postojala “prepreka” od barem 15 eura po megavat satu između cijene prihvatljive kupcima i one koju bi HEP mogao trpjeti, Sanader im je na kraju, tvrdi Mravak, dao nalog da pregovaraju i nađu kompromisno rješenje.

Međutim, Mravak takvo rješenje nije našao.

Ne sjećam se dobro

Na sastanku održanom 18. prosinca 2006. s istim sudionicima Sanader je “presudio”. Kao i inače, premijer je donosio zaključke, pitao je prisutne da li ima netko tko nije suglasan i nitko se ne bi javio. Sanader je donio zaključke i podijelio zaduženja. Govorio je o modelu privatizacije TLM-a čega se baš dobro i ne sjećam.

Londonska burza

- Dao je nalog HEP-u, odnosno meni osobno, da ugovorim petogodišnju isporuku električne energije Aluminiju Mostar za proizvodnju 50.000 tona aluminija po formuli vezanoj za cijenu aluminija na Londonskoj burzi. Polančeca je zadužio za praćenje procesa privatizacije, a Ćosića za pregovore HEP-a i TLM-a do trenutka potpisivanja ugovora - istaknuo je Mravak napominjući da te zaključke nije dobio u pisanom obliku.

No, i Koštan je u svojoj obrani spominjao identične zaključke pri čemu je detaljnije govorio o zaključku vezanom za privatizaciju TLM-a.

- Sanader je rekao da su uklonjeni i zadnji problemi između Vlade RH kao prodavatelja TLM-a i Konzorcija kao kupca - izjavio je Koštan napominjući da je Sanader dodao da se treba dovršiti ta privatizacija pod posebnim uvjetima.

Diskutabilan odabir

Podsjetimo, riječ se o konzorciju nekoliko hrvatskih tvrtki, kojega je 2007. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju odabrao kao najboljeg ponuđača, o čemu se u najmanju ruku može diskutirati. No, vratimo se Mravkovoj obrani. Bivši šef HEP-a naglasio je kako je i nakon spomenutog sastanka u prosincu pokušavao iznaći rješenje, vodio je razgovore sa stručnim službama i slično. Na koncu su, protivno Sanaderovu zaključku sa sastanka, izradili nacrt ugovora koji je sadržavao i zaštitnu klauzulu za slučaj da cijena aluminija pande, čime bi se ograničili mogući gubici.

Kada je takav završni nacrt dostavio šefu TLM-a Koštanu nastupili su problemi jer to nije bilo u skladu s dogovorenim. S problemom su pisanim putem, tvrdi Mravak, upoznali Polančeca, Bebića, Vukelića, Ćosića i još neke osobe. Ovoga puta “presudio” je Ćosić, koji je nazvao Mravka i bio je, kaže Mravak, jako neugodan prema njemu, prost.

- Dao mi je jasan nalog da moram izbaciti tu zaštitnu klauzulu iz ugovora - izjavio je Mravak kazavši kako je potom i zaključio sporni ugovor smatrajući da radi po nalogu vlasnika HEP-a, odnosno premijera i njemu podređenih ljudi u Vladi.

Izdvajamo