Hrvatski premijer Tihomir Orešković je u četvrtak navečer na svom prvom sudjelovanju na Europskom vijeću izjavio da je u interesu i Hrvatske i Europske unije da Velika Britanija ostane u članstvu EU. Britanski mediji, ali ne samo oni, su ovaj summit Europske Unije ocjenili kao “najvažniji u povijesti za Ujedinjeno Kraljevstvo otkad je postala članicom Unije”, dok je i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao kako je ovaj skup “biti ili ne biti”.
Tihomir Orešković imao je na marginama summita u Bruxellesu i odvojeni sastanak s britanskim premijerom Davidom Cameronom. U priopćenju Vlade piše da je premijer rekao da će Hrvatska biti vrlo konstruktivna u raspravi s ciljem da se postigne dogovor.
Orešković je u Bruxellesu jasno rekao da Hrvatska tu nema nekih 'crvenih linija' te da želi ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU. Hrvatska je jedina članica Europske unije za čije državljane ionako ne postoji mogućnost slobodnog pristupa tržištu rada u Velikoj Britaniji pa se neke točke dogovora ne odnose odmah na naše građane. Ranije je ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač najavio da će Hrvatska pokušati bilateralno s Britancima riješiti pitanje restrikcija za pristup tržištu rada, za koje Hrvatska smatra da su nepotrebne.
Dodatno je ovaj summit na samom početku dramatizirao Cameron kazavši da je došao ovdje u 'bitku za Britaniju'.
- Moramo odraditi važan posao, ali bit će teško. Ja ću se boriti za Britaniju. Ako uspijemo dobiti dobar deal, onda ću to prihvatiti. Ali ja neću prihvatiti ono što nije u skladu s onime što nam treba. Mislim da je puno važnije dobiti pravu stvar nego bilo što u žurbi. No, s dobrom voljom i teškim naporima siguran sam da možemo postići bolji dogovor za Britaniju - rekao je Cameron u Bruxellesu.
Da će ovaj summit zapravo značiti 'biti ili ne biti', priznao je i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji također misli da neće biti lako postići dogovor.
Nešto optimističniji na početku summita bio je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker koji je izrazio uvjerenje da će biti postignut dogovor.
- Ja sam prilično uvjeren da ćemo postići dogovor tijekom Europskog vijeća. Moramo riješiti određen broj pitanja, ali sam uvjeren da će Velika Britanija i dalje biti konstruktivni i aktivni član Europske unije - rekao je Juncker.
U Bruxellesu među diplomatima i osobljem u europskim institucijama vlada optimizam, ali postoji i doza straha, jer nije tako lako riješiti pojedinosti oko pitanja koje se na prvi pogled čine površnima, ali su komplicirana i imaju utjecaj na poštivanje osnovnih načela na kojima je građena Europska unija.
Na samom početku summita već se predviđalo da bi on mogao trajati do jutarnjih sati, te nastaviti 'britanskim doručkom' u petak, a po potrebi i u subotu. U slučaju uspjeha David Cameron bi odmah sazvao sastanak britanske vlade u kojem bi zauzeli stav za ostanak u EU i odredili datum izbora. Cameron bi, pišu britanski mediji, dopustio pojedinim ministrima koji su za izlazak iz EU da izraze svoj stav o tome.
Mnogi mediji su analizirali kakvu moć ima koji lider po ovom pitanju, ali su diplomati priznali da se pokušava 'igrati pažljivo' kako se ne bi postigao suprotni učinak. Zato se činilo da na ovom summitu njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Hollande 'nisu glavni'. To je možda i zbog toga što u Britaniji nije popularno EU prikazati kao Uniju u kojoj Britanci imaju sporednu ulogu, a da o svemu odlučuju Nijemci i Francuzi.
I u slučaju uspjeha summita i postizanja dogovora, koji će Cameron sasvim sigurno predstaviti kao svoju pobjedu, neće biti lako osigurati ostanak Velike Britanije u EU, što je svima zajednički cilj. Mnogi lideri mogu biti pod pritiskom domaće javnosti ako budu viđeni kako popuštaju britanskim zahtjevima, a to se posebno odnosi na Hollandea.
Glavne točke sporazuma koji bi trebao osigurati ostanak Velike Britanije u EU
Nisu sve države imale jasan stav oko prijedloga sporazuma EU s Britancima. Francuskoj je problematična zaštita od financijskih pravila eurozone koju Britanci traže jer smatra da bi se time državama koje nisu u eurozoni davale veće ovlasti da utječu unutar zone.
Zahtjevi Velike Britanije za smanjenje dječjeg doplatka za radnike iz drugih država EU koji rade u Velikoj Britaniji, a čija djece žive u drugim državama, može naići na otpor kod nekih istočnoeuropskih država poput Poljske, Slovačke i Mađarske. Isto tako, mnoge države inzistiraju da se ograničenja socijalnih povlastica za radnike ograniče na najviše četiri godine i da se to ne odnosi na one koju su se već doselili i rade u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Osnovne točke prijedloga su ostale one kojima se Britancima dopušta izuzeće od ambicija za dublje integracije unutar EU, kao i davanje većih ovlasti nacionalnim parlamentima pri donošenju EU zakona. Ostala je i točka kojom se eksplicitno navodi da euro nije jedina valuta u EU, te da države koje nisu u eurozoni ne mogu biti prisiljene pomoći u spašavanju neke članice u slučaju financijske krize.
Merkel: postoji volja za dogovorom oko Britanije
Čelnici Europske unije "imaju volju" postići dogovor o tome kako pomoći da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji iako će postizanje dogovora biti teško za mnoge zemlje, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel u petak.
"Želja postoji da Britanija ostane članica Europske unije", rekla je Merkel novinarima nakon prvog dana EU summita u Bruxellesu. "Pokazuje se da dogovor neće biti lagan za sve, ali volja postoji".
Nakon višesatnih pregovora Merkel je kazala da su zemlja članice stale iza zajedničkog europsko-turskog plana o ograničavanju broja migranata u Europu.
"Važno je da smo danas ne samo potvrdili akcijski plan EU-Turska već smo kazali da je on naš prioritet", rekla je novinarima, govoreći o planu o zaštiti europskih vanjskih granica, smanjivanju broja izbjeglica i borbi protiv ilegalne migracije.
Merkel je dodala da Austrija podupire plan EU-Turska, unatoč jednostranoj odluci da uvede dnevni limit za migrante. "U Europi, mi smo uvijek partneri", kazala je Merkel.
Summit EU-a koji se održava u četvrtak i petak, a bavi se prije svega izbjegličkom krizom i pitanjem ostanka ili izlaska Britanije iz EU-a, mogao bi trajati i više nego što je bilo predviđeno, izjavio je novinarima irski premijer Enda Kenny. "Moglo bi trajati i dulje", rekao je napuštajući zgradu u kojoj se održava summit, misleći prije svega na dogovor oko uvjeta članstva Britanije u Uniji.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk želi predstaviti nacrt dogovora svim članicama EU-a u 11,00 sati, ali dužnosnici kažu da bi se to vrijeme moglo i pomaknuti.
I sam Tusk kazao je da je "zasad postignut napredak ali da još puno toga ostaje za napraviti".
Talijanski premijer Mateo Renzi rekao je pak da je manje optimističan oko dogovora o Britaniji nego kada je došao na summit.
Najteže pitanje mogućeg dogovora s Londonom ostaje ono koje se odnosi na doplatke za djecu nebritanskih radnika, koja ne žive s roditeljima na otoku. Predlaže se da se doplatci za takvu djecu indeksiraju prema standardima zemlje u kojoj žive, a ne prema britanskom standardu. Kod tog pitanja dio zemalja ne želi da se to primjenjuje retroaktivno, to jest za djecu radnika koji već rade u Velikoj Britaniji, nego samo za novoprodišle radnike ili novorođenu djecu radnika iz drugih zemalja članica koji rade u Velikoj Britaniji.
Neriješeno je i pitanje razdoblja na koje bi se ograničile socijalne naknade za novopridošle radnike. Iako se ranije spominjala mogućnost da se novopridošlim radnicima ograniči pravo na socijalnu naknadu u prve četiri godine rada u Velikoj Britaniji, neslužbeno se saznaje da je britanski premijer David Cameron zaoštrio svoj zahtjev i traži da se takva ograničenja omoguće na razdobolje od ukupno13 godina - najprije prvih sedam godina, a onda bi se moglo produljiti dva puta po tri godine.
Ostalo je još nekoliko neriješenih pitanja, koja se smatraju nešto lakšim od prethodna dva.
Premijer Cameron izjavio je po dolasku na summit da želi "vjerodostojan dogovor" kako bi mogao uvjeriti svoje građane da na referendum glasuju za ostanak u Europskoj uniji.