NIŠTA OD ŠTEDNJE

POTPUNI KRAH REFORME LOKALNE UPRAVE Vlada odustala od ukidanja općina i županija

Damjan Tadić / CROPIX

Umjesto ukidanja županija i općina, što preporučuje i Europska komisija, uvodi se još kompliciraniji sustav

Reforma jedinica lokalne uprave i samouprave neš-to je o čemu se godinama priča, ali nijedna vlast dosad nije ni počela raditi na tom najvažnijem projektu u državi.

Vlada SDP-a čak je i u svom predizbornom Planu 21 to navela kao ključnu reformu, međutim, do danas ništa od toga nije napravljeno. U međuvremenu dva su ministarstva, uprave i regionalnog razvoja i fondova EU, naručila studiju od Ekonomskog instituta Zagreb. To je bilo prije dvije godine.

Studija je napravljena, ali od javnosti se kriju zaključci. Plaćena je novcem poreznih obveznika, ali ti isti porezni obveznici još uvijek ne znaju kako bi trebala izgledati budućnost njihovih životnih sredina. Ministarstvo uprave, koje je nadležno za ovu temu - odustalo je od studije.

RADIKALAN PRIJEDLOG IZ EU: Ukinite sve županije i uštedite 6 milijardi kuna

“Ministarstvo uprave, temeljem zaključka Nacionalnog povjerenstva za provođenje decentralizacije, naručilo je studiju ‘Istraživačke podloge za raspravu o prijedlozima mjera za funkcijsku, fiskalnu i administrativnu reformu i ostvarivanje ciljeva decentralizacije u Republici Hrvatskoj: Preporuke za daljnji proces decentralizacije.’ Ugovorom je definirano da će ocjenu kvalitete studije napraviti Nacionalno povjerenstvo. S obzirom na to da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU preuzelo navedeni posao i drugim ugovorom promijenilo opseg istraživanja, predmetni ugovor je raskinut. Napominjemo da po istom nisu izvršena nikakva plaćanja”, odgovorili su nam iz ministarstva Arsena Bauka. Hoće li i dalje država imati 555 jedinica lokalne samouprave ili će možda neka općina ili grad biti ukinuti? Hoće li se ukinuti županije?

Odgovore na ta pitanja nudi upravo studija Ekonomskog instituta čija je autorica ravnateljica dr.sc. Dijana Jurlina Alibegović sa svojim suradnicima.

Budući da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU preuzelo tu studiju, pitali smo i njih koji su zaključci i hoće li se i kada krenuti s reformom. - Studija je dala preporuke kako bi mogla izgledati nova raspodjela nadležnosti jedinica ovisno o fiskalnom kapacitetu. No, na koje bi se to konkretno jedinice odnosilo, potrebno je utvrditi dodatnim analizama u novoj, drugoj fazi studije.

Napominjemo, da se nije raspravljalo o ukidanju pojedinih jedinica već samo o preraspodjeli nadležnosti s obzirom na fiskalne kapacitete - odgovorili su nam iz Ministarstva. Vlada, dakle, ne samo da s reformom nije krenula, nego ne kani, unatoč upozorenjima i stručnjaka i EU,ukinuti niti jednu općinu, ni jedan grad, a izgleda da su im i ovakve županije sasvim prihvatljive.

Studiju je vlada platila 55 tisuća kuna, a prema zaključcima iz studije do kojih smo mi došli, ne planira baš poslušati stručnjake.

Zaključci idu u smjeru da bi se trebalo ukinuti dvije trećine jedinica lokalne uprave i samouprave jer su neodržive i skupe, a ne izvršavaju niti svoje osnovne funkcije. Pojedini stručnjaci zalažu se za to da se ukinu i sve županije, a da se Hrvatska podijeli na sedam regija. Time bi se uštedjelo više milijardi kuna, a to su nedavno poručili i iz EK.

To su, uostalom, napravile i puno bogatije države od nas. Primjerice, za reformu regionalne i lokalne samouprave Kraljevini Danskoj, koja je po broju stanovnika, veličini i konfiguraciji teritorija usporediva s Hrvatskom, trebalo je gotovo pet godina, od 2002. do 2007. godine.

Prije reforme Danska, zemlja od 5,4 milijuna stanovnika, bila je rascjepkana na 14 okruga i 275 lokalnih jedinica. Nakon što su odlučili da jedinica lokalne samouprave ne smije biti manja od 20.000 stanovnika, njihov broj drastično se smanjio: dobili su pet regija i 98 jedinica.

Kad bi u reformi lokalne samouprave Hrvatska primijenila danski model, umjesto sadašnjih 127 imala bi samo 28 gradova. U Hrvatskoj uvijek postoji to političko pitanje. Nitko ne želi razvlastiti svoje stranačke kolege koji vladaju tim općinama, gradovima i županijama. U državi koja grca u problemima imamo 428 općina, 127 gradova i 20 županija. A sve te lokalne jedinice imaju svoje načelnike, gradonačelnike i župane, a oni svoje tajnike, savjetnike, pomoćnike, referente...

- U strukturi nadležnosti, umjesto današnje tri razine - općine, gradovi i županije - bilo bi logično uspostavljanje strukture s pet razina, ovisno o fiskalnoj snazi, veličini, broju stanovnika i sličnim kriterijima, a to znači razlikovanje malih i velikih općina, malih i velikih gradova i županija - kažu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

Neki drugi ministri s kojima smo razgovarali misle drugačije, pa jedan od njih kaže: “Osobno bih najviše volio da se na referendumu građani odluče jesu li za to da se smanji broj općina, gradova i županija. Ja bih na tom referendumu glasovao za”.

Autorica dokumenta koji je vlada platila 55 tisuća kuna i odbacila: 'Broj jedinica mora se smanjiti'

Dubravka Jurlina Alibegović, autorica studije, kaže kako je njihovo istraživanje pokazalo da je postojeći sustav neodrživ. - Sigurno treba smanjiti broj jedinica, a pri tom broj stanovnika treba biti jedan od kriterija. Drugi kriterij je da se vidi koje zadaće i ovlasti neka općina, grad ili županija moraju obavljati - kaže Jurlina Alibegović.

Prema zaključcima iz studije, od 127 gradova samo ih 33 dodatno financira troškove obrazovanja. U Hrvatskoj je 25 velikih gradova, koji su definirani time da moraju imati više od 35 tisuća stanovnika ili da su županijska središta. Pazin je, a ne Pula, primjerice, iz političkih razloga proglašen županijskim središtem, a ima manje od 10 tisuća stanovnika.

Kada je riječ o ostalim gradovima, koji po definiciji nisu veliki, ima i onih koji imaju manje do 4000 stanovnika, pa ne zadovoljavaju niti onaj uvjet da imaju 10 tisuća stanovnika. Iz različitih motiva ti su gradići zaslužili svoj status (političkih, povijesnih). A zajedničko im je svima da ne mogu sami sebe izdržavati, nemaju novca ni za plaće svojih službenika.

- Na politici je da jasno odredi koja je primarna javna funkcija svake općine, grada ili županije. Kada se krene od tog pristupa, onda ćemo znati koje jedinice to mogu izvršiti. Iz političkih ili povijesnih razloga neka će manja općina i opstati, ali onda ta općina mora iz svojih prihoda osigurati plaću svojoj upravi ili da oni budu volonteri - zaključuje dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović.

Izdvajamo