Provjere potpisa u svim ranijim referendumskim inicijativama pokazivale su da je u prosjeku oko 10 posto potpisa iz različitih razloga nevaljano.
Međutim, u slučaju dviju referendumskih inicijativa, Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje, čiji potpisi nisu provjeravani na temelju slučajno odabranog uzroka, nego se provjeravao svaki prikupljeni potpis, ustanovljene su zloupotrebe koje mogu upućivati i na kaznena djela. Čitave stranice, pa i potpisne liste ispisane su istim rukopisom, što dovodi u sumnju njihovu vjerodostojnost, a na potpisnim je listama i čitavo omanje “groblje” pokojnika, od čega najviše, čak 240 na potpisnoj listi za ukidanje Istanbulske konvencije.
Preminuli
Upućuju li takve nepravilnosti i na moguću kaznenu odgovornost organizatora referendumskih inicijativa, upitali smo docenta na katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, Aleksandra Maršavelskog. I on podsjeća da se tijekom svake referendumske inicijative mogu otkriti određene nepravilnosti, kao što je popunjavanje liste maloljetnim osobama ili osobama koje nisu hrvatski državljani, a ponekad potpisnici i namjerno daju pogrešne podatke kako bi osujetili referendumsku inicijativu.
Svakako je, rekao nam je, zadatak povjerenstva koje provjerava potpise da se takve nepravilnosti prekontroliraju i da se takvi potpisi proglase nevažećim. Međutim, ističe Maršavelski, “neke nepravilnosti mogu predstavljati i kaznena djela, a dvije činjenice ukazuju na osnovanu sumnju da su počinjena i određena kaznena djela. Prva se sastoji u tome da u izvješću Povjerenstva piše da je 240 osoba koje su navedene kao potpisnici inicijative Istina o Istanbulskoj te 120, odnosno 115 osoba koje su navedene kao potpisnici inicijative Narod odlučuje preminulo prije početka prikupljanja potpisa.
Druga činjenica koju je Povjerenstvo utvrdilo jest da je u listama tih dviju inicijativa otkriven velik broj primjera stranica, pa i čitavih lista popunjenih istim rukopisom. Na čak 16 od ukupno 47 stranica ovog izvješća, Povjerenstvo ukazuje na znatan broj primjera gdje je vidljivo da je čak i ‘osobni potpis’ unesen istim rukopisom za više potpisnika. Ovi podaci ukazuju na osnovanu sumnju da je počinjeno kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. Kaznenog zakona.” Docenta kaznenog prava Maršavelskog pitamo kako je moguće da je potpise ispisane istom rukom Povjerenstvo ipak uvažilo kao valjane. Povjerenstvo je, odgovorio je Maršavelski, u izvješću navelo kako nije ovlašteno provoditi grafološku provjeru potpisa.
Međutim, prema članku 204. Zakona o kaznenom postupku, tvrtka APIS IT, predmetno Povjerenstvo, kao i Ministarstvo uprave koje ga je imenovalo, dužni su sve potpise koji su uneseni istim rukopisom prijaviti policiji i Državnom odvjetništvu kako bi se provelo grafološko vještačenje i istraga. Potrebno je svakako ispitati osobe koje su predale sporne potpisne liste, kao i osobe koje su potpisane istim rukopisom kako bi se utvrdilo jesu li one dale svoj pristanak, rekao je Maršavelski.
Ustavni sud
I profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić smatra da nakon utvrđenih neregularnosti u prikupljanju potpisa ima osnove za ispitivanje i kaznene odgovornosti vezane uz krivotvorenje potpisa i moguću zloupotrebu osobnih podataka. Ona, međutim, naglašava da bi još jedno tijelo, a to je Ustavni sud, trebalo reagirati i na jedan drugi, iznimno važan aspekt dviju referendumskih inicijativa.
- Ustavni bi sud barem sada, kad to nije učinio na samom početku prikupljanja potpisa, trebao postupiti proaktivno i jasno reći što misli o ustavnosti referendumskih pitanja za koja su prikupljani potpisi. Ustavni se sud u jesen 2013. sam, bez ičijeg zahtjeva, očitovao o referendumu o ustavnoj definiciji braka i time pokazao da može djelovati proaktivno. Nejasno je zašto u ovom slučaju šuti, bez obzira na to što dvije referendumske inicijative nisu prikupile dovoljan broj potpisa - ustvrdila je Barić.