Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u utorak Policijsku akademiju "Juan Vucetich“ u gradu La Plati gdje je, zajedno s ministrom sigurnosti pokrajine Buenos Aires Christianom Ritondom, otkrila spomen ploču Ivanu Vučetiću, izumitelju suvremene daktiloskopije, priopćeno je iz njezina ureda.
Za posjeta akademiji, hrvatska predsjednica rekla je da povijesna povezanost hrvatskog i argentinskog naroda seže od sredine 18. stoljeća, od kada su se Hrvati, iz ekonomskih, ali i političkih razloga, tragajući za boljim životom kontinuirano doseljavali u Argentinu.
Mnogi od njih u tome su uspjeli i postali istaknuti članovi zajednice u Argentini, a jedan od njih je Ivan Vučetić, dodala je predsjednica u prigodi otkrivanja spomen ploče.
"Njegovo ime danas nosi policijska akademija u La Plati i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja hrvatske policije u Zagrebu, a njegov pionirski rad na području daktiloskopije danas baštine policijske i forenzičke službe cijeloga svijeta“, kazala je hrvatska predsjednica.
"Životni put ovog zaista posebnog čovjeka simbolizira sudbine brojnih hrvatskih iseljenika, koji su pritisnuti siromaštvom ili političkom neslobodom i progonom krenuli diljem svijeta tražiti bolju budućnost“, dodala je.
Mnogi od njih upravo su u Argentini našli novi dom i sretniju sudbinu, ali poput Ivana Vučetića, nisu nikada zaboravili svoju hrvatsku domovinu, kazala je.
"Svojim životima i radom ljudi poput Ivana Vučetića izgradili su most bliske suradnje između Argentine i Hrvatske, a na nama je da preko toga mosta prijeđemo“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. na otoku Hvaru, a 1884. u dobi od 26 godina doselio je u Argentinu. Četiri godine poslije, kao Juan Vucetich, postaje službenik policije u La Plati i nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počeo se baviti poslovima identifikacije. Proučivši znanstvene radove dotadašnjih istraživača otisaka prstiju i primjećujući brojne nedostatke Bertillonove antropometrije, Vučetić je stvorio sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao „Iknofalangometrija“, a poslije je postao poznat kao "daktiloskopija“.
Dugogodišnji istraživački rad iz područja daktiloskopije Vučetić je pretočio u brojne znanstvene radove, poput Usporedna daktiloskopija (1904.), Identifikacija ličnosti (1907.), Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina (1909.), Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati (1920.) itd. Bio je član Francuske akademije i Antropološkog instituta u Parizu, a daktiloskopija je proslavila Vučetića i Argentinu širom svijeta.
U sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine Ivan Vučetić je posjetio rodni Hvar kada je hvarskoj općini darovao primjerak svoje knjige “Dactiloscopia comparada“ s posvetom: “S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine“.
Vučetić je tijekom dugogodišnjeg istraživačko-znanstvenog rada i prakse sakupio golemu i dragocjenu znanstvenu građu i dokumentaciju, naročito tijekom spomenute svjetske turneje 1913. Sve to, sređeno i obrađeno u privatnom muzeju, arhivu i biblioteci, darovao je 16.6.1923. Fakultetu pravnih i društvenih znanosti u LaPlati. Ubrzo je postavljen i za direktora Muzeja Vučetić, a uveo je i predmet "Identifikacije“ u nastavni plan studenata prava, što je još jedan njegov pionirski pothvat.
Ivan Vučetić umro je 25. siječnja 1925., a njegova druga domovina Argentina, odužila mu se nizom knjiga i monografija o njemu i njegovom znanstvenom opusu, izdavanjem poštanske marke s njegovim likom i brojnim spomen obilježjima.