POPIS OTKRIVA

PORAZNI TREND PADA RODITELJSTVA U HRVATSKOJ Svaka peta žena od 30 do 40 godina vjerojatno neće roditi!

Igor Sambolec/CROPIX

U velikim gradovima, osobito Zagrebu, čak 44 posto žena između 30 i 34 godina nisu majke

Svaka peta žena u Hrvatskoj koja danas ima između 30 i 40 godina vjerojatno nikada neće roditi!

Pretpostavka je to dobivena na osnovi podatak iz Popisa stanovništva, koji su pokazali da 31,14 posto žena u dobi od 30 do 34 godine nije rodilo, a u dobi od 35 do 39 godina djece nama čak 18,45 posto žena! Ta je situacija još drastičnija u velikim gradovima, osobito Zagrebu, u kojem čak 44 posto žena između 30 i 34 godina te 27,3 posto žena od 34 do 39 godine nisu majke!

- Ti su se udjeli na državnoj razini povećali za 50 posto u odnosu na Popis iz 2001. godine, dakle u samo 10 godina, što nije tako dug period. U Hrvatskoj je 2001. bilo 12 posto žena u kasnim 30-tima koje nisu rodile, a 20,8 posto u ranim tridesetima. Sada su te stope među najvišima u Europi. Najvišu ima istočna Njemačka, oko 25 posto žena koje nisu rodile u dobi od 35 do 39 godina, zatim Poljska, koja je negdje u rangu Hrvatske, a europski je prosjek znatno niži - objašnjava dr. Ivan Ćipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Rat, kriza i nesigurnost

Budući da je kod nas stopa rađanja prvog djeteta nakon 35. godine još razmjerno niska, dodaje, nije nerealno očekivati da će se udio žena koje uopće neće roditi bitno povećati, odnosno udvostručiti.

- Sada je postotak žena koje nisu rodile, a izašle su iz fertilne dobi, desetak posto, što je niže od europskog prosjeka - kaže dr. Ćipin. Ovakav porazni trend pada roditeljstva, dodaje, objašnjava činjenica da su te žene u fertilnu dob zakoračile u ratu, a u nekakvoj očekivanoj dobi za rađanje pogodila ih je kriza i materijalna nesigurnost, koja se odražava i na broju novorođenih.

Osim što iznenađujuće veliki broj žena vjerojatno uopće neće roditi, one koje rađaju odlučuju se na manji broj djece.

Samo jedno dijete

- Kroz posljednjih nekoliko popisa udio obitelji sa samo jednim djetetom bio je stabilan i kretao se oko 20 posto. U ovom je pak popisu njihov udio skočio za četvrtinu, na 25 posto, što je također zabrinjavajući podatak - kaže dr. Ćipin. Općenito je udio obitelji s maloljetnom djecom u ukupnom broju obitelji pao, s 59 na na 54 posto.

No, nije se dogodila značajnija promjena u strukturi obitelji u kojima rastu maloljetna djeca: ona i dalje najčešće rastu uz oba roditelja. Prema posljednjim popisnim podacima, 84,8 posto maloljetne djece živi s mamom i tatom koji su u braku, još 4 posto s nevjenčanim roditeljima, 9,66 % živi samo s majkom, a 1,61 posto samo s ocem.

Izdvajamo