Predsjednik Suda Europske unije Koen Lenaerts, inače i profesor europskog prava na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu, poučio je da bi bilo prikladnije kad bi Slovenija i Hrvatska iznijele zajedno svoj spor zbog arbitražne odluke pred Sudom EU, što omogućava članak 273, od onoga što je Slovenija započela pokretanjem članka 253 Temeljnog ugovora EU.
Predsjednik Suda EU ustvrdio je to odgovarajući na pitanje slovenske novinarke o nadležnosti suda kojem je na čelu te koliko bi predmet mogao trajati. Dodao je da je upoznat sa slučajem i njegovim kontekstom te da je o tome s kolegama razgovarao neformalno, “u društvu”, za službenog boravka u Sloveniji i Hrvatskoj, kada je posjetio njihove vrhovne sudovi.
- Vi spominjete članak 259 Ugovora EU, ali nisam potpuno siguran da je to članak na koji doista mislite i koji trebate koristiti. On državi članici omogućuje da pred Sud iznese, nakon određenog pretpostupka, tužbu protiv druge države članice zbog povrede europskog prava kao takvog. I onda, naravno, morate vagati određeni članak Ugovora, direktivu, zakon, Povelju o ljudskim pravima ili neku drugu normu prava Unije obvezujućeg za tuženu državu članicu koje je, prema mišljenju države podnositeljice, prekršeno. Od 1950-ih nismo imali puno takvih slučajeva, otprilike pet do deset njih. Vi, vjerojatno, mislite na članak 273 Ugovora. On državama članicama omogućuje da Sudu EU podnesu spor između njih o predmetu koji nije striktno europsko pravo, ali je relevantan za, recimo to tako, lojalnost između dvije države članice i Europske unije u širem smislu - objasnio je sudac Lenaerts.
Umjesto tužbom jedne države protiv druge - kao nakon pokretanja postupka na temelju članka 259, što je Slovenija već učinila pismom Europskoj komisiji - predmet pred Sud EU, razložio je potom, može dospjeti i zajednički, ako to dvije države žele. Kao primjer je naveo spor Austrije i Njemačke u kojem se radilo o oporezivanju poreza na kamate u Njemačkoj. Austrija je to osporavala smatrajući da se protivi konvencijskom ugovoru o dvostrukom oporezivanju između Austrije i Njemačke. Te konvencije nisu pravo EU, niti o njima odlučuje Sud EU, osim ako države članice odluče iznijeti međusobni spor pred Sudom EU.
- Time se bavilo vijeće od 15 sudaca, i u tom je slučaju pobijedila Austrija - rekao je sudac Lenaerts. Europska komisija pozvala je predstavnike Hrvatske i Slovenije da 2. svibnja usmeno iznesu svoje argumente o sporu. Hrvatska je argumente Europskoj komisiji ovaj tjedan poslala i u pisanom obliku. Slovenija je, pak, zatražila od Komisije da pokrene postupak protiv Hrvatske zbog kršenja prava EU.