ZAGREB - Od 4,29 milijuna stanovnika u Hrvatskoj na popisu birača ih je čak 4,09 milijuna iako bi, uz pretpostavku da je maloljetnih i osoba s oduzetom poslovnom sposobnošću oko 900.000, maksimalan broj birača koji žive u Hrvatskoj trebao biti naviše 3,39 milijuna. Od 21 županije u njih osam - Virovitičkoj, Požeškoj, Sisačkoj, Karlovačkoj, Ličkoj, Zadarskoj i Šibenskoj - broj birača premašuje broj stanovnika!
Podaci su to koji se dobiju kada se usporedi popis birača iz siječnja 2010. godine, iz drugog kruga predsjedničkih izbora, i jučer objavljeni popis stanovništva . Službeni izvori kazuju da u dijaspori ima 400 tisuća birača. No, stručnjaci procijenjuju da ih nema više od 200 tisuća. To potvrđuju i podaci o izlasku dijaspore na izbore. Taj broj je oko 90 tisuća.
Ista usporedba navodi na zaključak da u Hrvatskoj živi samo 200.000 mlađih od 18 godina, što je daleko od istine: broj maloljetnika je više nego četiri puta veći jer je 2001. godine na popisu stanovništva upisano više od milijun osoba do 19 godina. U konačnici, ovogodišnji popis stanovništva još je jedan dokaz da Hrvatska pod hitno mora napraviti nešto s biračkim popisima koji su, malo je reći, u rasulu i potpunom kaosu. Ministar uprave Davorin Mlakar nesrazmjer popisa stanovništva i birača u osam županija pripisuje novoj metodi kojom su statističari radili ovaj popis, ali se unaprijed ograđuje jer popis stanovništva nije vidio.
Arsen Bauk iz SDP-a, međutim, ne slaže se s Mlakarom i pita: kako je moguće da u osam županija metode statističara nisu dobre, a u preostalih 13 jesu?
- Nema logike u svemu tome, ovaj višak koji se dobije jesu hrvatski građani s pravom glasa, ali ne niti u jednoj od 10 izbornih jedinica, to su ljudi koje u sređivanju biračkih popisa treba preseliti u 11. izbornu jedinicu - govori Bauk i napominje:
- Trebamo riješiti zakone o boravištu i prebivalištu, pa će se onda i nelogične razlike birača i stanovnika po županijama nešto smanjiti.
Na županijskoj razini razlike su velike, ali još je veći nesrazmjer unutar samih županija, kada se usporede podaci za gradove i županije. Bauk kao primjer za to navodi Splitsko-dalmatinsku županiju koja nije jedna od onih s više glasača nego stanovnika, a na otočnim mjestima i u Zagori to je česta situacija.
- Ljudi žive u nekom od većih gradova, a prijavljeni su tamo odakle su u gradove došli, pa je logično da je u tim mjestima broj birača veći od broja stanovnika - zaključuje Arsen Bauk (SDP).
Osim ministra uprave, koji rezultate popisa stanovništva nije vidio, pa ih ne može ni komentirati niti uspoređivati s brojem birača, nitko drugi u Vladi nije želio komentirati navedene usporedbe. Neslužbeno, suočeni s brojkama, slažu se s SDP-ovcem Arsenom Baukom i njegovom tezom o dijaspori koja je na biračkim popisima u Hrvatskoj.