MINIMALNA PLAĆA

Poslodavci za rast minimalca, Vlada obećala da će im pomoći

    AUTOR:
    • Adriano Milovan

  • OBJAVLJENO:
  • 06.12.2017. u 22:57

Damjan Tadić / CROPIX

Početni šok poduzetnika najavama iz Vlade o povećanju minimalnih plaća zamijenio je racionalniji pristup. Naime, poslodavci s kojima smo jučer razgovarali kažu nam da se načelno ne protive povećanju minimalnih plaća, ali ističu kako bi država kompenzacijskim mjerama što je moguće više trebala olakšati njihovo poslovanje, kako se ne bi našli na udaru viših troškova.

- Povećanje minimalnih plaća za nas neće značiti mnogo, s obzirom na to da smo, zbog iseljavanja ljudi, ionako morali povećati plaće. Primjerice, od 1. studenoga plaće u tvrtki u prosjeku smo povećali za 10 posto pa nam je sada samo još 15 radnika, od ukupno oko 490, na minimalnoj plaći. Na taj smo se potez odlučili jer ljudi odlaze - kaže nam Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa, proizvođača namještaja.

Drvna industrija

Upravo je drvna industrija među industrijskim granama čiji bi radnici najviše trebali profitirati od predstojećeg povećanja minimalca, koje su najavili iz Banskih dvora. Osim u drvnoj industriji, radnika koji rade za minimalnu plaću ima i u drugim industrijskim granama, poput tekstilne, kožarske i metaloprerađivačke industrije, ali i u uslužnim djelatnostima. Ukupno ih je u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, oko 75.000.

Ključ rasterećenje

Sukladno Vladinoj uredbi, minimalna plaća u ovoj godini iznosi 3276 kuna bruto. Međutim, sada bi, prema informacijama iz Banskih dvora, minimalac trebao porasti na 3439,90 kuna u bruto iznosu. To znači da bi minimalac u neto iznosu, kako pokazuju računice, od sljedeće godine trebao iznositi 2752 kune. Iako se tu radi o malom povećanju, procjene dijela poduzetnika govore da će se one ipak odraziti na njihovo poslovanje.

Među njima je i Ante Mihić, vlasnik Kuće sladoleda iz Vodica. Njegovo poslovanje u velikoj mjeri ovisi o turističkoj sezoni pa se može reći da zapošljava u prosjeku do osam radnika. Većina ih, kaže, radi za minimalac, ali plaća im na kraju bude znatno veća, s obzirom na to da zaposlenici imaju znatan broj prekovremenih radnih sati. - Sigurno je da će se povećanje minimalca odraziti na poslovanje, no u ovom trenutku još ne mogu reći u kojoj mjeri. Ključ je u rasterećenju gospodarstva, koje se nalazi pod pritiskom velikih poreznih i drugih nameta - poručuje Mihić.

I Jelčić i Mihić slažu se da je aktualna minimalna plaća premala. Štoviše, i oni se, kao i drugi poslodavci u Hrvatskoj, sve više suočavaju s problemom odlaska radne snage, što znači da sve teže dolaze do radnika i da ostalima i bez Vladina dekreta moraju povećavati plaće.

Bolja komunikacija

U prilog tome govore i podaci euro statističara, prema kojima se Hrvatska, po iznosu minimalne plaće, nalazi blizu dna EU-a. Naime, s minimalnom plaćom od 433 eura manji minimalac od nas imaju samo Mađari, Česi, Latvijci, Litvanci, Rumunji i Bugari. Međutim, statistika Eurostata otkriva još nešto: u usporedbi s razinom minimalne plaće iz 2008. godine Hrvatska spada među članice u kojima je minimalac najmanje rastao - samo 14 posto u spomenutom razdoblju. U slučaju Bugarske, recimo, minimalna je plaća u ovoj godini čak 109 posto veća nego što je bila 2008., u Rumunjskoj je taj skok tek neznatno manji, 99 posto.

- Naravno da razina minimalne plaće nije dovoljna ni za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Ipak, treba voditi računa o međunarodnoj konkurentnosti, posebno u radno-intenzivnim djelatnostima i o tome da rast minimalne plaće ne dovede do smanjenja broja radnih mjesta - upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke. Dodaje kako bi Vlada i socijalni partneri trebali bolje komunicirati i dugoročnije planirati.

I potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić slaže se da su minimalne plaće u Hrvatskoj male.

- Vlada će u četvrtak razmotriti i donijeti neke druge mjere kojima će i kompenzirati eventualno nepovoljni učinak povećanja minimalne plaće na konkurentnost industrija koje tu plaću isplaćuju - rekla je Dalić na marginama konferencije o kamatnim stopama, koju su zajednički organizirali Jutarnji list, HUB i HUP.

Upravo te kompenzacijske mjere sada su u fokusu poslodavaca. Od njih, naime, očekuju da im znatno olakšaju poslovanje u uvjetima povećanja najmanje zajamčene plaće.

ELIPSO

Izdvajamo