Nakon kišovitog srpnja i zlogukih prognoza o propasti ovogodišnje turističke sezone, Hrvatskoj se dogodio sunčani kolovoz i navala stranih turista. Kolovoz je prema jučer objavljenim podacima Ministarstva turizma spasio ovogodišnju turističku sezonu. Tako je prošlog mjeseca Jadran i Grad Zagreb posjetilo 3,7 milijuna gostiju te je ostvareno 25 milijuna noćenja, što je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine rast od 7 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. Usporedbe radi, isti postotni rast dolaska turista, ali u prvih sedam mjeseci, zabilježila je i Španjolska. U tom razdoblju Španjolsku je pojetilo 36,3 milijuna turista.
Rast prihoda
Zahvaljujući tako plodnom kolovozu Hrvatska je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježila 5 posto više turističkih dolazaka i 2,3 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a do kraja godine može se očekivati rast prihoda u turizmu od 2 do 3 posto, rekao je jučer u Zadru ministar turizma Darko Lorencin, predstavljajući rezultate dosadašnje sezone.
- Nastavak pozitivnog trenda očekujemo i u posezoni, jer se najave, posebno za rujan, ostvaruju prema planu - naglasio je ministar Lorencin.
Ovaj rast je pozitivna stvar, no činjenica je da glavne mediteranske zemlje, konkurenti Hrvatskoj, i nadalje imaju veću stopu rasta dolazaka turista nego Hrvatska. Tako je primjerice Hrvatska prošle godine zabilježila rast od 1,9 posto više turista, Italija od 8,5 posto, Španjolska od 10,8 posto, Turska od 6,7 posto, Grčka od 3,2 posto, a jedino je slabiji bio Portugal sa 1,5 posto više turista nego godinu dana ranije. U razdoblju od 2010. do 2013 godine Hrvatska je 2010. i 2011. godine bila hit-destinacija kada je bila među prve tri najposjećenije zemlje na Mediteranu. Već 2012. većina konkurenata ima veći rast od Hrvatske, što se ponovilo i 2013. godine.
Kvarner podbacio
Gledano po županijama, u svim “morskim” županijama i Gradu Zagrebu u ovogodišnjem kolovozu zabilježen je značajan rast turističkog prometa. Jedino je Kvarner u noćenjima na razini prošle godine. Najveći rast u odnosu na kolovoz 2013. bilježi Grad Zagreb koji je imao 20 posto više noćenja te 13,5 posto više dolazaka. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija koja je zabilježila gotovo 717 tisuća dolazaka (13 posto više) i 4,7 milijuna noćenja (8,3 posto više), Zadarska županija 473 tisuće noćenja (9,5 posto više) i 3,7 milijuna noćenja (6,5 posto više), Dubrovačko-neretvanska županija 337 tisuća dolazaka (10 posto više) i 1,85 milijuna noćenja (5 posto više). Trećina od ukupnog turističkog prometa ostvarena je u Istarskoj županiji - 941 tisuća dolazaka i 7,5 milijuna noćenja (4 posto rasta u dolascima i u noćenjima).
Gledajući pak podatke u prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je 10,64 milijuna dolazaka turista ili 5 posto više te 62,1 milijun noćenja ili 2,3 posto više. U tom razdoblju ukupno je Jadran kao regija u osam mjeseci imao 4,5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja nego lani, dok je Grad Zagreb sa 592 tisuće dolazaka i milijun noćenja zabilježio rast od 11 posto i u dolascima i u noćenjima.
Najveće povećanje
Ukupno su strani turisti u osam mjeseci ostvarili rast od 5 posto u dolascima (9,6 milijuna) i 2 posto u noćenjima (56,6 milijuna). Gledano čisto statistički, najveće povećanje dolaska turista s europskih tržišta je iz Estonije (+36%), BiH (+25%), Španjolske (+16%). Turisti iz Koreje su pak ostvarili 163 posto, a Kinezi 26 posto više noćenja nego u osam mjeseci prošle godine.
Popravio se i turistički promet domaćih turista te je zabilježeno 976 tisuća dolazaka i 5,5 milijuna noćenja, što je oko 1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Ministar Lorencin napominje da se povećao broj dolazaka turista iz Austrije i Italije, a dobar rezultat zabilježen je i sa slovenskog tržišta.
Komentar Mladena Plešea: Konkurencija raste kao nikad
Ovog se ljeta baš sve urotilo protiv hrvatskog turizma: Europa se još nije do kraja izvukla iz recesije, kriza u Hrvatskoj i Sloveniji se produbljavala, rat u Ukrajini se razbuktavao, a vrijeme nikada nije bilo gore; u dva mjeseca na obali je bilo više kišnih i oblačnih dana nego tijekom cijele prosječne godine. Uz to svjetski putnici vratili su se u Grčku i Španjolsku, a Turska i dalje nezadrživo raste, pa je konkurencija na europskom turističkom tržištu bila jača nego proteklih godina. Unatoč svemu tome, najnoviji turistički rezultati bolji su od očekivanog. Što dokazuje da se Hrvatska napokon učvrstila na turističkoj karti svijeta kao važna, primamljiva i atraktivna destinacija. Rezultatskom uspjehu pridonijelo je svakako članstvo u EU te iznimna sigurnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Premda, dakako, nitko nije zadovoljan razinom i kvalitetom usluga, cijenom i raznovrsnošću ponude, a prije svega duljinom sezone, turistička privreda i ove se godine potvrdila kao najstabilniji, pa i najprosperitetniji dio hrvatskoga gospodarstva. Rezultat je to, premda nedovoljnih, ali ipak stalnih ulaganja u nove kapacitete, truda, iako premalog, da se unaprijedi turistička ponuda i podigne na višu razinu te razvoja potpuno novog turističkog fenomena, glazbenih događanja i spektakularnih zabava za mlade koje su privukle goste iz cijelog svijeta.