Još prije par mjeseci dr. Herman Haller, prvi čovjek riječkog KBC-a, institucije koja više nema ni ravnatelja već sanacijskog upravitelja, upućivao je dramatične javne apele - ukoliko pod hitno ne krene gradnja Sveučilišne bolnice u Rijeci, KBC-u koji životari u bivšim austrougarskim konjušnicama s urušavajućim stropovima prijeti zatvaranje.
Sada i Haller i riječki liječnici, kao i svi građani, imaju nešto više razloga za optimizam. Ministar zdravstva Rajko Ostojić, Herman Haller, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak potpisali su, naime, Ugovor o realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva „Klinički bolnički centar Rijeka“. Njime su zadani okviri za izgradnju buduće Sveučilišne bolnice na području bivše vojarne na Trsatu koja bi, kako je najavljeno, trebala biti realizirana kroz idućih sedam godina. Kako bi cijela priča dobila na težini, u Ostojićevom društvu u Rijeku su stigli i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak teministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.
Kako je istaknuo ministar Ostojić, riječ je o investiciji čija se vrijednost procjenjuje na 3,2 milijarde kuna. Nakon barokomore i energane, čija gradnja započinje uskoro, uslijedit će još devet građevina koje bi trebale biti dovršene do 2020., kada će stari KBC napokon moći potpuno iseliti iz neadekvatnih prostora u kojima trenutno obitava.
Ugovorom je definirano da Grad Rijeka i KBC ovlašćuju Ministarstvo zdravlja da za potrebe realizacije Javno privatnog partnerstva (JPP) projekta novog KBC-a, sukladno zakonu, ima ovlasti javnog partnera.Privatni partner koji će biti izabran na javnom nadmetanju dobit će pravo građenja na rok od 30 do 35 godina bez naknade. Ministarstvo se Ugovorom obvezuje da se puni iznos JPP naknade za projekt financira iz državnog proračuna. Ostojić je priznao da su sve države do sada prema riječkoj bolnici imale maćehinski odnos. Obersnel je podsjetio da, izuzev hemodijalize koja je na lokalitetu Sušak osvanula prije nekoliko godina, zadnji bolnički objekt koji je država financirala datira iz daleke 1934. godine.
- U prvom redu, hvala na strpljenju građanima Rijeke koji su, iako su u 21. stoljeću, u arhitektonsko-građevinskom smislu po kvaliteti unutar bolnice na početku 20. stoljeća - rekao je Ostojić, koji je u više navrata naglasio da se model javno-privatnog partnerstva u zapadnoj Europi pokazao kao dobitna kombinacija za izgradnju bolnica.
Idejni projekt Kliničkog bolničkog centra Rijeka koji čini podlogu za realizaciju JPP projekta još tijekom 2005. i 2006. Izradila je zvrtka ZO INVEST. Smještaj KBC-a određen je GUP-om grada Rijeke, na parceli površine 8,40 ha, koja obuhvaća postojeću površinu bolničkog kompleksa i dio površine bivše vojarne Trsat, namijenjen razvoju Kliničkog bolničkog centra. Planirana bruto površina građevina iznosi oko 240 tisuća četvornih metara, a obuhvaća i smještaj 1.800 vozila u podzemnim garažama. Koliko je parkiralište bitno dobro zna svatko tko je ikada bio u riječkoj bolnici, svejedno da li na lokalitetu Rijeka ili Sušak.
Projekt uključuje izgradnju novih građevina te dogradnju i rekonstrukciju postojećih građevina. U novoj bolnici planiran jesmještaj oko 1.000 bolesničkih postelja te organizacija polikliničkih, dijagnostičkih i terapijskih sadržaja.
U periodu od idućih sedam godina, dok se nova bolnica ne izgradi, prema ostojićevim riječima stari KBC čeka ciklus velikog ulaganja, pa će tako biti nabavljeni novi CT aparati, brahiterapija, operacijski stolovi i anesteziološki uređaji. Građevinski radovi će, prema riječima doktora Hallera, biti svedeni u racionalne okvire popravaka, a neke će se djelatnosti rješavati privremenim seobama na druge odjele, što će se organizirai kroz rad u popodnevnim smjenama.
Potpisivanje ugovora, naravno, nije moglo proći bez određene skepse među novinarima koji su slična obećanja o novoj bolnici slušali i kada su u Rijeku dolazili Ostojićevi prethodnici kao što su Darko Milinović i Andrija Hebrang.
- Ovaj ugovor je konkretan jer su zadani projekti, nositelji i rokovi. Projekt više ne ovisi o proračunu niti o političkoj volji onoga tko je na vlasti. Država se ne zadužuje da bi se ovo realiziralo. Europa je davno shvatila, izlaz je u projektima javno-privatnog partnerstva - rekao je ministar Vrdoljak.
Ministar Ostojić je napomenuo da se, iako je ovo za nas novost, radi o uhodanoj europskoj praksi te da je uvjeren da neće biti problem pronaći tvrtku partnera.
Kako je pojasnio predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak, nakon potpisivanja ugovora slijedi procedura u trajanju od 30 dana gdje bi Agencija za JPP trebala utvrditi da li je JPP ovdje isplativiji od „klasičnog“ načina što će se, uvjeren je, jasno pokazati.
Ministarstvo investiralo 12,5 milijuna kuna u novu polivalentnu angiosalu
Ministar Ostojić pustio je u Zavodu za kardiovaskularne bolesti KBC-a Rijeka u rad novu polivalentnu angiosalu, koja se koristi za dijagnostiku i liječenje bolesti srca i krvnih žila. Riječ je o investiciji koju je Ministarstvo zdravlja financiralo s 12,5 milijuna kuna, od čega je u uređenje prostora uloženo 3,7 milijuna, dok je uređaj stajao 8,8 milijuna kuna.
Nova angiosala ima dodatne dijagnostičke mogućnosti kao što su integrirani intravaskularni ultrazvuk, mjerenje rezerve frakcijskog protoka i mogućnost trodimenzionalnog prikaza. Na Odjelu za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Zavoda za kardiovaskularne bolesti godišnje se učini oko 2 tisuće invazivnih zahvata, od čega 800 perkutanih koronarnih intervencija (PCI). Tijekom 2012. godine hitnom invazivnom dijagnostikom i intervencijom zbrinuto je 380 bolesnika. Bolesnici koji se ovdje liječe dolaze s područja Primorsko-goranske, Istarske, Karlovačke i Ličko-senjske županije te turisti koji dolaze tijekom turističke sezone.