Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović gostovala je večeras na RTL-u u emisiji RTL Danas gdje je u intervjuu koji je vodila Mirjana Hrga komentirala niz aktualnih političkih pitanja, ali se osvrnula i na svoja 22 mjeseca mandata. Među ostalim, predsjednica je pričala o slanju hrvatskih vojnika na rusku granicu, pravu žena u Hrvatskoj na pobačaj, zaustavljanju iseljavanja mladih Hrvata, ali i tome što ako na američkim predsjedničkim izborima pobijedi Donald Trump.
Zamoljena da kaže kako opisuje Hrvatsku u razgovorima sa stranim političarima u dvije rečenice, predsjednica je rekla da mnogi ljudi Hrvatsku percipiraju kao jednu lijepu, turističku naciju ugodnih ljudi.
- Mislim da po tom pitanju ne bismo trebali biti previše skromni. Doista jako puno ljudi zna gdje je Hrvatska. Moram priznati da sam zadovoljna i da se percepcija Hrvatske promijenila u odnosu na ono vrijeme kada sam bila ministrica vanjskih poslova i veleposlanica u SAD-u, kad je trebalo objašnjavati rat i posljedice rata. Danas je svi interpretiraju kao jednu prekrasnu i turistički poželjnu destinaciju, zemlju prekrasnih pejzaža, ali i vrlo ugodnih ljudi. Hrvatsku predstavljam kao Hrvatsku danas i Hrvatsku sutra. Hrvatska je danas država ogromnih potencijala, a vjerujem da će uskoro postati jedna od država u kojima će biti najugodnije živjeti, no za to se svi trebamo potruditi.
Na pitanje tko blokira suočavanje s prošlošću, predsjednica je rekla:
- Ja se ne bih usredotočivala na to tko je dosad blokirao istraživanje istine o tome što se dogodilo u vrijeme ustaškog i komunističkog režima. Naravno, bilo je onih koji su blokirali. Međutim, danas trebamo krenuti od činjenice da je suočavanje s prošlošću zalog za bolju budućnost. Usudila bih se čak reći da smo se s ustaškim zločinima i prošlošću doista suočili i da smo priznali što se dogodilo.
No, vrijeme komunizma ostaje neistraženo razdoblje. Ja sam apsolutno protiv lova na vještice, ali sam za to da se utvrdi povijesna istina. Tezno je samo jedno od tisuća mjesta na kojima su ili pokopane kosti žrtava koje su bile 'krive' samo zato što su bile na gubitničkoj strani u II. svjetskom ratu. Toliko ima nalaza jama po Hrvatskoj i Sloveniji, moramo se rasteretiti prošlosti tako da je doista istražimo, da utvrdimo povijesnu istinu o svim totalitarnim režimima, i o ustaškom, i o komunističkom, jer to je doista zalog bolje budućnosti.
Pitanje abortusa
Treba li žena odlučiti sama što i kako će?, glasilo je sljedeće pitanje, koje se odnosilo na abortus.
- Da. Moj osobni stav o pobačaju je poznat, no osobni stavovi ne smiju stajati ispred državnih i društvenih interesa. Činjenica jest da zabrana ne rješava ništa. Moj je stav da prije svega treba posvetiti pozornost edukaciji zaštite od neželjene trudnoće. Drugo, činjenica je da smo društvo koje teško prihvaća žene koje se odluče roditi izvan bračne zajednice, da moramo mijenjati cijelu mentalnu sliku. Moramo se usredotočiti na to da pomognemo ženama i muškarcima kako se zaštititi od neželjene trudnoće.
Treba li više učiti o spolnom odgoju?
- Da, ali tome treba pristupati bez ideoloških aspekata. Bez ulaženja u nekakve sociopsihološke aspekte. Jednostavne biološke činjenice moraju svima biti jasne, a drugo je nekakav preodgoj društva. Stavite se samo u položaj žene kad zatrudni. Činjenice jest da je u Hrvatskoj jako teško usvojiti djecu, da tim ženama koje zatrudne pružamo malo potpore, bilo u okvirima lokalne sredine, bilo u okvirima države. Treba mijenjati cijeli sustav da se kroz edukaciju i socijalne mjere svakoj ženi omogući da rodi dijete, a da se i ona i dijete u konačnici zbrinu na odgovarajući način.
Što mislite o poreznoj reformi? - bilo je sljedeće pitanje voditeljice.
- Gledajući u globalu, profitirat će svi. Ona je usmjerena upravo na stvaranje novih mjesta, rasterećivanje poduzetništva, pomoć socijalno ugroženima. Ja držim da će konačnici dokaz uspjeha porezne reforme biti konkurentnost Hrvatske, otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti. Dakle, veći priljev, veća potrošnja, koja će svakako utjecati na činjenicu da će se onda i u sferi socijalnih primanja i davanja moći posvetiti onim najugroženijima - rekla je predsjednica.
Izbori i suradnja s novim premijerom
Je li puno izbora u kratkom vremenu previše za Hrvatsku? Ovo je tek trećina vašeg mandata, a treća vlada, tri premijera - primijetila je Hrga.
- To nije ništa neobično u europskom kontekstu i znači da je demokracija zdrava, da funkcionira. Ipak, moram priznati da bih voljela da je bilo manje tih vlada, jer to jamči stabilnost sustava. Kad imate neprestane promjene vlada, onda vam državni aparat vozi u prvoj brzini.
Gospodin Plenković je rekao 'ja sam odlučio i ja biram'. Kako ocjenjujete nove ministre i kakvu suradnju očekujete s Andrejom Plenkovićem? - bilo je sljedeće pitanje za predsjednicu.
- Kad je riječ o ministrima, ni ja ne bih voljela da se netko miješa u izbor mojih savjetnika, tako se ni ja neću miješati, poštujem izbor gospodina Plenkovića, a na kraju ćemo mi svi ocjenjivati rezultate rada tih ministara. S gospodinom Plenkovićem očekujem iznimno dobru suradnju. Slušajući njegov nastupni govor u Saboru kad je predstavljao svoju vladu, u mnogo aspekata mi se poklapao s mojim inauguracijskim govorom i svime što zastupam cijelo ovo vrijeme. Mi smo se već nekoliko puta našli, a razgovarala sam i s ministrima bitnima sa moje ustavne ovlasti. Mislim da imamo visok stupanj slaganja. Ja i gospodin Plenković se poznajemo godinama, praktički smo zajedno odrastali. Cijelu ovu situaciju ne doživljavam kao neko natjecanje, borbu za rejting, ja to doživljavam kao jedan sinergijski proces u kojem zajedno možemo učiniti mnogo za našu Hrvatsku - odgovorila je Grabar Kitarović.
Iseljavanje mladih
Potom je voditeljica predsjednici preko video zida prikazala pitanje mladog Hrvata iz Dublina koje je glasilo: "Ne poznajem gospođu osobno, ali vrlo rado bih je pitao. Zašto smo mi mladi morali otići, umjesto da je to naš izbor? Zašto su nam uvjeti bili tako teški i zašto nismo imali prilike ostati u našoj zemlji? Koje ste konkretne mjere pokrenuli za zaustavljanje odlaska mladih iz Hrvatske?" - upitao je ovaj mladić.
- Moram reći da je gospodin iz Dublina koji je postavio pitanje u pravu. To je pitanje svih pitanja, o tome govorimo od samog početka, od predizborne kampanje i inauguracije. Dakle, pitanje demografije i demografskih kretanja ključno je za sve procese u ovoj državi. Ono je prije svega u domeni rješavanja izvršne vlasti, odnosno Vlade RH, međutim odgovornost je svih nas da stvaramo tu pozitivnu društvenu klimu da nam mladi ostaju ovdje. Njima nisu važni samo posao i stambeno zbrinjavanje, već i činjenica kako se oni osjećaju ovdje. Jesu li pozitivni ili negativni, jesmo li pesimistični ili optimistični. Puno njih je otišlo u potrazi za boljom budućnošću, ne samo zbog velike nezaposlenosti, već i zato što smo svi u zadnje vrijeme bili tako negativni. Ono u čemu sam se posebno trudila kao predsjednica jest upravo poticanje tog pozitivnog raspoloženja, vjere u vlastiti narod i budućnost. Vjerujem da u sinergiji s novom hrvatskom vladom možemo učiniti mnogo, ali tu vrlo važnu ulogu pripisujem i vama medijima, koji se ne smiju koncentrirati samo na negativne primjere, već i na pozitivne primjere povratka.
Članstvo u NATO-u
Sljedeće pitanje predsjednici bilo je dokle je Hrvatska spremna ići s NATO-om radi vlastite sigurnosti.
- Moram vam reći da doista vjerujem kako, da je Hrvatska bila članicom NATO-a 90-ih godina, da se rat ne bi dogodio. Ili da je barem nekoliko zrakoplova NATO-a nadlijetalo Dubrovnik ili Vukovar, mislim da bi tragedija bila puno manja. NATO je tu kao jedan sigurnosni kišobran, međutim moramo se uzdati u sebe i vlastite snage, i zato ću svoju ulogu vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH koristiti do kraja kako bih osnažila naše snage. Kad je riječ o našim djelovanjima u okvirima NATO-a, treba reći da je ono isključivo preventivno djelovanje. Ne možete zanemariti činjenicu da je jedna država ipak nagrizla temelje međunarodnog prava, suverenitet države, teritorijalni integritet, političku neovisnost itd. Ono što je također bitno, ako nekoga, npr. Rusiju krenete tretirati kao neprijatelja, on će se uskoro pretvoriti u neprijatelja. Dakle, tu je iznimno bitno čvrsto stajati za počela međunarodnog prava, ali isto tako involvirati Rusiju u dijalog o sigurnosnim pitanjima, kako u Europi, tako i na Bliskom istoku i svugdje.
Na pitanje što će se dogoditi ako na američkim izborima pobijedi Donald Trump, Grabar Kitarović je odgovorila:
- Gledajte, Amerikanci će odlučiti tko će biti njihov predsjednik. Kad je riječ o odnosima SAD-a i Hrvatske, mislim da ovo postignuto strateško partnerstvo ne može biti narušeno. Naravno, svi ćemo se prilagoditi i prihvatiti izbor američkih građana.
Putovanja
Znate li koliko ste zemalja proputovali od početka svog mandata? - bilo je sljedeće pitanje voditeljice.
- Moram vam reći da niti broj zemalja niti kilometraža nisu bitni. Broj zemalja ne znam, ali znam da su bila 61 ili 62 putovanja. Ali najbitniji su učinci. Ako pogledate predsjednika Obamu ili kancelarku Merkel, vidjet ćete da je jedna od temeljnih stvari promicanje vlastitog gospodarstva. Neka moja putovanja, poput Afganistana, su politički-sigurnosno orijentirana. Ipak, većina ih je usmjerena na gospodarsku diplomaciju. Bitno je poticati hrvatski izvoz, otvarati nova radna mjesta na temelju proizvodnje i izvoza, i smanjenje nezaposlenosti.
Na pitanje postoji li mogućnost da Hrvatska kupi Inin paket dionica uz pomoć Irana, Grabar Kitarović je rekla:
- Moram priznati da mi to nije poznata informacija. Iran je zaista zainteresiran za suradnju s Hrvatskom, postoje brojne mogućnosti, međutim kad je riječ o Ini, o tome će odlučivati vlada. Vjerujem da će me o tom procesu izvješćivati i da ću sudjelovati jer držim da je energetika i energetska učinkovitost jedan od preduvjeta geopolitičke i gospodarske neovisnosti.
Predsjednica, supruga i majka
Zadnje pitanje predsjednici u emisiji RTL Danas bilo je u vezi njezinog odgovornog posla, to jest koliko je izazovno istovremeno biti predsjednica, supruga i majka dvoje djece, ali i koliko je u tome važna podrška njenog supruga.
- Podrška mi je iznimno važna, jer nema tog trenutka kad ne osjećate grižnju savjesti. Koliko god se trudila provesti vremena sa svojom djecom, držim da to nikad nije dovoljno. Ali ima tu i jedna pozitivna strana - kad kao majka gledate na ljude oko sebe, uvijek o drugima razmišljate kao o sinu ili kćeri neke druge majke i roditelja. Ta empatija mi pomaže u tom poslu predsjednice, da se mogu više približiti narodu. Iako ne mogu riješiti mnogo njihovih pitanja jer nemam izvršnu vlast, ali barem mogu pokazati empatiju, saslušati ih i prenijeti izvršnoj vlasti njihove brige.