Uvećana osmrtnica na drvenom kolcu s uobičajenom obavijesnom formom o datumu smrti i imenu pokojnika (Hrvatski studiji), s potpisom ožalošćenih Schrodingerovih studenata, nije ugodna ni kada je riječ o satiri. Kao takva, bila je namijenjena oku članova Senata Sveučilišta u Zagrebu dok su se s pristojne udaljenosti, štićeni policijom, penjali uz stube sveučilišne zgrade na Trgu maršala Tita. Neugodniji prizor od sada već ponavljajućeg - da članove Senata od studenata u mirnom prosvjedu štiti policija - bili su kratki pogledi pojedinaca iz Senata, mahom dekana fakulteta, prema grupi od 200-tinjak raspjevanih studenata. Za neke senatore to su bili “obični bukači”. Nitko im se nije obratio.
Nekoliko sati nakon uspinjanja do aule Rektorata, Senat je donio odluku. Ona je, očekivano, bila suprotna od zahtjeva grupe s transparentima (“Zbog rektorata ostat ćemo bez zanata”, jedan je od njih). Hrvatski studiji (HS) bit će sveučilišni odjel, ne fakultet, odlučio je Senat, kao središnje sveučilišno tijelo koje donosi odluke o najvažnijim akademskim, istraživačkim, studijskim i financijsko-poslovnim pitanjima, 17. siječnja.
Zašto odjel i što to znači za budućnost institucije, status studenata i profesora, studenti ne znaju. Čitali su Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, čitali su Statut Sveučilišta, i nije im bilo jasnije. Odluka im, kažu, nije protumačena. Nijedna institucija na Sveučilištu nije odjel, ovo je prva odluka o osnivanju takvog čega. Uz to je, tvrde studenti, nametnuta i bez prethodnog mišljenja Odbora za statutarna pitanja.
Kršenje akata
- Do odluke o promjeni statusa došlo je nizom radnji koje su uključivale kršenje sveučilišnih akata. Odluka je donesena netransparentno i nadasve nekolegijalno - upozoravali su studenti i dio zaposlenika HS-a, ali i neki članovi Senata. Pet članova Senata bilo je, naime, suzdržano u glasanju na sjednici, a samo je jedan profesor glasao protiv odluke o ustroju odjela. Činjenica da je većina senatora (55) ipak glasala za odjel.
Tjedan dana prije sjednice Senata održana je izvanredna sjednica Znanstveno-nastavnoga vijeća Hrvatskih studija zbog prijedloga Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa HS-a o pretvaranju HS-a u sveučilišni odjel.
Na sjednici su, uz zaposlenike HS-a i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove (čija su dva studija bila uključena u Hrvatske studije do odluke od 8. prosinca 2015., kada je FFDI odlukom Senata postao punopravni član Sveučilišta s novim nazivom Fakultet filozofije i religijskih znanost), bili rektor Sveučilišta Damir Boras i prorektor Ante Čović, ujedno predsjednik Odbora i prvi voditelj Hrvatskih studija. Prijedlog o odjelu izglasan je s 18 glasova za, 8 protiv i 9 suzdržanih. Prema objavi inicijative Studenti govore (pet udruga studenata HS-a), trećina članova Vijeća nije se pojavila na sjednici, a od 18 glasova, 5 ih je bilo s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove (FFDI) koji od prosinca 2015. nije vezan uz HS jer je donesena odluka o njegovu ulasku u sastav Sveučilišta.
Verzije priče
Dakle, FFDI je uspio postati ravnopravni član Sveučilišta, a HS je postao odjel. Pritom članovi s FFDI-ja glasaju protiv toga da njihovi kolege s HS-a postanu fakultet.Zašto? Tim više što su HS najbolje ocijenjeno visoko učilište koje izvodi programe u društveno-humanističkom području, što je potvrđeno u reakreditacijom izvješću. U šest su kriterija ocijenjeni četvorkom, a jedinu trojku dobili su za znanstvenu i stručnu suradnju.
Profesori i znanstvenici od kojih smo zatražili odgovor - među kojima je jedan na Hrvatskim studijima praktički od osnivanja, drugi ga je osnivao, treći je bio ministar znanosti u vrijeme prve krize HS-a, četvrti je na prvoj crti borbe za modernizaciju HS-a - nude svoje verzije priče.
Marinko Šišak iz uprave Hrvatskih studija odlučuje, za početak, razjasniti kako funkcionira ta institucija u formalnom smislu:
- Vidite ovu olovku? Ja nju kao uredski materijal ne mogu kupiti bez odobrenja Rektorata. Takav je sistem - objašnjava Šišak što znači ne biti fakultet i nemati autonomiju. Povjerenik je za osiguravanje kvalitete i poslovanje, tu je od 1993., na Hrvatskim studijima je i doktorirao, pa je jedan od svjedoka niza trvenja na ovoj visokoškolskoj instituciji u zadnja dva i pol desetljeća.
Krizne godine
Hrvatski studiji osnovani su početkom devedesetih kao alternativa Filozofskom fakultetu. Do danas je kod njih, prema procjenama Marinka Šiška, diplomiralo oko 5000 studenata, doktoriralo stotinjak. Kao jednu od kriznih godina za Studije spominje 2000. Rektor je tada bio Branko Jeren, ministar znanosti Hrvoje Kraljević.
- Tada je bio napad na psihologiju, novinarstvo i povijest, željelo se ukinuti ta tri studija kod nas. Ali uspjeli smo se obraniti - kaže Šišak.
Drugi sudionici toga događaja, kada je pred Rektoratom demonstrirala povelika skupina studenata i profesora, sjećaju se “glavne” izjave s prosvjeda.
- Došli smo svi, ušli u dvorište Sveučilišta, doveli Ćiru Blaževića. Pitao je Ćiro - “Tko je glavni krivac? Tko hoće uništiti Hrvatske studije?”, rekli smo mu - “Rektor Jeren”. Ćiro je poludio i dao izjavu: “Mesiću i Račanu poručujem da će ih Jeren zaje... kao što je zaje... Tuđmana!” - prepričava događaj Jure Zovko, jedan od osnivača Hrvatskih studija.
Šišak pak nastavlja priču o novijim zbivanjima oko HS-a.
- Svi smo mi ovdje bili za fakultet, cijelo vijeće je bilo za to da postanemo fakultet, o tome smo pisali i ministru. Da se nas pitalo, s preustrojem u fakultet počeli bismo 22. ožujka 2016., kada smo tako i glasali. Ali mi nismo nadležni, već Rektorat. Mi ništa ne možemo odlučiti bez Sveučilišta. Senat je sada donio zadnju odluku, a mi je moramo provoditi. Ili izaći iz Sveučilišta. Trećega nema. Građanski otpor nema smisla - smatra Šišak.
Zašto je donesena odluka da Hrvatski studiji postaju odjel, a ne fakultet, kao što je bilo planirano, nije službeno objašnjeno u priopćenju iz uprave Rektorata. U njemu stoji da je Senat donio odluku o promjeni statusa sveučilišnog centra Hrvatski studiji u sveučilišni odjel, kao podružnice Sveučilišta u Zagrebu. Za provedbu statusne promjene zadužen je sam sveučilišni odjel Hrvatski studiji - pročelnik (ne više voditelj), kolegij i Znanstveno nastavno vijeće.
“Postojeći odjeli Sveučilišnoga centra Hrvatski studiji nastavljaju rad kao odsjeci Sveučilišnoga odjela, a zaposlenici i vanjski suradnici zadržavaju sva prava stečena na temelju sklopljenih ugovora. Studenti upisani na studije Hrvatskih studija imaju pravo završiti studij prema programu i uvjetima koji su vrijedili u trenutku njihova upisa”.
- Odluka koju je donio Senat nije u skladu sa Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju s obzirom na to da Zakon predviđa da sveučilišni odjel djeluje u jednom znanstvenom području, a ovdje ih je više - upozorava Hrvoje Kraljević, ministar znanosti od 2000. do 2002. Nastavlja da je slični pokušaj smanjivanja djelatnosti Hrvatskih studija, u vrijeme dok je bio ministar, pokušan pod utjecajem istih osoba, sadašnjeg prorektora Čovića i akademika Mislava Ježića, koji su prije toga bili isključeni s Hrvatskih studija odlukom vijeća. Taj pokušaj tada nije uspio. Na tadašnjoj sjednici Senata bila je izglasana odluka da HS dobiva pravnu osobnost, no to nije nikada provedeno, sjeća se Kraljević, kojemu upada u oči da ovoga puta studenti nisu smjeli ući u dvorište Rektorata, a to je uvijek, počevši od 1968., bilo utočište studenata. Sada je, kaže, obrnuto - policija sprječava studente da ulaze u taj prostor.
Gubitak dopusnica
Marinko Šišak želi reći da razumije zašto je Senat sada donio ovakvu odluku o Hrvatskim studijima, značajnu zbog traženja ministra nakon provedenog postupka reakreditacije da Hrvatski studiji do kraja ove godine reguliraju svoj pravni status. Inače će izgubiti dopusnice za rad.
Nepotreban epitet
- Tri su ključna problema koja trebamo riješiti: znanstveno-nastavni profil, ustroj i pravni status. Oko fakulteta smo se svi složili na našem Vijeću, osim par suzdržanih koji nisu objasnili zašto su suzdržani. Međutim, kada smo došli na znanstveno-nastavni profil, tu su nastali problemi. Dio Vijeća je smatrao da moramo ići prema drugome profilu od ovoga kojega imamo jer su Hrvatski studiji i samim nazivom zaostatak devedesetih i to nam više ne treba - kaže Šišak.
Svaki fakultet u državi u svome nazivu implicira kojim područjem se bavi (Veterinarski fakultet, Metalurški, Kineziološki, Filozofski...). A čime se bave Hrvatski studiji?
- Ide se od toga što ime govori. Nama je profil nešto “hrvatsko”. Činjenica je da nema struke koja se može razvijati u tako uskome smislu, to bi bilo suludo, zato naši studenti, na primjer psihologije, imaju 30-ak ECTS bodova iz identitetskih predmeta i po tome se razlikuju od psihologa na Filozofskom fakultetu - uspoređuje povjerenik Šišak.
Ipak, druga strana - kako je naziva - smatrala je da taj epitet hrvatski više nije potreban; željeli su interdisciplinarne studije u nazivu. Tu je nastao raskol. Počelo se zapetljavati i ideološki i svjetonazorski, ali i politički, priznaje Šišak, i dodaje: - Pa kada se tomu dodaju neki akteri koji su otprije bili u sukobima...
Studenti ni za što nisu krivi. Sve se na njih odrazilo, iako s time nemaju nikakve veze. Preko njih govore profesori koji se ne slažu s tipom orijentacije Hrvatskih studija. Ovaj naš tip sukoba naprosto je prešao na studente... - zaključuje Šišak.
U grupi profesora na koje Šišak cilja kada kaže da su se željeli odmaknuti od Hrvatskih studija kakvi su bili devedesetih je i Pavel Gregorić, član bivše uprave.
- Mi smo se zalagali za zadržavanje postojećih i uvođenje novih programa koji će biti interdisciplinarni, s dijelom nastave na engleskom jeziku, prilagođeni tržištu rada i međunarodnoj mobilnosti. Ova Borasova uprava zalaže se za transformaciju postojećih programa s fokusom na kroatologiju. Možda to jest način da se zadovolji ministrovo pismo očekivanja, čiji rok istječe u prosincu ove godine, no to je nametnuti način, protiv odluka koje je izglasalo naše Znanstveno-nastavno vijeće - tvrdi Pavel Gregorić.
Gregorićevi istomišljenici kažu da je sveučilišni odjel mogućnost predviđena Zakonom o znanosti i Statutom Sveučilišta, ali ona na Sveučilištu u Zagrebu dosad nije postojala, pa je nejasno kako će to funkcionirati u praksi.
- Neobično je da HS - koji izvodi programe u sedam znanstvenih polja, ima 90-ak zaposlenih i oko 1500 studenata - čini odjel, dok Filozofski fakultet Družbe Isusove - koji izvodi programe u dva polja, ima 20-ak zaposlenih i manje od 300 studenata - čini fakultet - kaže jedan iz grupe nezadovoljnika novim statusom i profilom Hrvatskih studija. Čak i ako zanemarimo neusklađenost Statuta sa Zakonom, HS izvodi programe u sedam polja koja pripadaju trima područjima znanosti, tako da se ne može govoriti o “srodnim poljima”. Prema tome, ili će HS djelovati izvan zakona, ili će programe morati skresati na samo par “srodnih”. A slutim da bi u Rektoratu mogli samovoljno odlučiti koji su tih par “srodnih” programa koji će opstati - zaključuje sugovornik koji želi ostati anoniman.
Brdo papira
Za razliku od grupe profesora i studenata koji sumnjaju u namjeru Rektorata da kroz odjel zapravo ugasi dio studijskih programa na HS-u, Šišak tvrdi: - Nije riječ o ukidanju HS-a, samo je pitanje kojom ćemo metodologijom postati fakultet.
Uprava Sveučilišta bila je sklona, prema njegovu tumačenju, oguliti stvari u stilu bankarskog sustava: ne možete dobiti kredit za kupovinu stana bez osigurača. I u ovom slučaju to je brdo papira koji uključuju opis profila institucije i njezin novi ustroj. Kad to napravite, onda ćete postati fakultet - tako je to shvatio Šišak.
Raniji akteri koje povjerenik spominje su zanimljiva priča, a u njezinu prepričavanju sudjeluje Jure Zovko, profesor filozofije i znanstveni savjetnik u trajnome zvanju Instituta za filozofiju.
- Ja sam, zajedno s Antom Čovićem i Pavom Barišićem, osnivač Hrvatskih studija i, da, moglo bi se reći da su Hrvatski studiji osnovani s idejom da budu alternativa Filozofskom. Moja intencija je bila ne dirati Filozofski i zato mislim da nije dobro da Čović, sadašnji prorektor Sveučilišta i profesor Filozofskog fakulteta, radi na urušavanju Hrvatskih studija - kaže Zovko.
Prava namjera
Prorektor Čović bio je, naime, prvi voditelj Hrvatskih studija, dok mu je zamjenik bio sadašnji ministar Barišić. Čović je nedavno postao predsjednik Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa Hrvatskih studija, koji je iznjedrio prijedlog o odjelu. Prema Zovkovu mišljenju, preustroj u odjel u sebi krije opasnost: s obzirom na to da u Zakonu stoji da odjel ima jedno polje, time su dobivene bianco karte da se mogu maknuti sva ostala polja osim kroatologije, jer je ona u nazivu Hrvatskih studija.
- Mislim da je to intencija i pozadina priče. S druge strane, tu je i pitanje kontrole, od financijske do zapošljavanja i vanjske suradnje - kaže Zovko.
Zašto, poput Šišaka, ne vjeruje da je riječ o privremenom statusu nakon kojeg slijedi odluka o fakultetu, odgovara jednostavno: “Sumnjam u to. To je zamka u koju su uvučeni”.
I Zovka je iznenadio postupak predstavnika Filozofskog fakulteta Družbe Isusove koji su glasali za odjel. Trebali su, smatra, biti više solidarni s HS-om i tražiti da i oni budu fakultet. Stvar na koju filozof Zovko također upozorava je prevladavajuća ekipa njegovih kolega na studiju filozofije koji su “razvili jednostran model analitičke filozofije koji nije dobar za edukaciju studenata. S druge strane, tu je i sukob onih koji zagovaraju analitičku filozofiju s onima koji su za kontinentalnu”.
Da su sukobi struja na HS-u i oko njih doveli do današnje situacije, slažu se očito i Zovko i Šišak, pri čemu drugi očito vjeruje u pozitivan ishod pa pokušava uvjeriti:
- Nije riječ o ukidanju Hrvatskih studija. Ni jedan program neće se ukidati, nikome se ništa neće promijeniti. Odbor je tako odlučio. Nije u pitanju niti jedno radno mjesto, niti jedno zaposlenje, niti jedan studijski program. Ali će se o svemu razgovarati.