Dino Karađole najtraženiji je čovjek u Šibeniku, prava medijska zvijezda. Veća od župana, gradonačelnika i svih ostalih političkih faca, uključujući tu i 'sekretare', odnosno šefove SDP-a i HDZ-a, Franka Vidovića i Nediljka Dujića, piše Slobodna Dalmacija.
Dino je, naime, najvažniji u novoj šibenskoj tvornici, onoj od koje već danas u gradu živi više ljudi nego nekad od TLM-a; direktor je Turističke zajednice grada Šibenika. Turizma koji raste u neviđenim brojkama, ide u vis kao nekad Blanka Vlašić...
Kako glase najnovije šibenske turističke brojke. Koliko je gostiju bilo u gradu za Uskrs?
- Ti si mi četvrti novinar danas! Zato znam već napamet da je bilo tisuću ljudi u smještaju na području naše turističke zajednice. To je neusporedivo s lanjskom godinom, kada je Uskrs bio znatno kasnije, 16. travnja, i bilo je puno toplije, i više gostiju. No, zato je ožujak ove godine bio u odnosu na lanjski ožujak za 123 posto bolji u noćenjima! Imali smo 21 tisuću noćenja u odnosu na lanjskih 9400. Razlog je, jednim velikim dijelom, ranije otvaranje Solarisa koji je napravio ogromni centar, ugostio nekoliko velikih kongresa i odmah je to diglo naše brojke u visini.
I to ne samo u predsezoni, nego će tako biti i u posezoni, i ovoj i ubuduće, jer ti se događaji ugovaraju i po dvije godine unaprijed. Oni su se prijavili na veliki broj tendera za velike međunarodne kongrese i mi tu kao TZ participiramo s njima zajedno. Osigurali smo određena proračunska sredstva za potporu kongresima, angažirali smo i jednu slovensku agenciju, i gradonačelnik je bio u Ljubljani...
Da skratim, rezultati se vide, ne samo u ožujku, već u prva tri mjeseca. Ostvareno je 33 tisuće noćenja prema 18 tisuća lanjskih. U prva tri mjeseca povećanje je 85 posto u noćenjima i 41 posto u dolascima turista.
Mijenja se, barem koliko se da vidjeti po šibenskim kalama, lagano i struktura gostiju. Ima ih sve više s Dalekog istoka?
- Dojam ne vara. Pored 4800 Hrvata, dakle domaćih i 600-tinjak Nijemaca, koji su tradicionalni gosti, imali smo u prva tri mjeseca čak 1500 Korejaca. Njihov broj je praktički uduplan, oni ne spavaju u gradu nego u hotelima "Vrata Krke" i "Panorama", i dolaze u predsezoni i posezoni, ljeti im je vruće, njih ne zanima more i sunce - od njega biže - nego ih zanimaju prirodne ljepote i gradovi pod UNESCO-om, a Šibenik kao što je poznato ima na tom popisu Katedralu i Tvrđavu svetog Nikole. Oni su izvrsni potrošači, odmah uz bok Japancima, koji su 'top topova' u tom smislu, ali i traže kvalitetu.
No, možda je najimpresivniji rast privatnog smještaja u Šibeniku?
- Nije možda, nego je sigurno. Imali smo lani 535 objekata, s dvije tisuće kreveta, bez pomoćnih ležajeva. A 2010. smo imali 50 apartmana! Dakle, to se i više nego udeseterostručilo! I to govorim samo o užem području grada Šibenika, koji će sigurno i ove godine narasti za 50-ak novih apartmana, jer se smještajni kapaciteti otvaraju na sve strane, sve bolji i kvalitetniji. Dakle, ne raste samo kvantiteta.
Budi se i zaleđe, poput recimo Dubrave, koja je lani napravila već 5800 noćenja, to je do jučer bilo nezamislivo. Ili Lozovac, koji je lani samo u privatnom smještaju napravio 11 tisuća noćenja, u tranzitu prema NP-u Krka.
Dino Karađole
Što radite s novcima od boravišne pristojbe?
- Sav prihod koji skupimo u ovim mjestima, u suradnji s Mjesnim odborima, i vratimo nazad u mjesto. To nam je princip. Eto, lani smo na primjerice, otoku Žirju prikupili 28 tisuća kuna bruto, a to je oko 12 tisuća kuna neto, jer nama ide 44 posto, to smo uložili natrag. Mi imamo jedan jaki "Solaris" od kojeg TZ može živjeti, imati za plaće i troškove, a ovo vraćamo kroz ulaganje u cvijeće, uređenje zelenila, plaža u mjestima, signalizacije, klupa, svega što im je najpotrebnije. Ne računajući sam grad Šibenik, nego ova naša mjesta okolo, vratimo oko 600 tisuća kuna godišnje, reinvestiramo ponovno u turizam.
Na području grada Šibenika imamo zapravo četiri TZ-a jer su Zlarin, Grebaštica, Brodarica – Krapanj neovisne o nama, samostalne, a na području su grada Šibenika. I kada sve te rezultate zbrojimo, pa kad dodaš nautiku koja ostvari godišnje oko 200 tisuća noćenja, pa kad tome dodaš još vikendaše, odnosno vlasnike kuća za odmor koji plaćaju paušal - i njih je 50-ak tisuća - onda se toga skupi. Plus boravišne pristojbe, i noćenja, onda dođemo i do dva milijuna noćenja koliko ih se ostvari na području grada Šibenika. A ta će se brojka ove godine sigurno prijeći...
Kako konkretno pomažete privatnim iznajmljivačima?
- Za privatne iznajmljivače imamo besplatnu aplikaciju za oglašavanje apartmana Šibenik Travel, na kojoj ima stotinjak iznajmljivača s užeg područja grada. Imamo i aplikaciju Šibenik koja će tek sad izaći, a koja je isto tako besplatna za iznajmljivače, a razvila ju je jedna dubrovačka agencija, za goste koji su već došli. Da se mogu brzo snaći, da znaju gdje su im restorani, događanja, eventi.
Dakle, ova Šibenik Travel je za one koji tek traže smještaj, a ova druga je za one koji su se već smjestili. Napravili smo i priručnik za privatne iznajmljivače u kojima smo im ukratko objasnili marketing, kako se oglašavati, problematiku plaćanja boravišne pristojbe, čak i e-visitora...
Što je s 'raspršenim hotelom' u staroj gradskoj jezgri, koji je trebao objediniti male iznajmljivače, pod jednu 'kapu'?
- To su preuzele agencije Terra i Šibenik plus, koje rade po sličnom konceptu. Pokazalo se da je to dobro, ali koncept upravljanja nije bio dobar. Jer, to nije posao za udrugu, nego za privatne firme koje u tome vide financijski interes. Prostor koji smo uredili za recepciju danas koristi Tvrđava kulture, što je opet u funkciji turizma, pa je to opet jedna, reklo bi se, win-win situacija.
Nastavlja li se akcija podjele cvijeća iznajmljivačima i vlasnicima poslovnih prostora u staroj gradskoj jezgri?
- Naravno, riječ je o kampanji koju smo nazvali 'Posadi cvijet, probudi svijest', to smo radili lani, radit ćemo i ove godine, pa smo organizirali i Cvjetni sajam, koji će ići i ove godine, u svibnju, zajedno s agencijom Terra. Mislim da se rezultati već vide, ljudi se educiraju, uče, zabavljaju, čine nešto lijepo, za sebe i svoj grad, goste, mušterije.
Uključit će se i grad, odnosno gradska tvrtka "Zeleni grad", pa će sajam ove godine biti upriličen ne samo na Maloj Loži, nego i u našem Đardinu, Perivoju Roberta Visianija, da još malo osvijestimo činjenicu da je naš slavni sugrađanin bio botaničar svjetskoga glasa, dugogodišnji upravitelj botaničkog vrta u Padovi, autor glasovitog djela "Flora Dalmatica" u kojoj je u tri velika toma opisao 2250 biljnih vrsta. Bit će tu i zabavnog programa, i radionica za djecu, ispričao je za Slobodnu.