ZAGREB - Premijer Ivo Sanader toga je 13. studenoga 2008., govoreći o ekonomskoj politici Hrvatske u 2009., na godišnjem savjetovanju ekonomista u Opatiji prvi put priznao da je možda ipak nstupila kriza.
Protiv nje predložio je zamrzavanje plaća i ukidanje božićnica u javnom sektoru, štednju na kavama i sokovima u državnim institucijama, prognozirao je gospodarski rast od 2 do 2,5 posto i nastavak infrastrukturnih radova. Odlučno je odbacio ideju da Hrvatskoj treba pomoć MMF-a.
‘Možemo se moliti Bogu’
Mjesec dana kasnije iz Ministarstva financija izašao je prijedlog proračuna koji je predviđao da će država u 2009. potrošiti gotovo 129 milijardi kuna, a uprihoditi 124,6 milijardi kuna. Bila je to optimistična konstrukcija s osam milijardi kuna više rashoda i šest milijardi kuna više prihoda nego godinu ranije. Konačne proračunske brojke, nakon tri rebalansa, svele su se na 120,5 milijardi kuna rashoda i 111,2 milijarde kuna prihoda, nešto manje nego u 2008. godini.
Danas se ekonomisti opet okupljaju u Opatiji.
Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i domaćin skupa, lani je u svom govoru rekao da se, ako se ne promijenimo, jedino možemo pomoliti Bogu da nam oprosti dugove. Ove će godine ponoviti već poznato: treba nam industrijska politika, dobra fiskalna i monetarna politika, trebamo proizvoditi za izvoz, a ne trošiti posuđeno i tako dalje. I ništa od toga ne može se učiniti u 2010. jer takve promjene traže temeljite reforme, a Hrvatska je profućkala svoju godinu krize, u kojoj su se najteže reforme mogle napraviti s najmanje političke štete.
Nova radna mjesta
Predsjednik Mesić lani je rekao da se “susrećemo u dramatičnim trenucima”, a ove godine, kad će posljednji put govoriti kao predsjednik države, može samo ponavljati upozorenja o rastu vanjskog duga i nezaposlenosti. Za Mesića će znak izlaska iz krize biti kad se počnu otvarati nova radna mjesta i s tom će idejom danas izaći pred ekonomiste.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski uoči lanjskog opatijskog savjetovanja iznio je mračne prognoze za 2009. o rastu vanjskog duga i padu BDP-a. Sve se ostvarilo u još crnjim brojkama od njegovih predviđanja. Najviše se boji zaduživanja jer, kaže, najveća opasnost je vjerovanje da možemo nastaviti kao i do sada i da iz krize nismo naučili ništa.
S takvom se ocjenom slaže većina ekonomista i poduzetnika u Hrvatskoj.
- Prva godišnjica krize je prošla, no reakcija vlasti na nju bila je relativno mlaka. Sačuvana je stabilnost financijskog sustava i javnih financija, ali kriza se prelomila preko leđa gospodarstva i građana. Stoga bi u drugoj godini krize posebnu pozornost trebalo posvetiti upravo tim dvjema skupinama, potaknuti potrošnju i proizvodnju, kako ne bi došlo do lavine stečajeva, rekao je Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca koja je cijele ove godine, često uzalud, upozoravala na posljedice krize i tražila od Vlade odlučne akcije.
Makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić također je uvjeren da iz krize nismo gotovo ništa naučili.
Kriza će još trajati
- Krizu nismo iskoristili da bismo proveli nužne reforme, koje bi smanjile ulogu države u gospodarstvu i rasteretile rashodnu stranu proračuna. Poseban je problem što okolne zemlje izlaze iz krize, a mi smo još u njoj - rekao je Šantić.
Njegov kolega iz Hypo banke Hrvoje Stojić ironično kaže da “jedino što smo u krizi stvarno shvatili jest da će ona još trajati. Shvaćamo i da se gospodarstvo tome treba dodatno prilagođavati.
Čini mi se da su građani ipak shvatili kakvo je stanje i počeli se tome prilagođavati, jer njihova zaduženost pada, a štednja raste”.
Jesmo li išta naučili, trebao bi pokazati i prijedlog proračuna za 2010. Ekonomisti opet nisu optimistični jer kažu da u sljedeću godiu ulazimo s još nerealnijim proračunom od prvog ovogodišnjeg jer Vlada ne uspijeva značajnije srezati rashode, nije provela reforme, a prihodi su neizvjesni.
Šantić smatra da će veliki uspjeh biti i ako se rashodi zadrže na ovogodišnjoj razini.
Prema informacijama iz Ministarstva financija, država u sljedećoj godini planira oko 120 milijardi kuna rashoda i 112,5 milijardi kuna prihoda, što je 1,5 milijardi kuna više nego ove godine. Proračunski bi manjak, dakle, u 2010. trebao iznositi oko 7,5 milijardi kuna, 1,8 milijardi manje nego u ovoj godini.
Proračun će biti spreman za sjednicu Vlade sljedećega tjedna, a gradi se na pretpostavci gospodarskog rasta od 0,5 posto, rekao je naš sugovornik iz Ministarstva financija. Od ministarstava se traži da smanje apetite, a posebno će se štedjeti na subvencijama, rekli su u Katančićevoj.
Dugovi dolaze na naplatu
Za razliku od državnih prognostičara, oni po bankama smatraju da će se recesija nastaviti i u 2010., što će izazvati pad proračunskih prihoda. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, smatra da niti povećanje PDV-a na 23 posto niti uvođenje kriznog poreza neće kompenzirati pad koji slijedi.
Rashodi će, pak, najviše ovisiti o sudbini brodogradnje, naplati državnih jamstava brojnim drugih poduzećima, rastu kamata i indeksaciji plaća i mirovina. Porast će i izdvajanja za socijalu i nezaposlene, a istodobno će pasti i prihodi proračuna jer će biti manje novca od doprinosa.
Uz to, na naplatu dolazi oko dvije milijarde eura duga, najveći dio u prvom tromjesečju. Ti će se troškovi morati dijelom financirati novim zaduženjem. Jesmo li išta naučili, najprije će pokazati najavljeni nastup J. Kosor. Svi se nadaju da je realnija od prethodnika, koji krizu nije priznavao niti kad je ona već debelo stigla.
Trgovački lanac Pevec
Najveći gubitnik u krizi u Hrvatskoj trgovački je lanac Pevec. Zdravko i Višnja Pevec, vlasnici tvrtke koja je u 20 godina uspjela od malog obiteljskog biznisa izrasti u regionalnog trgovca sa 20 velikih centara, još su krajem prošle godine na otvaranju svoga najvećeg centra u Beogradu najavljivali daljnji rast i razvoj. Par mjeseci kasnije Pevec je počeo agoniju koja bi mogla rezultirati stečajem ili preustrojem u kojem bi dobavljači preuzeli većinu centara. Pevec je u 2008. imao promet od 450 milijuna eura, rastao je 12,5 posto, dok danas dobavljačima duguje više od 700 milijuna kuna. Porezi koji nisu plaćeni državi premašuju 150 milijuna, a nepodmireni krediti bankama iznose gotovo milijardu kuna.
SMS Split
Splitska tvrtka SMS, čiji je vlasnik Srđan Mladinić sada pritvorenik zbog afere Podravka, ove je godine trebala proslaviti 20 godina poslovanja. Najvažniji proizvod bila je grupa maslinova ulja s udjelom u prihodima od 35 posto, zatim namazi, džemovi i umaci. Prihod njegove kompanije kretao se oko 20 milijuna kuna. Početkom godine Mladinić je javnosti odaslao poruku da zbog recesije i pada izvoza njegova kompanija upada u financijske probleme. Na ovu priču nakalemila se afera Podravka u kojoj je isplivalo da je Podravka SMS-u još 2007. dala kredit od 65 milijuna kuna. No taj novac, čini se, nije bio namijenjen Mladiniću nego je bio transferiran za kupnju dionica Podravke.
Željko Kerum
Željko Kerum se sve više spominje u kontekstu prodaje svoga trgovačkog lanca. Iako Kerum to demantira, u javnost je izašla informacija da je obavio nekoliko sastanaka s poslovodstvom slovenskog Mercatora. Ukupni lanjski prihodi tri Kerumove tvrtke iznosili su 1,44 milijarde kuna i bili su tri milijuna veći od rashoda, dok su ukupne obveze dosegnule 1,29 milijardi kuna. Kerum je godinama ostvarivao neto dobit veću od 20 mil. kuna. Stručnjaci tvrde da bi se tijekom iduće godine zbog krize na tržištu trgovine mogle dogoditi velike akvizicije, u što bi se mogao uklopiti Kerum koji se trenutačno više bavi politikom nego trgovinom.
Magma
Poslovno carstvo Goranka Fižulića među najvećim je gubitnicima pogođenima gospodarskom krizom. Financijska kriza i zabrana rada trgovina nedjeljom srušile su financijske pokazatelje, pa je Magma Grupa u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 39,79 milijuna kuna, čak 47,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, zatvoreno je 20 trgovina i otpušteno gotovo 300 radnika. Rezultati za prvih devet mjeseci pokazuju da je Fižulićeva grupa ostvarila prihod od 624,5 milijuna kuna, što u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje predstavlja pad od 9,6 posto.
HG Spot
Od nekada milijarde kuna godišnjeg prihoda tvrtka HG Spot danas se bori za opstanak, a kako stvari stoje, prodaja nekadašnje IT zvijezde na hrvatskom tržištu neće se moći izbjeći. U prvih šest mjeseci njihovi su gubici iznosili 18,3 milijuna kuna. Tvrtka koju je s nekolicinom partnera osnovao Hrvoje Prpić ima najveći lanac trgovine IT opreme, ali i proizvodnju vlastitih računala. Kako se čini, jedan od najzainteresiranijih mogućih kupaca je M San Grupa, a spominje se i njemački lanac Mediamarkt. HG Spot je izašao na burzu i sredinom 2007. njegova je tržišna vrijednost bila oko 190 milijuna kuna.
Trgovine propadaju Kupuje se tjestenina, a pada potrošnja mesa
Trgovina na malo u prvih je devet mjeseci ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine zabilježila pad od 15,6 posto, a stručnjaci procjenjuju da bi se padajući trend i dalje mogao nastaviti tijekom ove i u idućoj godini.
Najveći pad bilježi trgovina motornih vozila koja je u odnosu na prvih devet mjeseci 2008. manja za 57,6 posto, dok veliki pad prodaje imaju i kućanski aparati čija je trgovina manja za gotovo 20 posto. Uslijed krize i recesije smanjila se i potrošnja alkoholnih pića i to za 33,2 posto, no iz industrije alkoholnih pića tvrde da nije došlo do pada potrošnje, nego do veće prodaje alkoholnih pića na crnom tržištu. U odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine značajno je povećana potrošnja kruha, peciva, tjestenine i to za 18,2 posto, a ovako veliki rast stručnjaci pripisuju također recesiji. Kriza je vrijeme kada inače raste potrošnja pekarskih proizvoda, a pada potrošnja mesa, voća, povrća i luksuznijih prehrambenih proizvoda. (M. Kuskunović)
Kriva procjena: Pali u dugove jer su sadili samo pšenicu
Država godišnje samo za poticaje u poljoprivredi izdvaja oko 2,5 milijardi kuna. Najviše od tog iznosa ide upravo onima koji se najviše bune -proizvođačima pšenice i kukukuruza, dok su drugi po veličini mljekari. Zbog mira u kući Hrvatska ima cijene sirovina najveće u Europi, a to utječe i na visoke cijene hrane. Prije ekonomske krize svijet je bio zahvaćen velikom krizom hrane i rastom cijena zbog manje proizvodnje te velikih potreba mnogoljudnih zemalja, poput Kine i Indije. Sve je to utjecalo na velik rast cijena sirovina. Navikli na tako visoke cijene iz 2007. i s početka 2008., hrvatski seljaci zasijavali su velike površine pod kukuruzom i pšenicom, a kada je tržište palo, na ulicama su htjeli do više cijene. (M. Kuskunović)
Više otkaza i porast zaduživanja
Promjena BDP-a
II. kvartal 2008. +3,45%
II. kvartal 2009. 6,3 %
Nezaposleni
11. mj. 2008. 240.455
9. mj. 2009. 259.193
Prosječna neto plaća
I. - VIII. 2008. 5184 kn
I. - VIII. 2009. 5309 kn
Krediti državi
11. mj. 2008. 18,2 mlrd. kn
8. mj. 2009. 30,3 mlrd. kn
Krediti stanovništvu
11. mj. 2008. 123,1 mlrd. kn
8. mj. 2009. 123,1 mlrd. kn
Devizne rezerve
11. mj. 2008. 9,68 mlrd. E
9. mj. 2009. 9,3 mlrd. eura
Prosječna kamata na stambene kredite
11. mj. 2008. 6,06 posto
8. mj. 2009. 6,45 posto
Srednji tečaj eura
11. mj. 2008. 7,128 kn
10. i 11. mj. 2008. 7,271 kn
Vanjski dug
11. mj. 2008. 38,5 mlrd. E
7. mj. 2009. 40,58 mlrd. E
Izvor: HNB, DZS, Zavod za zapošljavanje