MIJENJA SE USTAV

PREMIJER MILANOVIĆ: 'Dok sam ja na čelu Vlade referendum o ćirilici neće proći'

Vlado Kos / CROPIX

OSIJEK - Predsjednik Vlade Zoran Milanović odbacio je u Osijeku prozivanja građanskih inicijativa da je Vlada sukrivac za, u nedjelju održani, referendum o braku.

- Ja mislim da je kriv pokojni predsjednik Kennedy - bio je ironičan Milanović pa nastavio: - Netko mora biti kriv. Kako može Vlada ili bilo tko biti kriv ako Ustav kaže da je svaki referendum dopušten, a ovaj je dopušten i raspisan je. Od odgovornosti ne treba bježati, katkad morate dići ruku i za ono s čime se ne slažete. Taj referendum nije ni na koji način povezan sa Vladinom politikom, niti je brak u hrvatskom zakonu bio definiran drukčije, nego zajednica muškarca i žene, niti je to itko namjeravao promijeniti.

To u Ustavu nije pisalo i to je jedina razlika. U našoj politici se ne mijenja ništa i provest ćemo ono što smo namjeravali. Možemo se samo zapitati je li ovo sve imalo smisla, ali to je demokracija i valjda svatko za sebe zna zašto je glasao - rekao je Milanović, koji je zatim ponovio i kako drugi referendum koji se priprema, tzv. antićirililni referendum, neće biti održan.

NOVI REFERENDUM? Stožer: 'Imamo dovoljno potpisa! U srijedu ćemo otkriti točno koliko'

- Rekao sam jučer da je ovo bila jedna vrsta kamuflaže i topnička priprema za ovaj drugi o pravima nacionalnih manjina, a taj, dok sam je predsjednik Vlade, neka to dobro čuju, neće nikada proći - izjavio je Milanović, kojeg smo upitali zašto politički nije bio spriječen referendum o braku, onako kako se to najavljuje za referendum o dvojezičnosti i dvopismenosti.

- Nema politički, ima pravno. Po ustavu je taj referendum, na žalost, dopušten. On je bio prikriven, a ovo je otvoreno i vjerujem da ćemo vrlo brzo promijeniti Ustav i odrediti koje vrste referenduma su moguće. Ozbiljne države to imaju drukčije uređeno, što naravno ne znači da su na ovom referendumu glasali neozbiljni ljudi. Svatko ima svoje motive - rekao je premijer, koji se potom poduže osvrnuo na inicijativu za referendum o pravima nacionalnih manjina.

- Za to nam ne treba Ustavni sud, jer ovdje se radi o otvorenoj diskriminaciji. Do određene točke nešto se može tolerirati, ali kada to preraste u otvoreni animozitet i tretman manjine koja postaje manjina tek kad postane većina onda se tu ne treba skrivati iza Ustavnog suda. Postoje određene granice preko kojih se ne može tolerirati pritisak na manjine. Hrvatska je 20 godina gradila jedan sustav prava pozitivne diskriminacije koji predstavlja društveni konsenzus i nikakvi potpisi me u tome neće obeshrabriti. To smatram jednom lošom i nedobronamjernom inicijativom. Suprotstavit ćemo joj se svim pravnim sredstvima i za to nam ne treba Ustavni sud, jer Hrvatski sabor donosi Ustav i sam je ovlašten da ga tumači. Ako pogriješi u tom tumačenju, tada Ustavni sud ima pravo i dužnost reagirati, ali da Sabor unaprijed pita bilo koga je li nešto u skladu sa Ustavom kojeg je donio taj isti Sabor, to je priznat ćete neozbiljno, a to se zadnjih tjedana potpuno zaobilazi. To je bježanje od odgovornosti i izbjegavanje suočavanja sa teškim problemima. U politici i životu postoji lakši put i eskivaža, ali i teži put koji u pravilu vodi do boljeg rezultata. Ako je ovo teži put mi ga biramo. Dakle, referenduma o pravima nacionalnih manjina neće biti - ponovio je Milanović, najavivši i donošenje Zakona o partnerstvu.

- To je moderan europski zakon po uzoru na zemlje kao što su Austrija i Njemačka. Jako me zanima hoće li tom zakonu podršku dati oni koji su iz prikrajka podržavali ovaj referendum, a imaju saborske klubove. To se odnosi i na ustavne promjene, na uređenje ustavne problematike referenduma. Čuo sam da se izmjenama Zakona o referendumu moglo spriječiti ovaj referendum. Ne, jer je Ustav naprosto iznad zakona i zakon samo razrađuje ustavnu odredbu. Moramo promijeniti Ustav i mislim da s time radimo dobar posao. Započeli smo s ukidanjem zastare i tu me zanima tko će biti protiv, u Ustavu će se prvi put spomenuti i regije. Sad je pitanje građanske odgovornosti, jer demokracija jest i referendum, ali demokracija je u demokratskom društvu prije svega predstavnička demokracija i u tom smislu mi je žao zbog ovog referenduma, jer mislim da s njime nismo ni bolji, ni ljepši, ni pametniji, da s njime nismo ništa odlučili, potrošili smo 50 milijuna kuna, koji doduše nisu bačeni, ali smo ih mogli i korisnije potrošiti - zaključio je premijer Milanović, dodavši kako će se Zakonom o partnerstvu istospolne zajednice „u pravnom i materijalnom statusu izjednačiti sa brakom, samo što se neće zvati brak.

- Treba biti svjestan da u svakom društvu postoji moguće i nemoguće, realno i nerealno, da društvo nije koncipirano po principu za i protiv, već vrlo često sa niz zareza i dvotočaka i tako će taj zakon biti donesen. On predstavlja veliki korak naprijed u pravu manjine istospolnih zajednica.

Iljkić: "O referendumu odlučuju Sabor ili Ustavni sud, a ne Vlada"

VUKOVAR - Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara uspio je, prema grubim procjenama i dojavama koordinatora s terena, prikupiti potrebnih više od 450 tisuća potpisa za podnošenje zahtjeva za raspisivanje tzv. antićiriličnog referenduma. U sljedećih tjedan dana u Zagrebu će obaviti internu kontrolu potpisa u popisnim knjigama, prije nego li Saboru predaju zahtjev, a u tome ih neće pokolebati niti izjave iz vrha Vlade, kako su potpise uzalud skupljali, jer referenduma neće biti.

- Takve izjave su prejudicirane, jer o tome hoće li biti referenduma ili ne trebaju odlučiti Sabor ili Ustavni sud i nismo očekivali takav stav, jer bi trebalo ispoštivati i našu volju dok se mjerodavne institucije o tome ne očituju. Suzdržanost od izjava bila bi politički korektna, jer i mi imamo pravo na svoje mišljenje, osobito jer smo sigurni da se ovim pitanjem, koje jest iznimno teško i osjetljivo, ničija prava ne umanjuju - rekao je Vlado Iljkić iz Stožera, dodavši kako njihov primarni cilj jest "izmjena ustavnog zakona i mislim da ćemo u tome uspjeti, a ako nas odbiju mislim da će Vlada dobiti snažnu poruku kako postoji velik broj ljudi koji nisu zadovoljni sadašnjim uređenjem područja prava nacionalnih manjina."

Vesna Pusić: 'Napravljena je greška kada je mijenjan Ustav i ukinut prag koji je bio 50 posto i jedan birač'

I prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić ponovila je da se referendum o pravima nacionalnih mkanjina neće održati, između ostalog i zato „što smo potpisivanjem ugovora o pristupanju EU, potpisali i obavezu produbljivanja u provođenju postojećeg zakona o pravima nacionalnih manjina u deset točaka temeljem kojih smo konačno dobili zeleno svjetlo za ulazak u EU.“

- Jedna od najvažnijih bila je upravo provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Postoji puno razloga koji u prvom redu svoj korijen vuku iz egzistencijalnih problema koje ljudi imaju i sa svim tim ljudima treba razgovarati i to rješavati sustavno, ali ne tako da se te poteškoće kanaliziraju u mržnju prema drugima, nego u zajedničko rješavanje problema.

Dakle, do tog referenduma neće doći, jer smo između ostaloga pristupanjem EU potpisali da ćemo se držati postojećih prava nacionalnih manjina. Ima i još niz drugih razloga zbog kojih neće doći do tog referenduma, pa tako i inicijativa za promjenu Ustava koja će izuzeti građanska, ljudska i manjinska prava iz referendumskog pitanja. Čak i da toga nema, to je međunarodne obveza i o tome nema referenduma, kao što nema referenduma o svim pitanjima u kojima se radi o manjinama koje po definiciji nemaju većinu ruku - kazala je Pusić, koja je također odbacila odgovornost Vlade vezano za prozivanja o referendumu o braku, osobito u kontekstu ovoga što kane učiniti s referendumom o dvojezičnosti.

- U tom kontekstu se nije moglo ništa učiniti. Naprosto je napravljena greška kada je mijenjan Ustav i ukinut prag koji je bio 50 posto i jedan birač, čime su bile zaštićene određene grupe. No, kada je taj prag maknut nije se vodilo računa da treba posebno izuzeti ljudska, građanska i manjinska prava iz referendumskog pitanja i zato je do toga došlo. Mislim da ćemo državu graditi puno duže od 22 godine koliko je gradimo, pa je i to važna pouka i koliko je važno raditi na političkoj kulturi i političkom sazrijevanju - rekla je Pusić, dodavši i da je ne u smislu poruke Vlade ne zabrinjavaju rezultati referenduma, ali da je ime je to dobro upozorenje da treba više komunicirati s građanima. Pozvala je i građanske udruge da su u takve teme više uključuju, što do sada nije bio čest slučaj.

Izdvajamo