Nakon što je u posljednje tri godine prešao poslovni križni put od propasti preko neizvjesnog predstečaja do nove stabilnosti, Dalekovod, jedna od rijetkih domaćih kompanija s velikim potencijalnom za poslove na međunarodnom tržištu, ponovno je postao poželjni dio slagalice u predizbornoj, a moguće i u postizbornoj političkoj trgovini.
Vrdoljak demantira
Nekoliko dobro informiranih izvora bliskih dioničarima Dalekovoda potvrdilo je Jutarnjem listu da se samo godinu i dva mjeseca nakon što je Paško Vela imenovan predsjednikom Uprave kompanije u političko-poslovnim krugovima lobira za njegovu smjenu, da bi ga naslijedio novi čovjek, moguće i član aktualnog menadžmenta, a moguće i netko izvan Dalekovoda. Jedan informirani sugovornik Jutarnjeg tvrdi da za Velinu smjenu lobira HNS, konkretnije ljudi bliski aktualnom ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. Izvori bliski ministru tvrde pak da to nije tako.
Političko lobiranje oko ključne menadžerske pozicije u Dalekovodu, koje se neupitno događa, osim s izborima za parlament, poklapa se s poslom rekonstrukcije postojećeg i gradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci, koji je Dalekovod kao dio konzorcija dobio na javnom natječaju od HŽ Infrastrukture. Vrijednost posla je 1,2 milijarde kuna, u konzorciju sudjeluju Dalekovodov suvlasnik Zagreb Montaža Vlade Čovića i Div d.o.o. iz Samobora Tomislava Debeljaka, a sufinancira se iz fondova EU.
Gradnja autocesta
Povijest se u Dalekovodu na neki način ponavlja, no u ovom trenutku teško je detektirati u kojoj mjeri. Naime, Dalekovod je došao pred propast zato što se to poduzeće u vrijeme velike gradnje autocesta u Hrvatskoj, koja je financijski bila na vrhuncu od 2004. do gospodarskog sloma 2009., znatno oslonilo na poslove u zemlji osigurane političkim lobiranjem, zanemarujući razvoj osnovne djelatnosti gradnje dalekovoda za inozemna tržišta te dopuštajući bujanje troškova. Domaći poslovi koje je odnijela recesija ostavili su Dalekovodu dugove koje nije mogao plaćati i premalen udio prihoda od osnovne djelatnosti, nedovoljan da podnese gubitke.
Novi poslovi
Stoga je kompanija završila u predstečajnoj nagodbi, posljedično također visokoispolitiziranoj nakon što je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić upravo na primjeru Dalekovodova predstečaja, koji nije htio odobriti, tražio ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Dalekovodov predstečaj u konačnici je dobio zeleno svjetlo suda, kompanija je financijski stabilizirana i u posljednjih godinu dana sklapa nove poslove na više inozemnih tržišta.Izvor blizak jednom od suvlasnika Dalekovoda tumači da su suvlasnici zadovoljni aktualnim napretkom Dalekovoda, međutim, smatraju da poduzeće može biti još efikasnije, može bolje iskoristiti svoje potencijale i raditi više poslova, no odbija svaku mogućnost političkog namještanja menadžerskog vodstva u kompaniji.
Dalekovod na meti stranih ulagača
U prvoj polovici ove godine Dalekovod je ostvario 338,1 milijun kuna prihod, dok je lani u istom razdoblju prihod bio 339,6 milijuna kuna, a rezultate za devet mjeseci kompanija tek treba objaviti. Uz Zagreb Montažu ključni dioničar Dalekovoda je Fond gospodarske suradnje Nexus.
Lani na proljeće odigrala se posljednja smjena na čelu Dalekovoda kada je s mjesta predsjednika Uprave smijenjen Goran Brajdić, financijaš koji je Dalekovodom upravljao u završnoj fazi predstečaja. On je očekivao da će mu vlasnici povjeriti mandat i, kako je tada izjavljivao, “u miru”, nakon što je kompaniju vodio “u ratu”. No, vlasnici mu to nisu omogućili. Predstečaj je omogućio Dalekovodu da dugove plati u roku od 16 godina, a u FGS Nexusu su ostati u kompanji uz manji profit od uobičajenog za rizična ulaganja. Prema informacijama Jutarnjeg,postoji interes stranih investitora za kupnjom Dalekovoda.
Intervju s Paškom Velom: 'Moja smjena donijela bi štetu tvrtki koju smo tek digli na noge'
Paško Vela na čelu je Dalekovoda od kolovoza prošle godine. Sadašnjost i budućnost Dalekovoda bile su glavne teme razgovora, no dotakli smo se i priče koja se ovih dana proširila političkim i ekonomskim krugovima, a prema kojima mu prijeti smjena.
Pokušava li vas politika smijeniti, kako se priča?
- Ne bih to komentirao. Ne znam ništa o tome, niti me zanimaju takve glasine. No, sumnjam da bi netko želio nanijeti štetu Dalekovodu, a smjena na čelu tvrtke u ovom trenutku bila bi upravo to. Moj tim i ja radimo svoj posao najbolje što možemo, misleći pritom na 1.500 zaposlenih, kojima svaki mjesec treba isplatiti plaće, na dobrobit vlasnika kompanije i tvrtke same.
Poslovi u regiji
Kakvo ocjenjujete poslovanje Dalekovoda nakon predstečajne nagodbe?
- Predstečajna nagodba je prošlost. Od njezina završetka smo puno napravili da tvrtka stane na noge: samo u ovoj godini ugovorili smo oko 170 milijuna eura novih poslova, a vjerujemo da ćemo do kraja godine ugovoriti sigurno još 20 do 30 milijuna eura.U 2016. samo nam je nebo granica jer razgovaramo o ogromnim projektima u Ukrajini. Jaki smo i u Norveškoj, kao i u svim zemljama ove regije - od Slovenije do Albanije, osim u Srbiji, u koju bismo voljeli zakoračiti.
Koliko vam je značajan posao obnove pruge od Dugog Sela do Križevaca?
- Taj posao, vrijedan 1,25 milijardi kuna, trebao bi početi sljedeće godine. On je za nas važan iz više razloga. Dalekovod će raditi cjelokupan električni dio posla na pruzi i, kao član konzorcija, utjecat će na glavne odluke. To je prvi tako velik posao na kojem radimo ne kao podizvođač, nego kao samostalna tvrtka. Time sami kreiramo svoju sudbinu i stječemo reference za poslove u inozemstvu. Štoviše, već smo u kontaktima oko dobivanja sličnih poslova u drugim zemljama, posebno u Poljskoj, Ukrajini, Makedoniji i Norveškoj. I tamo bismo obnavljali postojeće i gradili nove pruge.
Što je s izgradnjom autocesta?
- Mi smo ranije bili jako angažirani na poslovima gradnje autocesta, to nam je nosilo i preko 50 posto prihoda. No, u Hrvatskoj se uglavnom više ne grade autoceste. U budućnosti ćemo se orijentirati više na naš core business, dakle na dalekovode i trafostanice.
Velike prilike
Koja su vam još tržišta zanimljiva?
- Osim spomenutih, u Europi nas posebno zanima Njemačka. Od udaljenijih tržišta, već imamo kontakte na tržištu Kazahstana, ‘očijukamo’ i s Iranom, gdje tražimo poslovne prilike, a zanima nas i Saudijska Arabija. Vrlo smo zainteresirani i za Kanadu. K tome, velike prilike nam se otvaraju na pojedinim afričkim tržištima - u Južnoj Africi, Mozambiku i Keniji - gdje se puno ulaže u hidroenergiju, pa bismo mi mogli graditi dalekovode i trafostanice.
Konačno, i Sirija će, kada u njoj završi rat, biti jako zanimljiva. Svaka zemlja koja izađe iz rata za nas je potencijalno značajno tržište. Poslovi obnove nakon rata su dugotrajni i predstavljaju velik i siguran izvor prihoda, tu govorimo o milijardama dolara. (Razgovarao: Adriano Milovan)