U Hrvatskoj je zabranjena prodaja alkohola i cigareta mlađima od 18 godina, no tu bi dob trebalo dodatno povećati. Smatra to radna skupina stručnjaka koja je izradila nacrt Minimalnih standarda prevencije ovisnosti u odgojno-obrazovnim ustanovima, a koji je Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga ovaj tjedan uputio u javnu raspravu.
Povećanje minimalne dobi potrebne da bi se ostvarila prodaja duhanskih proizvoda i alkohola jedna je od mjera predloženih u tom dokumentu, u dijelu “Učinkovite preventivne intervencije u srednjkoškolskoj dobi”.
- Radna skupina nije precizirala kolika bi minimalna dob bila optimalna. Ostavljena je ovakva, načelna preporuka kako bismo vidjeli reakcije šire javnosti, osobito stručne, i kako bi se tijekom javne rasprave iskristalizirao određeni stav. Ako se prihvati ovakav dokument, i ta bi odredba postala obvezna - kaže Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.
Radnu skupinu, kojom je koordinirala Agencija za odgoj i obrazovanje, činilo je sedam relevantnih stručnjaka, među kojima i dvije stručnjakinje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz područja prevencije ovisnosti. Ovakav je prijedlog, kako doznajemo, posljedica inozemnih istraživanja koja su pokazala da podizanje minimalne dobi u kojoj je legalna konzumacija alkohola smanjuje uporabu alkohola u kasnijoj dobi.
Negativne brojke
Hrvatski maloljetnici pri vrhu su europskih zemalja kad se radi o pijenju alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto. Alkohol je pak pilo u zadnjih 30 dana njih 55 posto, a 47 posto ih se u istom periodu opilo. Udio onih koji se opijaju dramatično raste: prije 20 godina takvih je bilo 28 posto.
Dobna granica ispod koje trgovci ne smiju mladima prodavati alkohol niti im ga ugostitelji smiju poslužiti u Hrvatskoj je 18 godina - jednako kao i u većini od promatranih 28 zemalja EU, Švicarske i Norveške. Nižu legalnu dob imaju Austrija, Luksemburg i Portugal (16 godina), te Cipar i Malta (17 godina). Neke države, poput Belgije, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Norveške i Švicarske, imaju propisane različite dobi za konzumaciju pića s nižom koncentracijom alkohola (pivo, vino) te ona s višom koncentracijom (žestoka pića). Tako je, primjerice, u Švedskoj dozvoljena prodaja blažih alkoholnih pića osobama od 18 godina, dok se žestoka pića zakonski ne mogu kupiti prije 20. godine. Sličnu regulaciju imaju i Norveška i Finska.
Nema pića ni kod kuće
Polovica promatranih zemalja, osim postavljanja legalne dobi za prodaju alkohola, zakonski reguliraju i dob u kojoj je mladima dozvoljeno konzumiranje na javnim prostorima te samo posjedovanje alkohola i cigareta. Hrvatska nije među njima: pijenje alkohola na javnim prostorima zabranjeno je samo u nekim lokalnim sredinama (poput Osijeka), a posjedovanje uopće nije kažnjivo: policija ne može postupati prema djetetu koje, primjerice, nosi sa sobom pet litara votke. Šest europskih zemalja - Estonija, Finska, Litva, Slovačka, Švedska i Velika Britanija - otišle su i korak dalje: one zakonski zabranjuju mladima ispod zakonske dobi konzumiranjue alkohola i u privatnim prostorima! Tako, primjerice, Finska propisuje da mlađi od 20 godina ne smiju piti žestoka pića ni kod kuće. Provođenje takve regulative je, naravno, nemoguće kontrolirati, no to nije ni cilj države koja je donijela zakon: cilj je poslati jasnu poruku o sustavnom određenju prema alkoholu i maloljetnicima. Posebno je važna poruka roditeljima s obzirom na to da istraživanja pokazuju da mladi prvo alkoholno piće najčešće popiju s roditeljima.
Malo prijava
Iako Hrvatska legalnom minimalnom dobi za konzumiranje alkohola ne odskače od europskog prosjeka, struka ozbiljno upozorava da najveći problem leži u nedostatnom nadzoru primjene postojećih propisa. Prema podacima koje nam je dostavio MUP, policijski službenici su tijekom cijele 2016. godine otkrili tek 19 slučajeva davanja alkohola maloljetnicima! Od toga, 16 takvih slučajeva otkrili su u kafićima, te tri na otvorenim prostorima, javnim skupovima i drugim mjestima. Godinu dana ranije situacije je bila slična: policijski službenici, koji su po Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, zajedno s turističkim inspektorima zaduženi za nadzor primjene zabrane točenja alkohola maloljetnicima, otkrili su 20 slučajeva. Turistički inspektori bili su nešto uspješniji: utvrdili su 70 takvih slučajeva od 1. siječnja do 31. prosinca 2015.
Budući da 87 posto mladih u dobi od 15 i 16 godina kaže da bez većih problema može nabaviti alkohol, ovakvi su podaci porazni.