VRIJEDNI DOKUMENTI

PREDSTAVLJENI DOSJEI 'JNA U RATOVIMA U HRVATSKOJ I BiH' 'Želimo srušiti mit da je JNA štitila Jugoslaviju u RH, ovo su najopsežniji dosjei dosad'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 16.11.2018. u 16:26

zagreb 240205
tenkovi iz stare jna
foto privatna arhiva
-desk-
mag-
privatna arhiva

 

Dosjei "JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH" - analiza brojnih dokumenata i presuda Haškoga suda, koje je obavila beogradska nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP), a bavi se pripremom JNA i političkih struktura SFRJ i Srbije za ratove, kao i sudjelovanjem JNA u sukobima i njezinim doprinosom ostvarenju ratnih ciljeva srpskog vodstva, predstavljeni su u petak u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

"Radi se o najopsežnijem dosjeu FHP-a do sada, koji obuhvaća razdoblje od kraja 80-ih godina prošlog stoljeća do svibnja 1992. godine, te sadrži činjenice i dokaze koji se odnose na dva sukoba - u Hrvatskoj i na teritoriju BiH. Predstavlja sublimaciju činjenica utvrđenih pred haaškim sudom, svjedočenjima ljudi koji su bili svjedoci zločina koje je JNA počinila ili podržala tijekom sukoba u Hrvatskoj, ali i mnogih drugih dokaza", rekla je na predstavljanju u povodu 27. obljetnice pada Vukovara urednica Dosjea i voditeljica pravnog tima u FHP-u Ivana Žanić.

Rušenje mita da je JNA štitila Jugoslaviju

Dosjeima se, dodala je, upućuje zahtjev institucijama da procesuiraju sve osobe odgovorne za zločine.

"Cilj je poziv na pokretanje krivičnog postupka, ali i edukativna funkcija - rušenje mita da je JNA štitila Jugoslaviju u Hrvatskoj, te činjenica da se JNA kao jugoslavenska vojska u jednom trenutku stavila na stranu samo jedne strane u sukobu, a to je srpska strana, te kasnije počinila brojne zločine", naglasila je Žanić.

U uvodnom dijelu Dosjea predočene su činjenice o razvoju krize u bivšoj Jugoslaviji i koraci koje je poduzimalo rukovodstvo Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem u preuzimanju kontrole nad JNA, s namjerom da je upotrebi za ostvarenje svojih ratnih ciljeva.

Dvije faze djelovanja JNA

Novinar i aktivist Nemanja Stjepanović kazao je da je prvi dio Dosjea posvećen ulozi JNA u ratu u Hrvatskoj i tu su predočeni dokazi o dvije faze njenog djelovanja - prvoj, u kojoj je JNA razdvajala sukobljene strane i stvarala tampon zone između njih, da bi ih onda prepustila u nadležnost novouspostavljenim srpskim vlastima na dijelu teritorije Hrvatske; i drugoj, u kojoj se JNA otvoreno stavila na srpsku stranu, granatirala hrvatske gradove i zajedno s jedinicama "Milicije Krajine" i paravojnim srpskim grupama sudjelovala u borbama protiv oružanih snaga Hrvatske i napadima na slabo branjena ili nebranjena sela.

U Dosjeu su navedeni i detaljno opisani primjeri vojnih akcija iz 1991. u kojima je JNA počinila ratne zločine ili pripremila teren da ih počine srpske jedinice sa kojima je zajedno djelovala.

Predočeni su dokazi bazirani na dokumentima i iskazima svjedoka o neselektivnom granatiranju hrvatskih gradova (Dubrovnik, Vukovar, Zadar, Šibenik) i o napadima na hrvatska područja na koja je srpska strana vojno pretendirala, tijekom kojih su počinjeni brojni zločini nad hrvatskim i drugim nesrpskim civilima, a zauzeti teritorij etnički očišćen.

Primjeri akcija JNA u Hrvatskoj i BiH

Autorica Dosjea Jovana Kolarić navodi da je u svakom od primjera akcija JNA u Hrvatskoj i BiH opisan obrazac napada, ukazano na jedinice JNA koje su sudjelovale u tom napadu i predočeni dokazi o počiniteljima zločina, bilo da je riječ o pripadnicima JNA ili srpskih formacija koje su s njom sudjelovale u akcijama.

U Dosjeu se također iznose dokazi o ulozi JNA u naoružavanju srpskih formacija u Hrvatskoj i BiH uoči sukoba i pomoći koju je pružala srpskim vojskama u Hrvatskoj i BiH nakon što su jedinice JNA formalno povučene.

Predstavljanje Dosjea "JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH - uloga JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH i njezina transformacija iz jugoslavenske u srpsku vojsku" organizirali su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb, FHP Beograd, Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Voditeljica Documente Vesna Teršelić ocijenila je da intenzitet rada tužilaštva za ratne zločine u Hrvatskoj i Srbiji pokazuje da postoji razlog za zabrinutost jer je sve manje optužnica i presuda. Najjednostavniji preduvjet za pokrivanje većeg broja zločina je povećanje proračuna i timova državnog odvjetništva u te dvije zemlje, poručila je.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo