Srbija je izložbom o ustaškom logoru Jasenovcu u New Yorku pokušala povezati NDH i današnju Hrvatsku, što službeni Zagreb nikada neće dopustiti, kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice vlade u četvrtak i pritom nije spomenuo skorašnji dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Hrvatsku.
Plenković je u uobičajenom osvrtu na protekle događaje u uvodnom dijelu sjednice kazao da su cijela država i vlada dostojanstveno obilježili Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, gdje ju je predstavljala njezina potpredsjednica i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.
S druge strane, "Srbija je izložbom u New Yorku pokušala instrumentalizirati tu temu i staviti poveznicu između današnje Hrvatske i NDH, a mi znamo da se današnja Hrvatska temelji na sasvim drugim vrijednostima", kazao je Plenković.
"Dapače, to smo dokazali i u našem Ustavu i u Domovinskom ratu i nećemo dopustiti instrumentaliziranje koje bi današnju Hrvatsku prikazalo u negativnom svjetlu", naglasio je.
"Mislim da je izuzetno važno to stalno ponavljati. To je stav koji ćemo artikulirati svim susjedima i međunarodnoj zajednici", kazao je Plenković, koji se nijednom riječju nije osvrnuo na skorašnji dolazak srbijanskog predsjednika Vučića u Zagreb na poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Plenković je izvijestio i kako će ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković danas posjetiti Umag i Savudriju, razgovarati s tamošnjim ribarima i dogovoriti vrlo precizne načine kako će im pružiti odgovarajuću pravnu pomoć kako oni ne bi došli ni u kakvu negativnu poziciju, što se odnosi na neplaćanje prekršajnih naloga koji su stigli iz Slovenije.
"Ribari mogu biti mirni, vlada će ustrajati na svim stavovima i obavezama koje smo preuzeli", kazao je Plenković.
Nakon jednostranih i nepotrebnih poteza Slovenije i slovenskog upuštanja u jednostranu provedbu arbitražne presude, nastavio je Plenković, "mi smo odgovorili jednakom mjerom, hrvatska policija izdala je niz prekršajnih naloga slovenskim ribarima".
"Štitit ćemo hrvatske interese, teritorij i ribare od ovakvog scenarija, ali važno je istaknuti da se to događa samo zato jer je Slovenija krenula jednostrano raditi ono što nije niti u duhu dobrosusjedstva, nije u skladu s međunarodnim pravom", kazao je premijer dodavši da to sigurno nije put dijaloga i dogovora.
"Slovenci su ti koji su međudržavni problem prenijeli na konkretan život naših sugrađana što je jedan od neželjenih i gorih scenarija", naglasio je.
Osvrnuo se i na svoje sudjelovanje na Svjetskom ekonomskom forumu kazavši da je taj skup bio dobra prigoda za pozicioniranje Hrvatske kao odgovorne članice EU-a i zemlje koja je otvorena za strana ulaganja te za jačanje gospodarskih odnosa.
Kazao je i kako je prekjučerašnja velika konferencija posvećena energetskoj politici u Zagrebu na kojoj je bio i potpredsjednik EK-a Maroš Šefčovič, bila prilika da se javnosti predstave glavne konture izrade buduće energetske strategije i naglasi strateški značaj projekta LNG terminala na Krku.
"Važna je i najava donošenja posebnog zakona kako bi se ubrzao taj projekt i osigurala diversifikacija opskrbe energijom i energetska neovisnost", rekao je Plenković.
U Sabor poslani prijedlozi zakona o platnom prometu i elektroničkom novcu
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloge zakona o platnom prometu i elektroničkom novcu, usklađujući ih s novom EU direktivom o platnim uslugama, kojom se, između ostalog, unaprjeđuje zaštita potrošača i sigurnost plaćanja.
Zakonom o platnom prometu uređuju se platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveza informiranja korisnika platnih usluga te prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga, transakcijski računi i izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija, osnivanje, rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje te nad platnim sustavima u skladu s novim europskim standardima.
Tako će se, uz do sada propisane platne usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje, podizanje gotovog novca s računa za plaćanje, izvršenje platnih transakcija te transakcije u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom, izdavanje platnih instrumenata i novčane pošiljke, novim zakonom urediti i dvije nove usluge - usluge iniciranja plaćanja, što je povezano s e-trgovinom, i usluge informiranja o računu, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Pojasnio je da usluga iniciranja plaćanja, što je povezano s e-trgovinom, znači da će potrošači moći obaviti internetsku kupnju čak i ako ne posjeduju kreditnu karticu, a trgovac će moći započeti s isporukom robe čim od pružatelja usluge iniciranja plaćanja dobije potvrdu da je plaćanje obavljeno.
Usluga informiranja o računu omogućuje, pak, potrošačima i poslovnim subjektima bolji pregled njihove financijske situacije, pa primjerice omogućuje potrošačima konsolidiranje različitih računa koje imaju u jednoj ili više banaka te kategoriziranje potrošnje prema vrstama - kredit, režije, hrana, zabava i slično - čime im se pomaže u praćenju troškova i financijskom planiranju, pojasnio je Marić.
Uvođenjem novih platnih usluga otvara se tržište tih usluga i novim potencijalnim pružateljima takvih usluga.
Zakonom se detaljnije propisuju i aktivnosti koje se ne smatraju platnim uslugama, npr. usluge kolektivne kupnje uz zadovoljavanje određenih uvjeta ili različite trgovinske kartice koje se mogu upotrebljavati samo u ograničenim okolnostima.
Nadalje, zakonom se želi osigurati pravo potrošača da su na jasan i razumljiv način obaviješteni o svim svojim pravima i obvezama, pri čemu potrošač ima pravo na besplatne relevantne informacije prije nego što se obveže bilo kakvim ugovorom o platnim uslugama. Naime, potrošačima se omogućuje i besplatno dobivanje prethodne obavijesti i okvirnog ugovora na papiru u bilo kojem trenutku ugovornog odnosa.
Unaprjeđuju se i pravila o zaštiti korisnika platnih usluga, potrošača, te se smanjuje odgovornost platitelja, vlasnika platnog instrumenta, za neautorizirane platne transakcije s 1.125 na 375 kuna, primjerice, u slučaju izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta.
Nadalje, smanjen je rok u kojem korisnik platnih usluga može bez naknade otkazati okvirni ugovor s 12 mjeseci na 6 mjeseci, a zabranjuje se i naplata obavijesti o ustanovljenom gubitku, krađi ili zlouporabi platnog instrumenta, odnosno pružatelj platnih usluga smije zaračunati samo troškove zamjene.
Propisuju se i veći zahtjevi sigurnosti za pružatelje platnih usluga te je uređena obveza upravljanja operativnim i sigurnosnim rizicima povezanim s platnim uslugama, uređena je obveza izvješćivanja o operativnim i sigurnosnim incidentima te je propisana pouzdana autentifikacija klijenata, čime se nastoji zaštititi podatke korisnika te smanjiti rizik prijevare.
Prijedlogom zakona o elektroničkom novcu taj se zakon usklađuje s Direktivom EU o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, čiji su ciljevi, vezani uz izdavatelje elektroničkog novca te izdavanje i iskup elektroničkog novca, uvođenje novih platnih usluga koje izdavatelji elektroničkog novca mogu obavljati kao svoju djelatnost, veća sigurnost za sva elektronička plaćanja i za sve izdavatelje elektroničkog novca te unaprjeđenje pravila o zaštiti prava potrošača.
Kako je pojasnio ministar financija Marić, ovim se zakonom uređuju pitanja elektroničkog novca i izdavatelja tog novca, izdavanje i iskup elektroničkog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za takav novac u Hrvatskoj, uključujući malu instituciju za elektronički novac, te nadzor nad njihovim poslovanjem.
Zakonom su "institucije za elektronički novac pod izuzećem" preimenovane u "male institucije za elektronički novac". Međutim, statusno se radi o istim institucijama za elektronički novac čije je poslovanje i dalje ograničeno na Hrvatsku, jedino što su djelomično izmijenjeni zahtjevi za njihovo osnivanje i poslovanje.
Zakonom je također propisan minimalni iznos inicijalnog kapitala institucije za elektronički novac, 2,6 milijuna kuna. Za malu instituciju za elektronički novac propisani minimalni inicijalni kapital iznosi 900 tisuća kuna te ista ne smije izdavati elektronički novac izvan Hrvatske.
Trenutačno sjedište u Hrvatskoj ima pet institucija za elektronički novac, dvije kartične kuće i tri mobilna operatera, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca dobile od Hrvatske narodne banke (HNB), a središnjoj će se banci novim odredbama dat veće nadzorne ovlasti.
Novim zakonom promijenjeno je isključenje od primjene odredbi ovoga zakona u odnosu na novčanu vrijednost koja se koristi za izvršenje platnih transakcija putem telekomunikacijskih, digitalnih ili informacijsko – tehnoloških uređaja, odnosno promijenjena je odredba kojom se propisuje da se novčana vrijednost koja se koristi za platne transakcije koje provode telekom operatori ne smatra elektroničkim novcem, ako telekom operator nije samo posrednik.
Prema novoj odredbi, isključenje od primjene ovoga zakona bit će moguće samo u slučaju novčane vrijednosti koja se koristi za određene kategorije plaćanja - digitalni sadržaj, glasovne usluge, elektroničke karte i donacije.
Kako bi se korisnici dodatno zaštitili od značajnijih financijskih rizika, propisani su pragovi za korištenje navedenog isključenja koji iznose 375 kuna po transakciji odnosno 2.250 kuna mjesečno po korisniku.
Elektronički novac jest digitalna zamjena za gotovinu u elektroničkim plaćanjima, koja se šire potaknuta globalnim širenjem interneta i željom za što efikasnijim i jeftinijim provođenjem transakcija u elektroničkim plaćanjima, te potrebom stvaranja elektroničke alternative gotovom novcu.
Marić je kazao da u praksi Europske unije, pa i Hrvatske, elektronički novac ipak nije jako raširen i predstavlja mali udio u ukupnim plaćanjima.
Na primjeru Hrvatske, elektronički novac u praksi su prije uplaćene platne kartice koje izdaju banke i kartične kuće, kao što je primjerice poklon kartice banaka, te plaćanja roba i usluga putem mobilnih telefona kada imatelj telefona svoju uslugu mobilnom operateru plaća putem unaprijed kupljenog bona. Na primjer, SMS poruka kojom se podmiruju troškovi parkiranja ili prijevozne karte, iznajmljivanje bicikla, kupnja bezalkoholnog napitka i slično.
Izmjene zakona o POS-u za novi projekt stambenog zbrinjavanja
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS), kojim želi omogućiti pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja radi zadržavanja i privlačenja deficitarnih kadrova, ponajprije na nedovoljno razvijenim područjima te urediti najveću prodajnu cijenu POS-ovog stana i građevinskog zemljišta.
Kao jednu od najvažnijih stavki novog zakona ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar naveo je da se, osim državnim službenicima, njime predviđa osiguranje stanova i javnim službenicima i namještenicima javnih službi u okviru posebnog programa POS-a prema kojem će se graditi stanovi u svrhu davanja u najam.
Ti se stanovi osiguravaju službenicima za potrebe obavljanja službe izvan mjesta prebivališta te za osiguranje zapošljavanja deficitarnog kadra u javnim službama, a to se posebno odnosi na nedovoljno razvijena hrvatska područja.
"Taj bi se problem riješio putem najma stanova po posebno povoljnim uvjetima. Radi se o onim mjestima i gradovima gdje je trenutno deficit liječnika, profesora, znanstvenika, a najam stanova mogle bi plaćati državne institucije kao što su Državni zavod za zdravstveno osiguranje, jedinice lokalne samouprave, općine, gradovi županije, zatim fakulteti, i time bi mogli privući deficitarne kadrove", naveo je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
Isto tako, uključuje se mogućnost opremanja stanova, čime bi se dovršio objekt na način da najmoprimac može odmah useliti, bez dodatnih troškova
Prijedlogom se želi urediti i najveća prodajna cijena POS-ovog stana propisana odredbama zakona u odnosu na prosječnu prodajnu cijenu stana koju su postigla trgovačka društva i druge pravne osobe u 2016. godini, ali i najveća prodajna cijena građevinskog zemljišta propisana odredbama zakona u odnosu na prosječnu cijenu građevinskog zemljišta koju su postigla trgovačka društva i druge pravne osobe prošle godine.
Naime, u dosadašnjoj provedbi društveno poticane stanogradnje, stoji u prijedlogu izmjena zakona, uočena su znatna odstupanja prosječnih prodajnih cijena novih stanova, cijena zemljišta i cijena uređenja komunalne infrastrukture i priključaka na infrastrukturu postignutih u POS-u u odnosu na postignute prosječne cijene u realnom sektoru, odnosno u odnosu na prosječne prodajne cijene stanova trgovačkih društava i drugih pravnih osoba bez POS-a.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o cijenama prodanih novih stanova u drugom polugodištu 2016. godine, prosječna cijena po četvornom metru u razdoblju od siječnja do prosinca 2016. godine na području Hrvatske, a koju su postigli prodavatelji trgovačka društva i druge pravne osobe bez POS-a iznosila je 11.027 kuna, što je za 41,3 posto više od prosječne cijene POS-a koja iznosi 7.806 kuna.
Isto tako, troškovi građevinskog zemljišta u realnom sektoru iznose 1.913 kuna, što je za 38,8 posto više od prosječne cijene zemljišta u POS-u koja iznosi 1.378 kuna.
Kako je istaknuo Štromar, prijedlog zakona usklađuje se sa Zakonom o gradnji, posebno u dijelu koji prema definiciji ulazi u "etalonsku cijenu građenja".
"Ovim prijedlogom točno se definiraju aktivnosti građenja koje definiraju 'etalonsku cijenu građenja', dok se troškovi kao što su izrada dokumentacije, stručni nadzor te vodni doprinos definiraju kao ostali troškovi i izuzeti su od 'etalonske cijene građenja', pa se prema tome i regulira maksimalna cijena građenja", kazao je ministar.
Zakon o društveno poticanoj stanogradnji donesen je 2001. godine i mijenjan je i dopunjavan više puta. Dosad je provedbom tog zakona izgrađeno ukupno 8.035 stanova u 238 objekta u 75 jedinica lokalne samouprave.
Ukupna investicijska vrijednost za 8.035 stanova iznosi 4,15 milijardi, a za što je Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila preko milijardu kuna. Trenutno je u izgradnji 345 stanova u 5 gradova i općina (Fažana, Metković, Šibenik, Punat i Varaždin).
LNG terminal strateški projekt u svim fazama - i plutajući i kopneni
Projekt LNG terminala na otoku Krku strateški je investicijski projekt u svim fazama razvoja i realizacije, što znači u obje planirane faze - plutajućeg i kopnenog terminala, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.
Vlada je, naime, izmijenila odluku o proglašenju projekta LNG terminal (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je Vlada još 16. srpnja 2015. donijela odluku o proglašenju LNG terminala strateškom investicijom.
Međutim, u međuvremenu, Vlada je 8. lipnja 2016. donijela zaključak o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji tog projekta, i to na način da će se projekt provoditi u dvije faze - u prvoj kao plutajuće rješenjem, dok će kopneni terminal biti druga faza.
Sukladno tomu, radi uklanjanja bilo kakve pravne neizvjesnosti o značenju odluke iz 2015., izmjenom se ta odluka dopunjuje te se jasno utvrđuje da je LNG terminal strateški projekt u svim svojim fazama.
"Smisao ove odluke je pridonijeti ubrzanju pripreme svih potrebnih aktivnosti kako bi mogli početi sama realizacija projekta i kako bi se osigurao njegov dovršetak sukladno planu, a to je krajem 2019. godine", istaknula je Dalić.
U samom obrazloženju odluke se također navodi kako zaključak Vlade iz 2016. o faznom razvoju projekta, pri čemu bi prva faza bio plutajući terminal - plutajućom jedinicom za prihvat, skladištenje i uplinjavanje, nije pratila i Vladina odluka da je projekt strateški u svim fazama razvoja.
"Time je projekt izložen rizicima podnošenja tužbi i pravnih lijekova u administrativnim postupcima ukoliko zainteresirani subjekt istakne da se status strateškog investicijskog projekta ne odnosi na pojedine faze razvoja nego samo za projekt u cjelini, a koji je u postupcima donošenja odluke bio razvijan kao kopneno tehničko rješenje. Smatramo da je rizik izvjestan te da ga je potrebno otkloniti", obrazlaže Vlada, koja izmjenom odluke utvrđuje da je LNG strateški projekt u svim fazama razvoja.
Inače, u posljednje vrijeme niz predstavnika lokalne uprave i samouprave, primjerice čelnici Primorsko-goranske županije ili općine Omišalj, protive se izgradnji plutajućeg LNG terminala u Omišlju i najavama donošenja tzv. lex LNG-a, podsjećajući i da su svi raniji dokumenti vezani uz kopneni a ne plutajući terminal.
Tako je sredinom siječnja načelnica Općine Omišlja Mirela Ahmetović istaknula da planirani plutajući LNG terminal, za razliku od prije planiranoga kopnenog terminala, nije usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom te da nema dokumenata na temelju kojih bi se izdala lokacijska dozvola za plutajući terminal. Istaknula je da plutajući terminal nije predviđen nijednim dokumentom, kako je gotovo nevjerojatno da je zato u proceduri studija utjecaja na okoliš te da se sada pokušava izbjeći i plaćanje pravedne naknade lokalnoj zajednici.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina tada je, kao i jučer, poručio da treba poštovati lokalnu samoupravu, poštovati zakone, prostorne planove i lokacijske dozvole, da je lokacijska dozvola izdana za kopneni terminal te da je prostor Kvarnera previše kvalitetan i previše skup da bi samo zbog nečijeg profita bio uništen.
Komadina je više puta ponovio da lokalna zajednica traži da se ispune tri uvjeta - ekološki, ekonomski i energetski, po kojima se na plutajućem terminalu ne bi smio upotrebljavati klor i more ne bi smjelo služiti za rashlađivanje, po kojima bi termoelektrana u Urinju trebala prijeći na korištenje plina, a pogoni bivše omišaljske tvornice Dine Petrokemije trebalo bi osigurati i očistiti od kemikalija.