Natura 2000 ekološka je mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Očekivano, i dobar dio hrvatskog teritorija nalazi se pod Naturom, no apsurdno ipak zvuči da u nekim situacijama zabrana eksploatacije prirodnih resursa donosi neke druge problem s okolišem.
Primjerice, u Slavoniji je Naturom 2000 obuhvaćeno područje Save, Dunava i Drave, a neeksploatiranje pijeska i šljunka iz rijeka u smislu plovnosti i u smislu rezervi materijala kao što je pijesak stvorili su, prema mišljenju mnogih, probleme na rijeci te u cestovnom prometu.
Naime, kako piše Glas Slavonije, pijesak stvara u koritu pješčane čepove i sprudove, što smanjuje plovnost rijeka, a nebrojene se tone pijeska šleperima transportiraju, umjesto preporučenim i jeftinijim riječnim prometnicama diljem Hrvatske, posebice onima koje nisu predviđene za tolike osovinske pritiske, pa se pod prevelikim teretom ceste oštećuju.
Također, prema projekcijama u Osječko-baranjskoj županiji neeksploatiranje pijeska iz rijeka i 'prepuštanje' prirodi moglo bi loše utjecati na životinjski svijet, a posebice na jedinstveni prirodni rezervat u ovom dijelu Europe - Kopački rit. Prema njima, ovaj bi rezervat za koju godinu mogao presušiti, što bi moglo dovesti do nesagledivih posljedica u ekološkom i turističkom smislu.
"Što se tiče eksploatacije pijeska i šljunka iz Drave, Dunava i Save, imamo ozbiljan problem koji je nastao donošenjem Nature 2000, odnosno sa zaštićenim područjima na području Hrvatske koje pripadaju u taj program. Naime, 37 posto površine Hrvatske je pod Naturom. To je jako mnogo, mislim da imamo najveći postotak u Europi. Evo zašto dolazimo do problema s Naturom. Jedna se logična stvar tu nameće, a to je da mi sada uvozimo pijesak iz Srbije i BiH, plaćamo ga tri, četiri puta skuplje, taj se pijesak transportira na našim cestama, našom infrastrukturom koja se uništava, jer se u pravilu to odvija visokotonažnim kamionima. A ovaj pijesak, koji mi ne smijemo eksploatirati zbog Nature, počinje gušiti dravski tok, počinje sušiti Kopački rit, Drava postaje potpuno neplovna. Nije više plovna kao što je bila prije deset- petnaest godina", kaže osječko-baranjski župan Ivan Anušić u razgovoru za Glas Slavonije.
Objašnjava da ne gospodarimo u maniri dobrog gospodara, nego sami sebi ograničavamo razvoj u gospodarskom i svakom drugom smislu. Osječko-baranjska županija pripremila je studiju koja, tvrdi Anušić, pokazuje potpuno suprotne podatke od onih koje su dosadašnje studije pokazivale i koja će uskoro biti izložena premijeru i ministrima.
"Ako se ograničimo da nećemo Dravu, Dunav ili Savu eksploatirati i da ćemo ih zaštititi u potpunosti tako da ne uređujemo više ni njihove obale te da one postanu praktično divlje obale iz kojih već sada raste drveće koje postaje problem za funkcioniranje, u svakom smislu ograničavamo vlastiti razvoj, jer ne koristimo naše potencijale koji su nam na raspolaganju. A ako ne koristimo svoje potencijale, onda ne znam kako ćemo se dalje razvijati", poručuje župan.