Odluka Ustavnog suda o suspenziji Visokog kaznenog suda, koji je trebao započeti s radom 1. siječnja, sve dok se ne donese konačna odluka o njegovoj ustavnosti imat će više konkretnih pozitivnih posljedica.
Najvažnija je da će se bez ikakvih zastoja dovršiti osobito važni kazneni predmeti koje vode suci izabrani u Visoki kazneni sud. Riječ je o procesu za ratni zločin počinjen nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine koji se vodi protiv Branimira Glavaša, a u kojemu sudi sutkinja Tanja Pavelin, te procesu koji se odnosi na curenje informacija iz uskočkih istraga. U ovom drugom slučaju za trgovanje informacijama iz uskočkih predmeta optuženo je više policajaca i poduzetnika, kriminal se događao od 2010. do 2012. godine, a predmet se otvorio 2012. U toj policijsko-korupcijskoj aferi zbog koje su propala četiri slučaja koja je USKOK istraživao sudi sudac Tomislav Juriša.
Moguća zastara
Postojala je bojazan da će ovi predmeti koji ionako već predugo traju zbog promjene sudaca morati krenuti ispočetka, a to je otvorilo i ozbiljno pitanje neće li završiti u zastari. Naime, po Zakonu o kaznenom postupku (ZKP), u slučaju promjene sudskog vijeća postupak se mora provesti ispočetka, a na zahtjev stranaka moraju se ponovno izvesti dokazi - saslušati svjedoci i vještaci.
Kako bi se tome doskočilo, Ministarstvo pravosuđa posegnulo je za izmjenama ZKP-a tako da predsjednik vijeća u ovakvoj situaciji može odlučiti da se formalno iznova provede postupak, odnosno da se svi dotad prikupljeni dokazi pročitaju. Ta je zakonska izmjena u proceduri, no struka je na nju vrlo negativno reagirala.
Na savjetovanju Hrvatskog udruženja za kaznenopravnu znanost i praksu koje je početkom mjeseca održano u Opatiji raspravljalo se o izmjenama ZKP-a, a u zaključcima koje su usvojili stručnjaci za ovu materiju kritizirana je izmjena koja je trebala pripomoći tome da suđenje Branimiru Glavašu i ono za curenje informacija ne propadnu zbog osnivanja Visokog kaznenog suda.
- Kršenje načela neposredne ocjene dokaza na raspravi vodi kršenju načela pravičnog postupka. Temeljno načelo kaznenog postupka jest načelo neposrednosti koje određuje da sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi - stoji u jednom od zaključaka savjetovanja. Kaže se da “raspravni sud mora ocijeniti dokaze u izvornom obliku, samostalno provesti logičku i psihološku ocjenu dokaza te imati mogućnost samostalno postavljati pitanja prema svojim spoznajnim potrebama te samostalno utvrditi činjenično stanje za donošenje odluke o krivnji i kazni”.
Pravični postupak
- Radi se o temeljnom ustavnom i konvencijskom načelu kojim se jamči pravo na pravični postupak. Prijedlog u cijelosti ukida načelo neposrednosti propisujući da se zapisnici o iskazima svjedoka i vještaka mogu čitati ako je svjedok ili vještak ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka. Prihvaćanjem rješenja prema kojem se dokazi mogu izvoditi pred jednim sudskim vijećem, a presudu može donijeti posve drugo sudsko vijeće pada i zadnja brana načela neposrednosti kao garanta pravičnog postupka i obveze sudaca da utvrde istinito činjenično stanje - kritizirali su pravni stručnjaci rješenje kojim je Ministarstvo pravosuđa pokušalo riješiti problem koji se otvorio zbog odlaska sudaca na Visoki kazneni sud.
Suspendiranje toga suda zasigurno će olakšati i problem koji je nastao potrebom da mu se osigura prostor. Odlučeno je da Visoki kazneni sud bude smješten u potkrovlje Županijskog suda u Zagrebu, no ono se tek treba preurediti pa su do tada iz svojih ureda iseljeni građanski suci.