ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ne podržava konačni prijedlog Zakona o radu (ZOR) jer ne pridonosi u dovoljnoj mjeri ublažavanju efekata krize u gospodarstvu, ne poboljšava uvjete poslovanja i neće dati nužan poticaj novom zapošljavanju, ističe u današnjem priopćenju HUP.
Predložene izmjene ZOR-a nisu primjerene težini gospodarske i socijalne krize, niti doprinose rješavanju temeljnih problema postojećeg zakonskog uređenja koje je hrvatska poslovna zajednica, ali Europska komisija u postupku prekomjernog deficita ocijenila jednom od prepreka gospodarskom rastu, ističe predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić.
Novim ZOR-om ne rješava se problem rigidnosti i ne uvažavaju promjene koje su nastale u protekla dva desetljeća, nakon kojih smo suočeni s višestrukim skraćivanjem trajanja radnog mjesta. Na žalost, predloženi ZOR neće u znatnoj mjeri pomoći nezaposlenima, kao ni mladim osobama koje ulaze u svijet rada, ocijenio je Mudrinić.
Poslodavci i dalje ostaju vezani kompliciranim postupkom otkazivanja koji ne omogućava brzo i jednostavno prilagođavanje promijenjenim tržišnim zahtjevima, a to se posebno odnosi na male poslodavce koji teško mogu udovoljiti složenim i skupim zahtjevima tog postupka, ustvrdio je predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić.
Potpuno je neshvatljivo da Vlada nije spremna poduprijeti razvoj malog poduzetništva u području rada i radnih odnosa. Mikro subjekti imaju sve manje šanse preživljavanja na hrvatskom tržištu, a novim se ZOR-om štite nezaposleni od otkaza s posla kojeg neće imati priliku dobiti, upozorava Lovrić.
ZOR očito ne vrijedi jednako za sve zaposlene u Hrvatskoj jer njime nisu obuhvaćeni državni službenici koji imaju svoj poseban zakon, ističe glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Privatni sektor napravio je maksimalne uštede kako bi "u svom dvorištu" amortizirao utjecaj krize na hrvatsko gospodarstvo. Troškovi provedbe tehničkih izmjena koje predviđa novi ZOR značajno će nadmašiti koristi koje će biti polučene i opet će ih većinom snositi poslodavci, kaže Majetić.
Dok privatni sektor ulaže maksimalne napore u održavanju kakvog-takvog zapošljavanja i prometa, javni sektor zaštićen je od odgovornosti za rezultat ili primjenu reformi. Poslodavci ne mogu, niti žele podržati takvu selektivnu politiku raspodjele tereta krize, naglašava Majetić.