Nakon što je Sberbank prije par mjeseci pokrenula parnice protiv Agrokora i njegovih tvrtki na Sudu za međunarodnu arbitražu u Londonu (London Court of International Arbitration - LCIA) tražeći naplatu svojih potraživanja, izvanredna uprava Agrokora je pred Visokim sudom (High Court) u Londonu pokrenula zahtjev za priznavanje lex Agrokor u Engleskoj.
Ovog ponedjeljka je održano prvo ročište u postupku pred Visokim sudom, a dok se taj postupak ne okonča, Sberbankov zahtjev za arbitražu biti će u mioravnju. Glavni argument na kojem počiva zahtjev izvanredne uprave jest taj da insolventna procedura temeljena na lex Agrokor zadovoljava uvjete Prekogranične insolventne regulacije za priznavanje “glavnog inozemnog postupka”. David Allison, odvjetnik Sberbank, pak, prema pisanju Bloomberga, ustvrdio je da se lex Agrokor, u stvari, u svojoj suštini ne odnosi na proceduru insolventnosti. “Lex Agrokor je u očitoj suprotnosti u odnosu na hrvatski stečajni zakon koji štiti interese kreditora, dok je cilj lex Agrokor zaštita hrvatske ekonomije od sistemskog rizika”, kazao je tom prilikom Allison.
Udar na zakon
Podsjetimo, Sberbank je pred Sudom za međunarodnu arbitražu u Londonu pokrenula nekoliko parnica protiv Agrokora u kojima traži isplatu svojih kredita u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu eura zbog toga što je nezadovoljna načinom provođenja lex Agrokor, a smatra i da je lex Agrokor neustavan. Pritom treba naglasiti da predstavnik Sberbank ipak sudjeluje u radu privremenog Vijeća vjerovnika u okviru lex Agrokor te da je Sberbank u početku jako zagovarala lex Agrokor. Jednako tako je Sberbank prva tražila da se kreditni model roll-upa primijeni samo na njezin kredit od 100 milijuna eura iz veljače ove godine, kada se dogovarala prva “nova” hitna kreditna tranša za Agrokor od 160 milijuna eura u travnju ove godine.
Nakon što joj izvanredna uprava nije izašla u susret, Sberbank je odlučila krenuti s tužbama. Taj stav ruske banke je posebno dobio na snazi kada je izvanredna uprava u lipnju odlučila ipak prihvatiti kreditni roll-up model, ali ne samo za Sberbank, već i za druge vjerovnike, te joj je sporan bio i premali udjel u tom kreditnom aranžmanu (za razliku od ruske državne VTB banke koja se priključila tom modelu). Sberbank je pokrenula postupke zaštite svojih ulaganja u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a izvanredna uprava je u svim tim državama zatražila priznavanje lex Agrokor.
Za sada je u Srbiji odbijen zahtjev izvanredne uprave Agrokora i u toj se državi hrvatski Zakon o prinudnoj upravi ne poštuje, dok u Sloveniji i Bosni i Hercegovini taj postupak još traje. Kada su u pitanju arbitražni procesi koje je u Londonu pokrenula Sberbank protiv Agrokora, postoji mogućnost da ako ruska banka dobije taj spor, sudske troškove i iznos odštete plati Republika Hrvatska, a ne Agrokor. U tom kontekstu valja reći da financijske institucije, banke i fondovi (oko 40 institucija), koji sudjeluju u kreditiranju Agrokora putem roll-upa, navode da njihove međunarodne financijske ekspertize govore kako je lex Agrokor regularan proces, kao i sve do sada pokrenute procesne radnje unutar njega.
Pitanje odštete
Nadalje, iako Sberbank u arbitraži traži cjelokupno namirenje potraživanja, ruska banka je već u nekoliko država pokrenula tužbe za zaštitu sovjih potraživanja, pa bi ukupna odšteta, ako bi Rusi dobili arbitražu, bila umanjena za taj iznos. Naravno, postoji i određena, ne baš velika, mogućnost da na koncu Sberbank pozitivno sudjeluje u kreiranju nagodbe vjerovnika i odustane od arbitraže i pokrenutih procesa. No, ako ne bude sudjelovala u tom procesu i/ili bude nadglasana u stalnom Vijeću vjerovnika, odredbe nagodbe će se odnositi i na rusku banku.
Odbijeni u RH
Podsjetimo da su Trgovački sud i Visoki trgovački sud odbili sve dosadašnje prigovore na lex Agrokor i pokrenute procesne radnje unutar njega, a teško je očekivati da će Ustavni sud srušiti lex Agrokor i tako Hrvatskoj priuštiti desetke milijardi kuna troškova. Zbog toga će od najveće važnosti biti kako će se rješavati sudski postupci u inozemstvu, a za sada je najvažniji postupak pred Visokim sudom u Londonu, u kojem se pravorijek očekuje u idućim mjesecima. Ako Sberbank dobije tu parnicu, tada će najvažniji ishod biti pred Sudom za međunarodnu arbitražu u Londonu, koji bi mogao trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Blog bi mogao biti dokaz u slučaju Todorićeva protivljenja izručenju
Dok je u ponedjeljak izvanraspravno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda odbilo žalbe Državnog odvjetništva na odluku da se nikome od okrivljenika u aferi Agrokor, osim Ivice Todorića, ne odredi istražni zatvor, jučer je sud zaprimio i žalbu obrane samoga Todorića, točnije njegove odvjetnice Jadranke Sloković. Osim nje, žalbu može podnijeti i drugi Todorićev odvjetnik Čedo Prodanović, no ako je suditi prema dosadašnjoj sudskoj praksi, njihove žalbe neće se razmatrati sve dok Ivica Todorić ne bude uhićen i pritvoren.
Naime, kako je poznato, sudac istrage odbio je prijedlog tužiteljstva da se za svih 15 okrivljenika odredi istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Pritvor je odredio samo nedostupnome Ivici Todoriću, no i njemu ne zbog opasnosti od utjecaja na svih tridesetak predloženih svjedoka, nego samo na 16. Na tu se odluku žalilo tužiteljstvo, dok su od obrane žalbu odlučili podnijeti jedino Todorićevi odvjetnici jer je njemu jedinom i propisan pritvor.
U ponedjeljak je, pak, tužiteljstvo za Todorićem raspisalo i europski uhidbeni nalog, i to na osnovi rješenja o njegovu pritvaranju koje je donio zagrebački Županijski sud. No, i taj nalog postoji samo dok postoji rješenje o pritvoru te će i on morati biti povučen kad se ispitaju svjedoci. Gdje se trenutačno nalazi nekad najmoćniji hrvatski poduzetnik, službeno još nije poznato, no pretpostavlja se da je u Londonu. Imaju li hrvatske institucije njegovu točnu lokaciju, nemoguće je doznati, no u obrascu za europski uhidbeni nalog postoji mjesto u koje se, između ostalog, upisuju svi dostupni podaci o bjeguncu, pa tako i moguća adresa. Je li u Todorićevu slučaju ta kategorija ostala prazna, sa sigurnošću se ne može potvrditi niti demantirati. Međutim, osim opasnosti od utjecaja na svjedoke, Todoriću bi se, teoretski, pritvorske osnove mogle proširiti i na opasnost od bijega ako tužiteljstvo uvjeri sud da se on evidentno namjerno krije od hrvatskog pravosuđa. Ključni pravni argument u tom je slučaju moći dokazati da Todorić zna da se u Hrvatskoj protiv njega vodi postupak, ali se ne želi pojaviti. U slučaju takvog raspleta situacije Todoriću bi se o glavu mogao obiti upravo njegov blog, jedini način na koji on, navodno, komunicira s javnošću. Između ostalog, iz navoda na blogu da je protiv njega “brzopleto sastavljena sramotna kaznena prijava kako bi ga pritvorili”, ali i drugih proizlazi kako je on svjestan da se protiv njega u odsutnosti u Hrvatskoj vodi kazneni postupak.
- Neću se prestati boriti za istinu, neću šutjeti i gledati kako me političkim progonom proglašavate krivim bez suđenja, neću posustati boriti se protiv laži sve dok cijela istina ne postane notorna činjenica - objavio je jučer Ivica Todorić na svom blogu.