REPORTAŽA

'Popij ovo i ne brini. Tri dana ćeš biti spreman za bilo kakvu akciju. Možda će te boljeti glava, žile u mozgu se suze da bi se one dolje proširile'

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 02.04.2017. u 15:33

Zagreb,300317.
Ilustracija za Kamagra gel za potenciju.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Stigao sam na okretište tramvaja na Črnomercu i nazvao broj bez imena. Imao sam crvene sunčane naočale, ne zbog sunca, nego da mi prodavač ne zapamti lice. Nedostajala mi je još samo kapuljača da upotpunim svoj tajanstveni izgled za susret s dilerom.

Hodao sam prema parkiralištu držeći mobitel blizu uha, a desetak metara ispred mene, pokraj automobila, stajao je visoki muškarac u sivoj trenirci. Izgledao je kao da čeka nekoga. S prvim otkucajem slušalice na mom mobitelu, počeo se okretati i tražiti nešto u torbici oko pojasa. Znao sam da je to on.

“Halo?” pitao je muški glas. “Vidim vas!” odgovorio sam i čovjek se nekoliko puta okrenuo oko sebe prije negoli me je primijetio. Bio je ošišan na “jedinicu”, a i on je lice sakrio sunčanim naočalama. Valjda je to obavezno kad su na djelu sumnjive transakcije.

“Pozdrav, brzo si stigao”, rekao je i snažno mi stisnuo ruku. Razmijenili smo pozdrave i prije negoli sam stigao pitati, iz torbice je izvadio bijelu kutijicu. Gurnuo mi ju je u ruku i počeo objašnjavati.

“Unutra imaš sedam paketića. To ti je gel koji se uzima oralno, sat i pol prije seksa. Nemoj ga ni slučajno miješati s alkoholom ili drogom, inače neće biti dobro”, ispričao je u jednom dahu. Pospremio sam kutijicu brzo u džep od jakne. Bilo je 18 sati, tako da nije bilo previše ljudi na okretištu. Ipak, sama tajnovitost sastanka, kao i sadržaj kutije, instinktivno me natjerao da ga što prije sakrijem od očiju javnosti.

Popust za studenta

Iako je nervoza na meni bila očigledna, gospodinu u kasnim četrdesetima sama priroda sastanka nije smetala. To je pokazao odmah preko mobitela, tog istog dana kada sam ga kontaktirao. Odmah me pitao za moju dob i ubrzo postavio dijagnozu.

“Aha, 23 godine, sigurno patiš od preuranjene ejakulacije? Je l’ tako?”

Njegovo pitanje ostavilo me zatečenim jer nisam stigao izmisliti problem. Ipak, na forumu sam vidio da su se neki mladići mojih godina žalili da imaju problema sa zadržavanjem erekcije. Odlučio sam se za to.

“Da, da. Ne brini, nije ti to ništa strašno, događa se svakome. I imam ti pravu stvar za to.”

Predložio mi je Kamagru, neki preparat sličan Viagri, samo što brže djeluje. Taj proizvod spominjao se i na forumu. Znao sam samo da je gel. I da se ne može kupiti kod nas u ljekarni.

“Cijena ti je 180 kuna, ali ako dođeš do okretišta, dam ti ga za 150”, rekao je. Tijekom cijelog razgovora s moje se strane mogla osjetiti doza neugode i sramežljivosti. Nije da baš svaki dan kupujem ilegalne lijekove za probleme s erekcijom. To je i on primijetio, a kada je čuo da sam student, slomio se: “Ma ne mogu uzeti pare od studenta. Tvoj je za 130 kuna, znam da vam nije lako s lovom.”

 

Nabava iz Britanije

Tako je i bilo. Iz novčanika sam iskeširao 130 kuna i predao mu ih. Ipak, naš susret tu nije završio. Nastavili smo neformalno pričati, kao da mi je prodao kilogram mrkve, a ne nedozvoljeni lijek za potenciju.

“Kada to popiješ, to ti u organizmu ostaje tri dana, ali reagira samo na podražaj. Tako da ćeš biti spreman za bilo kakvu akciju...”

Ispričao mi je kako u ponudi ima još i Viagru, Cialis, Cobru (dvostruko jača Viagra) te još druge lijekove ako se stvari slučajno ne “podignu” nabolje. Nastavio me ispitivati o prirodi mog problema, ali ovog sam puta bio pripremljen. Objasnio sam mu kako tijekom prošlog odnosa nisam mogao postići “punu snagu” i da sam mu se zato javio. Požalio sam mu se na visoku cijenu lijekova u ljekarni, na što je on potvrdno kimnuo glavom. Bio sam iznenađen kako me cijelo vrijeme ljubazno slušao, a na kraju me čak i pokušao utješiti.

“Slušaj, nisi ti prvi mladić koji ima problema. Imao sam jednog, bio je u dugoj vezi i počeo je imati probleme s djevojkom u krevetu. Pitao sam ga čime se bavi i rekao mi je da radi, studira te da još i radi u fušu. Gle, sve ti je to stres i utječe ti na zdravlje. Dao sam mu taj isti gel kao i tebi i javio mi se drugi dan da mi zahvali. Samopouzdanje mu se vratilo i nije više imao takvih problema”, rekao je prodavač. Iz razgovora sam prvo pomislio da je završio neki medicinsku školu ili čak fakultet, ali mi je na kraju priznao da je diplomirani ekonomist.

Ovim poslom bavi se već tri godine, a čak mi je objasnio kako dolazi do robe. Naime, lijekove naručuje od jedne ljekarne iz Indije, koja zatim preko Velike Britanije šalje proizvode njemu u Hrvatsku.

“Tako se zaobiđe carina, znaš?” rekao mi je. Na prvi pogled mi je i kutijica izgledala prilično pouzdano iako ju nisam htio opet izvaditi pred njim. Uvjeravao me da je njegov proizvod siguran jer ga je i sam provjerio, za razliku od ostalih tableta koje nude drugi zagrebački dileri.

“To su ti sve kineski proizvodi. Ovo moje proizvodi američka tvrtka, samo ih ona ne može plasirati tu kod nas tržište.”

Tu smo se napokon dotaknuli pitanja legalnosti cijelog procesa.

“Što da učinim ako me netko uhvati s tabletama? Znate, policija?” pitao sam.

“Samo reci da si naručio na internetu, da je na prirodnoj bazi i to je to. Ionako ti ovo nije potpuno zabranjeno. Samo se nalazi u nekoj sivoj zoni. Kužiš me?”

“Kužim.”

Savjeti na forum.hr

Naš sastanak je na kraju trajao dulje nego što sam očekivao. Moja vizija brzinske predaje u mračnoj ulici dok nitko ne gleda na kraju je ispala netočna. Sve se odvilo u prijateljskom okruženju, na pakiralištu, nekoliko metara od desetak ljudi. Filmovi stvarno razbujaju maštu.

Još jednom smo se rukovali na oproštaju, a stisak mu odonda nije popustio. Krenuo sam prema tramvajima, ali se onda sjetio još nečega: “E, zaboravio sam ti pokazati kako se koristi!”

Uzeo je jedan paketić iz džepa i pokazao mi procijep kroz koji gel moram iscijediti u usta. Prije posljednjeg pozdrava još mi je objasnio da će me možda boljeti glava jer će mi se krvne žile u mozgu suziti kako bi se one dolje mogle proširiti, ali da me to ne zabrinjava.

“To je sve normalno da bi gel proradio. Sve svoje proizvode sam dao prijateljici farmaceutkinji na provjeru, tako da nema nikakve opasnosti. Važno je samo kako ih koristiš”, zaključio je.

Rekli smo si “bok”, ovaj put bez rukovanja, i svatko je otišao prema svom prijevoznom sredstvu. On prema autu, ja prema tramvaju. Prije dolaska na stanicu gurnuo sam ruku u džep jakne i izvadio predmet koji mi je dao.

“Kamagra oral jelly” pisalo je na kutijici. Gel voćnog okusa sa sedam vrećica za tjedan dana. Pospremio sam paketić u torbu i ušao u 11-icu. Okrenuo sam se još jednom prema parkiralištu, ali automobila i vozača u trenirci više nije bilo.

Trebao mi je samo jedan dan da preko interneta pronađem osobu koja prodaje lijekove za potenciju te da od iste osobe kupim sporni proizvod. Prvi korak u traženju bio mi je Forum.hr, gdje se već godinama vode rasprave o tome koji lijekovi rješavaju probleme u krevetu. Osim savjeta i prijedloga, često se postavi i pitanje dobavljača. Svi se žale da su u ljekarnama cijene tih istih proizvoda puno više, a s kupovinom na recept dolazi i neugoda odlaska k liječniku te podizanje istih lijekova u ljekarnama, gdje prevladava žensko osoblje. Ipak, cijena je faktor koji presuđuje. Dvije tablete Viagre od 100 miligrama dođu 265 kuna, dok četiri tablete Cialisa od 20 miligrama koštaju čak 450 kuna. Zato se kupci okreću internetskim oglasima te kupuju lijekove na istoj kemijskoj bazi koji ili nisu odobreni u Hrvatskoj ili je za njihovu upotrebu potreban liječnički recept. Prije nego što sam se javio muškarcu s početka priče, nazvao sam broj iz jednog drugog oglasa, gdje je nepoznati prodavač nudio također Kamagru. On nije bio toliko opušten i htio je da razgovor što prije završi. Ponudio mi je cijenu i dozu te je inzistirao da se vidimo osobno. Kad sam ga pitao za legalnost navedenog proizvoda, spustio je slušalicu.

Naime, Kamagra je na popisu lijekova koji nemaju distribucijsko odoborenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

“Erektilna disfunkcija liječi se lijekovima iz skupine inhibitora fosfodiesteraze 5 (inhibitori PDE5), u koje se ubrajaju sildenafil, vardenafil i tadalafil. Lijekovi s navedenim djelatnim tvarima odobreni su i u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije smiju se izdavati isključivo na recept liječnika, odnosno liječnik prije propisivanja mora procijeniti omjer koristi i rizika primjene lijeka u pojedinog pacijenta, odrediti odgovarajuću dozu lijeka i nadzirati zdravstveno stanje pacijenta”, kažu iz HALMED-a. Agencija upozorava građane da lijekove iz sigurnosnih razloga kupuju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima jer su na hrvatskom crnom tržištu lijekova zabilježeni lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine.

“Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, njihova kakvoća je upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji ozbiljno mogu ugroziti zdravlje pacijenata”, poručuju iz HALMED-a.

Ipak, ilegalni lijekovi sve su brojniji na internetu. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da je oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. U Hrvatskoj je u posljednje dvije godine prijavljeno čak 846 osoba za 1253 kaznena djela nedozvoljene trgovine, ali ti podaci se ne odnose samo na trgovinu lijekovima nego na svu vrstu robe čiji je promet zabranjen. Naime, u policiji ne postoje statistički podaci o broju kaznenih djela nedozvoljene trgovine koja se odnosi na krivotvorenje lijekova. Ipak, u razdoblju od 2014. do 2016. prijavljeno je osam osoba za osam kaznenih djela krivotvorenja lijekova ili medicinskih proizvoda. Zna se i koja je kazna za navedene prekršaje.

“Za kazneno djelo krivotvorenja lijekova ili medicinskih proizvoda iz čl. 185. kazna se kreće u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora, a za kvalificirani oblik kazna je od jedne do osam godina zatvora. Pokušaj ovog kaznenog djela također je kažnjiv. Za kazneno djelo nedozvoljene trgovine iz čl. 264. Kaznenog zakona propisana je kazna do jedne godine zatvora”, poručili su iz Ureda glavnog ravnatelja policije.

Velike novčane kazne

S druge strane, postoje oni koji znaju koliko lijekova uđe u Hrvatsku. Iz Carinske uprave poručuju kako je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine zaplijenjeno 5134 komada lijekova koji sadrže drogu te 8961 primjerak lijekova i preparata za potenciju, a njihova vrijednost se procjenjuje na otprilike 100.000 kuna. Na popisu najfrekventnijih lijekova koji prijeđu granicu je i naš lijek s početka priče.

“Najviše je zaplijenjeno lijeka Kamagra super 100 mg, Kamagra oral jelly od 100 mg (Kamagra gel), Viagra i Cialis te je kod otkrivenih slučajeva nezakonitog unošenja na prostor RH, odnosno Europske unije, primijećeno da se najčešće unose s područja Republike Srbije te Bosne i Hercegovine”, kažu iz Carine. Sama kazna ovisi o složenosti slučaja, no u većini slučajeva se propisuju novčane kazne u rasponu od 1000 do 100.000 kuna za fizičke osobe.

Paneuropski problem

Upravo su ove tri institucije glavni borci protiv krijumčarenja i nedozvoljene trgovine lijekovima. S njima usko surađuje i Farmaceutska inspekcija Ministarstva zdravstva, koja provodi nadzor nad prometom lijekova. Ipak, HALMED-u pripadaju najveće zasluge što se niti jedan krivotvoreni lijek nije pojavio u legalnoj prodaji, odnosno u ovlaštenim lancima opskrbe. Naime, prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri Agenciji te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti.

“Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, nego se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama poput, primjerice, provjere kakvoće iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo. Na taj se način hrvatskim pacijentima neprekidno osiguravaju jednako kvalitetni i sigurni lijekovi”, kažu iz HALMED-a.

U slučaju krivotvorenih lijekova koje su u Republici Hrvatskoj djelatnici MUP-a i Carine zaplijenili u ilegalnom distribucijskom lancu, a koje je analizirao HALMED, najčešće je bila riječ o krivotvorinama lijekova za liječenje erektilne disfunkcije podrijetlom iz Indije, Kine i Sirije.

“S obzirom na to da se krivotvoreni lijekovi često distribuiraju bez ambalaže, samo u vrećicama, ponekad je teško sa sigurnošću odrediti njihovo porijeklo. Krivotvoreni lijekovi putuju najčešće poštom, osobito ako je riječ o manjim količinama, dok se veće količine transportiraju cestovnim, zračnim i morskim putem. Zbog toga su neke od točaka ulaska krivotvorina u Europu upravo velike luke i aerodromi”, rekli su iz HALMED-a.

Ipak, stalno se pojačava sigurnost u kontroli lijekova, kao i suradnja između država, pa iz godine u godinu raste broj zaplijenjenih lijekova i zatvorenih internetskih stranica.

Tako, primjerice, Interpol predvodi i koordinira operaciju “Pangea”, koju provode policija, carina, nacionalne agencije i druga regulatorna nadležna tijela za lijekove diljem svijeta s ciljem borbe protiv prodaje krivotvorenih lijekova. U akciji “Pangea IX” provedenoj u 2016. godini u 103 zemlje, prema završnom izvješću, otkriven je i prekinut rad 4937 internetskih stranica povezanih s prodajom lažnih i krivotvorenih farmaceutskih proizvoda i lijekova, uhićene su 393 osobe uključene u navedene ilegalne aktivnosti te je zaplijenjeno oko 12,5 milijuna potencijalno opasnih lijekova u vrijednosti od oko 374 milijuna kuna.

Europska unija je također prepoznala problem krivotvorenih lijekova te je na temelju svih dosadašnjih iskustava u srpnju 2011. godine donijela novu direktivu u kojoj je jasno razradila potrebne mehanizme za borbu protiv krivotvorenih lijekova u legalnom distribucijskom lancu zemalja članica. Direktiva propisuje da će se ulazak krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe dodatno spriječiti uvođenjem posebne oznake autentičnosti na svakom pakiranju lijeka, primjenom dodatnih pravila kontrole i nadzora proizvođača djelatnih tvari te veleprodaje lijekova. Također je razrađena obveza prijavljivanja svake uočene sumnje na krivotvoreni lijek.

Jednako tako, Vijeće Europe je 2010. godine usvojilo Medicrime, konvenciju za borbu protiv krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda. Njome se prvi put na međunarodnoj razini krivotvorenje lijekova i medicinskih proizvoda, kao i njihova proizvodnja i stavljanje na tržište bez potrebnog odobrenja ili usklađenosti sa sigurnosnim zahtjevima, definiraju kao kaznena djela. Navedenu konvenciju do danas je potpisalo 27 zemalja, pa i Hrvatska, koja je to učinila 3. rujna 2015. godine. Uvjeti da konvencija stupi na snagu stečeni su 1. siječnja 2016., a dosad ju je ratificiralo devet zemalja.

Teške nuspojave

Ipak, ono što je zabrinjavajuće jest to da građani unatoč svim upozorenjima i dalje kupuju ilegalne lijekove. Na forumu se otvoreno priča o konzumaciji neodobrenih lijekova za potenciju te se čak potiče nove korisnike da ih isprobaju. Jedna rasprava o korištenju lijekova za potenciju traje već nekoliko godina te se na njoj stalno mijenjaju novi korisnici i novi savjeti. Kamagra, Cialis, Epimen... svake godine novi proizvod, ali i nove nuspojave. Oni koji su ih probali žalili su se na glavobolje, krvarenja iz nosa, a neki su spominjali i teža oštećenja. Iz HALMED-a stalno upozoravaju javnost na opasnosti i provode edukaciju, ali u trenutku kada se problem pojavi, kao da se na to sve zaboravi. Kao brzo rješenje dolaze navedeni lijekovi koji čine “čuda”, zbog čega se zanemaruju mogući rizici. Na kraju mi u glavi ostaje ono što mi je preprodavač rekao dajući mi u ruke ilegalni paketić: “Moja odgovornost staje ovdje. Kako ćeš ti to piti ili što će ti se dogoditi, nije moja krivnja.” To, čini se, govori svatko od njih, no kupci olako prelaze preko toga u potrazi za brzim rješenjem.

Tagovi

Izdvajamo