“Hrvatska je u arbitražu ušla pod javnom ucjenom i flagrantnom prisilom Slovenije koja joj je javno blokirala gotovo 50% poglavlja u pregovorima s Europskom komisijom”, stoji u tekstu pod naslovom “Arbitraža sa Slovenijom u izravnom je sukobu s međunarodnim javnim pravom” prof. dr. Ivana Miloša za potrebe Instituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske (ISPH) koji je osnovao Tomislav Karamarko.
Autor u deset točaka ističe sljedeću argumentaciju:
- Odluka arbitraže nije pravovaljana i ni po čemu ne obvezuje nikoga pa ni Hrvatsku i Sloveniju na njezino provođenje.
- Hrvatska nije smjela prihvatiti arbitražu pod prisilom Slovenije zato što bi time povrijedila ključne odredbe Međunarodne konvencije o pravu mora koja izrijekom zabranjuje uporabu mora, kao baštine čovječanstva, za rješavanje imovinskopravnih, prostornih, političkih, vojnih, međudržavnih i drugih problema te se time izložila mogućim rigoroznim sankcijama predmetno nadležnog Vijeća sigurnosti UN-a i Suda za pravo mora iz Hamburga, kao i Slovenija.
- Problem prostornog razgraničenja između Hrvatske i Slovenije formalno nije riješen te predstoji proces njegovog daljnjeg rješavanja.
- Slovenija još nije objavila svojim građanima i svjetskoj zajednici da joj Međunarodne konvencije daju neusporedivo veće i bolje rješenje slobodne plovidbe morem i zrakom u odnosu na nezakonitu i pravno ništavnu odluku arbitraže, koju još mora skupo platiti.
- Nije moguće realno očekivati da bi se ovaj problem mogao uspješno riješiti običnim bilateralnim dogovaranjem, jer je Slovenija pokazala da ne priznaje nikakvo međunarodno javno pravo niti zakonito razgraničenje sa susjednim zemljama.
- Slovenija je opet javno obznanila da će Hrvatsku ucijeniti i prisiliti na teritorijalne ustupke kada dođe vrijeme ulaska Hrvatske u Šengenski sustav i Eurozonu, što pokazuje da je gotovo nemoguće očekivati bilo kakve konstruktivne učinke bilateralnih pregovora.
- Iz javne reakcije veleposlanstva Republike Njemačke jasno proizlazi da se treba poštovati međunarodno javno pravo, a što je Hrvatska u cijelosti primijenila i svaki dan primjenjuje u praksi jer je istupila iz arbitraže kada je utvrdila da je Slovenija flagrantno povrijedila međunarodno javno pravo, a svaki dan osigurava slobodnu plovidbu brodovima prema Sloveniji, sukladno odredbama Međunarodne konvencije o pravu mora i Konvencije o neškodljivim pomorskim prolazima.
- Sukladno javnoj preporuci i pozivu SAD-a, Hrvatska je odmah iskazala želju za početak bilateralnih razgovora o granici sa Slovenijom te poziva Sloveniju da poštuje Međunarodno javno pravo i da ne poduzima nikakve jednostrane poteze i korake po ovoj pravno ništavnoj odluci arbitraže, iako je razvidno da Slovenija ne prihvaća pregovore nego samo ucjenu i prisilu.
- Europska unija je najavila da će se očitovati na odluku arbitraže kada je prouči, što je pohvalno, uz napomenu da EU nije ni subjekt ni objekt međunarodnog javnog prava i da njezine odluke nemaju nikakav pravni učinak u predmetnom slučaju, a njezini savjeti i preporuke nisu obvezujuće.
- Jedino realno, trajno i održivo rješenje ove problematike je isključiva primjena međunarodnog javnog prava i pozitivnih rješenja koja su usuglašena u praksi i koja danas omogućavaju normalno funkcioniranje međudržavnih odnosa, koji se mogu smatrati prihvatljivim.
- Zaključno se može utvrditi da odluka arbitraže ne smije i da neće negativno utjecati na normalno odvijanje života i rada na području Hrvatske i Slovenije, jer su međusobni funkcionalni odnosi dobro postavljeni i daju dobre rezultate. Do mogućeg drugačijeg rješenja ove problematike, Hrvatska i Slovenija moraju poštovati međunarodno javno pravo i na njemu temeljiti svoje svakodnevne aktivnosti i postupke, navodi Miloš.
On također piše da Hrvatska smjesta treba donijeti jednostranu i diskrecijsku odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u ukupnoj površini od 23.850 četvornih kilometara.
- Sukladno obećanju i najavi predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, Hrvatska mora odmah donijeti jednostranu i diskrecijsku odluku o proglašenju Isključivoga gospodarskog pojasa na Jadranskom moru u ukupnoj morskoj površini od 23.850 km, sukladno odredbama Međunarodne konvencije o pravu mora iz 1982. godine, koja obvezuje obalnu državu da mora, jednostranom odlukom, proglasiti Special Economic Zone i na nju proširiti svoju jurisdikciju radi zaštite baštine čovječanstva od devastacije, koja sve više zauzima zabrinjavajuće razmjere, piše Miloš.
- Obveza proglašavanja Isključivoga gospodarskog pojasa i zaštite mora i pomorskog dobra od devastacije proizlazi i iz članka 53. Ustava Republike Hrvatske, pri čemu se mora naglasiti da pomorsko dobro ne sačinjava samo more nego i kopno uz morsku obalu najmanje 6 metara, računajući od crte do koje dopiru valovi za vrijeme nevremena, po mjerenju Hidrografskog instituta, zaključuje Miloš u opširnom tekstu koji je objavljen na stranicama ISPH.