“Gospođa Švaljek zadnjih dana u raznim medijima izjavljuje da će profitirati na zagrebačkim izborima zato što ‘HNS koketira s HDZ-om’ i postavlja se kao ‘konkurentska stranka SDP-u......Gospođa Švaljek, osim suradnje s trenutnim gradonačelnikom Zagreba, svoju cijelu političku karijeru na nacionalnoj razini započela je i završila kao savjetnica HDZ-ovim premijerima Sanaderu i Kosor...”
To je tek dio navoda iz posta na Facebook profilu Anke Mrak-Taritaš, HNS-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Zagreba, objavljen 10. svibnja. Isti dan joj je Sandra Švaljek, također kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu, odgovorila na svom profilu: “Današnji napad gospođe Mrak-Taritaš doživljavam kao izraz nervoze, vjerojatno uzrokovane aferom Gunja, pregovorima između HNS-a i HDZ-a te padom podrške njezinoj kandidaturi...”
Koliko kandidati “ratuju” putem društvenih mreža? Jesu li one danas nužan alat za dopiranje do glasača? Koliko koštaju kampanje na Facebooku, Instagramu, YouTubeu? Tko je aktivan, a tko pasivan?
Najpovoljniji medij
Potražili smo odgovore kod ljudi iz čelnih stožera zaduženih za digitalne kampanje pojedinih kandidata, a razgovarali smo i s nekoliko stručnjaka zaduženih za PR te digitalne medije. Zaključak je: ako ste kandidat na lokalnim izborima 2017. godine, a niste na društvenim mrežama, onda “kao da se niste niti dogodili”. Time su se vodili i u ekipi Mrak-Taritaš, govori nam glasnogovornik njezine kampanje Ismar Avdagić, te dodaje da im namjera nije bila “ratovati” sa Švaljek.
- Mrak-Taritaš je samo željela demantirati neistine koje je Švaljek iznijela i ukazati na činjenice vezane uz tobožnju “neovisnost” - pojašnjava Avdagić. Krešimir Macan iz agencije Manjgura smatra da su društvene mreže danas najpovoljniji i najutjecajniji medij s obzirom na broj korisnika koje mogu dotaknuti i učinak koji postižu. Sličnog je mišljenja i Ilija Brajković iz internet marketing agencije Kontra, koji smatra da je utjecaj društvenih mreža svakim danom sve veći.
- Ali ne smijemo ipak zaboraviti da su ‘redovni’ glasači većinom starije osobe i njih je teško okrenuti nekom kampanjom. Novije generacije znaju jedino za internet i na njih se kandidati trebaju fokusirati - smatra Brajković. Macan također komentira kako je ograničenje društvenih mreža to što dopiru do ljudi mlađih od 55 godina, dok se onima starijima treba obratiti putem drugih kanala.
- Do starijih moraš doprijeti osobno ili putem televizije, novina i letaka. No, važno je znati da lajk na stranicu ne znači nužno i glas na izborima, jako je teško i pola tih lajkova pretvoriti u glasove - navodi Macan. U nas su najutjecajnije društvene mreže Facebook, YouTube i Google te Twitter i LinkedIn.
Pristojna kampanja
- Instagram je utjecajan, ali ga naši političari ne znaju koristiti. Jednostavno nisu fotogenični, nisu seksi, nemaju lijepe fotografije mora, hrane, krajolika... - objašnjava Macan te dodaje da se ni baneri na internetu ne koriste dovoljno.
- Ono što bi se očekivalo na vanjskim plakatima, može biti prerađeno za objavu na digitalnim banerima umjesto tzv. oglasa za ‘čukljeve’ i slična pomagala, samo treba biti dobra priča. Ali, u nas je problem što nema novca i ljudi ne znaju kreativno raditi digitalne kampanje, odnosno misle da je to odvojena priča, dok cijela kampanja treba biti zaokružena priča - ističe Macan. Brajković iz agencije Kontra smatra da je ova kampanja prilično mirna. - To stvarno iznenađuje, pogotovo jer imamo i krizu vlasti. Djelomično je tu Kerum unio nemir u Splitu. Jedini primjer negativne kampanje koji sam vidio su uporni napadi na Mrak-Taritaš - dodaje Brajković.
“Nepromišljeni tvit ili post na Facebooku mogu itekako štetiti”
- Vidjeli smo na brojnim primjerima u našoj politici, od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović do aktualnog predsjednika SDP-a Davora Bernardića, kako jedan nepromišljen tvit ili status na Facebooku mogu postati priča dana koja vam ne ide u prilog. S druge strane, imamo i primjere onih koji su sasvim sigurno profitirali zahvaljujući društvenim mrežama, kao što je Anka Mrak-Taritaš.
Birači traže jednostavnu, brzu i korisnu informaciju, traže je odmah, traže da sadržaj bude predstavljen na zanimljiv i kreativan način i da im bude dostupan na više platformi. Oni koji se u tom novom medijskom okruženju najbolje snađu i na najbolji mogući način iskoriste dostupne platforme, sigurno će profitirati - kaže Milica Vučković, stručnjakinja za političku komunikaciju s Fakulteta političkih znanosti, koja ističe kako internet ne treba koristiti samo kao oglasni prostor, posebno ako su ti oglasi dosadni, bezidejni, besadržajni i teško pamtljivi, kao što većina i jest.