PLJUSKA S PANTOVČAKA

PREDSJEDNICA KRITIZIRALA VLADU 'Treba nam politička vizija i odlučnost, hrabrost, otpor populističkim politikama i nepopuštanje pred ucjenama!'

    AUTOR:
    • Luka Benčić,
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.11.2017. u 13:26

CROPIX

 

Izlaganje predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović na temu hrvatskog gospodarstva, na otvorenju jubilarnog, 25. tradicionalnog savjetovanja "Ekonomska politika Hrvatske u 2018.", koje se u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista održava u Opatiji, bilo je poprilično oštro i kritično, u suprotnosti s optimizmom koji posljednjih dana stiže iz redova Vlade.

- Hrvatska ima jednu od najlošijih stopa omjera izvoza u odnosu na BDP u srednjoj Europi. Taj je omjer još naglašeniji gledamo li samo izvoz roba bez izvoza usluga. Ulaganje cijelog društva u istraživanje i razvoj po glavi stanovnika među najnižima je u Europi. U 2015. godini u Hrvatskoj je iznosilo 88 eura po stanovniku, dok je prosjek EU bio 587 eura po stanovniku. U odnosu na prosječnu razvijenost srednje i istočne Europe i BDP po glavi stanovnika, Hrvatska se, nažalost, sve više udaljava. Dok smo jednom bili razvijeniji, a potom i izjednačeni, danas dostižemo samo 85 posto razvijenosti srednje i istočne Europe. Među najlošijima smo po povećanju broja zaposlenih u prvom kvartalu ove godine. Imamo najnižu stopu građana starih između 55 i 74 godine u cjeloživotnom obrazovanju u EU. Mladi u istome više sudjeluju, ali smo i po tome opet među zadnjih pet država članica EU. Stopa porasta produktivnosti, zaposlenosti i BDP-a od 2013. do 2016. u Hrvatskoj je među najnižima u EU. Porast BDP-a je i po novim pokazateljima jedan od nižih među, uvjetno rečeno, novim članicama EU. Imamo jednu od najnižih stopa aktivnosti radne snage u EU te drugu najnižu stopu zaposlenosti građana između 20 i 64 godine starosti. Nadalje, udio populacije koja se nalazi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti među najvišima je u EU - kazala je predsjednica, upitavši se kakvu poruku ovi pokazatelji pružaju mladima u Hrvatskoj.

Opatija, 081117.
Grand Hotel Adriatic, 25. Tradicionalno okupljanje Ekonomista na konferenciji Ekonomska politika Hrvatske 2018. Na fotografiji: Boris Vujcic, Kolinda Grabar-Kitarovic i Ljubo Juricic.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
CROPIX

- Suprotno općem mitu, Hrvatska ima najniža socijalna davanja za mlade između 25 i 39 godina starosti u EU. Ono što još više zabrinjava je da u tim davanjima, za razliku od ostalih država članica EU, nema davanja za obrazovanje nego samo za nezaposlenost ili invalidnost - rekla je Kolinda Gravar Kitarović, nastavivši da smo među najslabijima u prosječnim rezultatima testova iz matematike u EU.

- Dok drugi napreduju i prestižu nas mi čvrsto stojimo na začelju. Posljednji rezultati indeksa ljudskog kapitala pokazuju kako ne ostvarujemo znatni pomak te i dalje ostajemo relativno nekonkurentni upravo u onom području koje će biti ključno u razvoju globalnog gospodarstva, to jest u području ljudskih resursa - kazala je predsjednica, istaknuvši da taj indeks pokazuje da su ljudi starije dobi, po obrazovanju, konkurentniji od mlađih dobnih skupina u Hrvatskoj.

- To upućuje na zaključak kako naš obrazovni sustav već desetljećima stoji i ne mijenja se, dok se konkurencija prilagođava, razvija i napreduje. Toliko o tome da nam nije potrebna žurna reforma obrazovnog sustava - naglasila je predsjednica.

Podsjetila je i na izrazito negativne demografske trendove, posebice na odlazak mladih u inozemstvo, što predstavlja gospodarsku i egzistencijalnu prijetnju. Kazala je da bi dosta negativnih primjera mogla dati i u drugim područjima, no već i ovi podaci navode na zaključak da predugo stojimo, a drugi nas prestižu ili nam sve više odmiču.

Opatija, 081117.
Grand Hotel Adriatic, 25. Tradicionalno okupljanje Ekonomista na konferenciji Ekonomska politika Hrvatske 2018. Na fotografiji: Kolinda Grabar-Kitarovic, predsjednica Republike Hrvatske.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
CROPIX

Spomenula je i "Doing business" pokazatelj, gdje je Hrvatska pala za osam mjesta.

- Ispred nas su mnoge države koje praktički do jučer nismo ni smatrali konkurencijom. Danas, nažalost, oni na isti način mogu gledati nas - rekla je, istaknuvši da je Hrvatska napravila graničan minimalan pomak, no druge su države napravile značajne reformske zahvate, pa time i veće pomake na listi.

Kazala je da se kao društvo predugo borimo s dva problema - visokom razinom otpornosti na promjene te činjenicom da i dalje ne predstavljamo privlačnu destinaciju za ulaganje te da ne činimo potrebne korake kako bi se ta slika promijenila.

Naglasila je i da u Hrvatskoj imamo odličnih primjera uspješnosti, no da moramo biti svijesni da od toga nemamo ništa sve dok su to iznimke i nema onih koji slijede njihov primjer.

Podsjetila je na brojne reforme i projekte o kojima se stalno govori, no godinama ne dolazi do njihove realizacije, iako se svi slažemo da su potrebni.

- Uzmimo, na primjer, LNG terminal na Krku. Odluka o njegovoj gradnji donesena je u isto vrijeme kada i u Poljskoj. I dok je njihov terminal službeno pušten u pogon u listopadu 2015., a počeo s isporukama u prosincu iste godine, naš je još na razini papirologije, Strukturne reforme, toliko puta spominjane da su izgubile svoju unutarnju vrijednost i sadržaj, postale su već toliko apstraktne da ih se u javnom prostoru više ne doživljava ozbiljno, pa i ne znamo što o njima mislimo - rekla je predsjednica.

Uhvatila se pitanja tko i gdje donosi, odnosno ne donosi odluke.

- Ovdje, s ove pozicije, mogu zaključiti kako je možda i najveći problem pred nama. Problem s kojim se ne suočavamo, barem ne učinkovito. To je problem manjka kapaciteta države i javne uprave za provedbu svih reformi i postizanje ciljeva, problem kapaciteta i sposobnosti sustava da učinkovito provodi potrebne reforme i uspješno reagira na nepredviđene događaje. Ako se svi slažemo u definiranju problema i ciljeva, jasno je da je ključni problem manjak kapaciteta državne i javne uprave na svim razinama. Drugo objašnjenje, koje vodi ka zaključku o manjku razumijevanja i političke volje, bilo bi potpuno neodgovorno te mi je ono, osobno, neprihvatljivo - rekla je Kolinda Grabar Kitarović.

Plenković nije čuo govor, no ne zna ni želi li predsjednica po još jedan mandat

Premijer Andrej Plenković u Saboru je, nakon aktualnog sata, rekao da nije čuo oštre kritike koje je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uputila Vladi.

- Ja ne mogu biti na aktualnom satu u Saboru i slušati govor u Opatiji, ali ne vidim ništa dramatično, nema šušura koji želite kreirati - rekao je Plenković.

Upitan je hoće li Kolinda Grabar Kitarović biti HDZ-ova predsjednička kandidatkinja i na sljedećim predsjedničkim izborima. - Ona mora prvo sama artikulirati svoje želje, ja ih nisam čuo - rekao je Plenković. Više čitajte OVDJE.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo