SINONIM HRABROSTI

PREMINULA VELIKA HRVATSKA NOVINARKA JASNA BABIĆ Započela je u omladinskim novinama, pisala je u gotovo svim relevantnim hrvatskim dnevnim listovima

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 31.10.2017. u 13:14

zagreb 280206
nagrada jutarnjeg lista za prozu i publicistiku godine , jasna babic
foto marko miscevic -desk-
-zag-
Marko Miščević / CROPIX

Jasna Babić

 

U zagrebačkoj klinici Jordanovac od posljedica teške bolesti preminula je velika hrvatska novinarka Jasna Babić u 60. godini života, potvrdilo je Hrvatsko novinarsko društvo u priopćenju.

Karijeru je započela u omladinskim novinama nakon čega je radila u gotovo svim relevantnim hrvatskim dnevnim listovima. Napisala je dvije knjige, ‘Urota Blaškić’ o 'podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine' i ‘Zagrebačka mafija’ o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa. Njima je dosegla širi kontekst umrežavanja podzemlja, kriminalaca i predstavnika državnih institucija, obavještajnih službi i pravosuđa, sve do vremena, kada se malo tko to usudio izreći.

Bavila se istraživačkim novinarstvom, dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 1996. godinu, a u ožujku je dobila nagradu HND-a za životno djelo. Prije deset je godina primila i nagradu Jutarnjeg lista za prozu i publicistiku godine. Bila je dugogodišnja Nacionalova novinarka i osnivačica tog tjednika te članica uredništva Globusa.

U obrazloženju nagrade za životno djelo Otokar Keršovani opisali su je kao sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj koja je 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ušla u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih 'novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu, otkrivajući brojne društvene i političke afere post-ratnog, tranzicijskog društva'.

Jasna Babić nije mogla doći na dodjelu nagrada na kojoj su bile citirane njezine riječi: 'Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva - onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme'.

Više od polovice životnog vijeka Jasna Babić posvetila je novinarstvu. Najveći dio bogatog novinarskog iskustva stjecala je na terenu, od prvih reportaža u Poletu do dokumentiranja raspada Jugoslavije, najprije u Danasu, a onda i u Zapadu, jednom od prvih privatnih novinama u ondašnjoj Jugoslaviji, piše HND. Navode da su vrsnoća i strast kojom je prepoznavala naloge vremena i ispisivala važne tekstove krajem turbulentnih osamdesetih ključna odrednica njezina novinarstva.

Sredinom osamdesetih zapažena je njezina serija reportaža objavljivana u Poletu, s putovanja autostopom od "Triglava do Gevgelije", danas gotovo zaboravljeni žanr, u kojemu je ispisivala dojmove i slike Jugoslavije i početke rastakanja jednoga sustava. Za vrijeme rata radila je kao ratna reporterka, da bi se nakon toga posvetila istraživanju afera koje su devedesetih potresale Hrvatsku, podsjeća novinarska udruga.

U uvodniku HRT-ove emisije Nedjeljom u 2, emitirane 2. siječnja 2011., novinarka Đurđica Čočić opisala ju je kao „jednu od rijetkih iz novinarske sorte koja je cijeli svoj radni vijek posvetila otkrivanju afera, raskrinkavanju kriminalaca, pisala o mafiji, ubojstvima, ratnim zločinima, ali i političkim manevrima od Tuđmana do Ive Sanadera“, a novinar Ladislav Tomičić za isti je uvodnik rekao da je Jasna Babić „jedna od deset posto hrvatskih novinara koji još uvijek mogu hodati uzdignute glave“.

U intervjuu za HND u lipnju ove godine rekla je da je prvi novinarski tekst objavila sa 10 godina: ‘Prvi tekst koji su mi objavili napisala sam kad mi je bilo deset godina. Poslala sam vijest u sarajevske Male novine o otvaranju željezničke pruge Knin – Zadar, a oni su mi poslali novinarsku iskaznicu.’

Još od osnovne škole bila je zaljubljena u čitanje, a čitala je, kako je sama rekla, sve - od lektira preko knjiga koje su je zanimale do novina. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih 'novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu, otkrivajući brojne društvene i političke afere post-ratnog, tranzicijskog društva'. Cijena slobode nikad nije previsoka, smatrala je Babić.

Jasna Babić rođena je 13. veljače 1957. u Zagrebu, a komemoracija će joj biti u ponedjeljak 6. studenog u 10 sati.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo