Znanstvene savjetnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Milica Mihaljević i Lana Hudeček ovo su ljeto provele radno. Dovršavale su novo izdanje Školske gramatike hrvatskoga jezika, namijenjene svim uzrastima osnovaca. Gramatika, posebno pripremljena kao dar čitateljima Jutarnjega lista na prvi dan nove školske godine, temelji se na istraživanjima koja se provode na Odjelu za hrvatski standardni jezik Instituta, čija je Milica Mihaljević voditeljica.
Znanstvenim savjetnicama ovo nije prvo autorstvo, s obzirom na to da su izradile priručnik Hrvatski na maturi te su suautorice Hrvatskoga pravopisa, Prvoga školskog pravopisa te knjige 555 jezičnih savjeta. Također su urednice i suautorice i Školskoga rječnika hrvatskoga jezika, objavljenoga 2012. te Hrvatskoga jezičnog savjetnika, dosad najopširnijega jezičnog savjetnika, objavljenoga 1999. Obje autorice bile su članice Državnoga povjerenstva za natjecanje iz hrvatskoga jezika te savjetnice za državnu maturu. Urednice su Hrvatskoga jezika, jedinoga znanstveno-popularnoga časopisa za hrvatski jezik, koji objavljuje Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Milica Mihaljević i Lana Hudeček već godinama prikupljaju građu za veliku gramatiku hrvatskoga jezika i u usustavljivanje te građe ulažu svoje dosadašnje iskustvo. Ova je gramatika nastala na temelju te građe, a posebno je sastavljena za Jutarnji list.
Sklonost pogreškama
Projekt je s Jutarnjim listom dogovoren prije šest mjeseci, a isto je toliko vremena uloženo u izradu gramatike koja prati nastavni plan i program. Riječ o cjelovitoj gramatici, koja uključuje sve tematske cjeline koje se obrađuju u sklopu nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi. Pri donošenju gramatičkih pravila i normativnih rješenja autorice su u obzir uzele sve hrvatske gramatike i cjelokupnu hrvatsku tradiciju, objašnjava Željko Jozić, urednik Školske gramatike i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik. O tomu kome je sve namijenjena Školska gramatika, što obuhvaća i po čemu je posebna, kao i o najčešćim gramatičkim greškama kojima su skloni učenici, razgovarali smo s autoricama novog priručnika koji uz Jutarnji list darujemo u ponedjeljak, 4. rujna.
- Prva školska gramatika priručnik je namijenjen u prvome redu učenicima osnovne škole, ali će biti koristan i svima koji se služe hrvatskim standardnim jezikom kao kratak podsjetnik na njegova osnovna gramatička pravila. U njemu se usustavljuju gramatički sadržaji obuhvaćeni u nastavnome predmetu Hrvatski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole prema Nastavnome planu i programu za osnovnu školu. Nastanak ove gramatike motiviran je praktičnom potrebom da se učenicima, učiteljima i nastavnicima da jasan, kratak i jednostavan pregled osnovnih jezičnih znanja, kažu autorice. Ujedno, priručnik je motiviran i suradnjom s profesorima i nastavnicima hrvatskoga jezika, da se učenike od prvoga razreda osnovne škole uči o razlici između hrvatskoga jezika i hrvatskoga standardnoga jezika. U uvodnome dijelu Gramatike zato je pojašnjeno da hrvatski jezik obuhvaća i mjesne govore, skupine govora, poddijalekte, dijalekte i narječja, i žargone i hrvatski standardni jezik te da se on upotrebljava u službenoj komunikaciji, a njegovo znanje stječe izobrazbom.
Kako objašnjavaju M. Mihaljević i L. Hudeček, Gramatika je podijeljena na poglavlja Glasovi, Oblici, Tvorba riječi i Rečenica i rečenični dijelovi. U svim se poglavljima nalaze i jezični savjeti, naravno, oni jezični savjeti koji se odnose na gramatičke probleme.
Učenici su skloni mnogim pogreškama. Griješe u pisanju č i ć, ije i je. Česta je i nesigurnost u bilježenju nekih glasovnih promjena koje objašnjavamo u Gramatici. Kad znamo da takva nesigurnost postoji, nastojimo pomoći tako da na nju upozoravamo u posebno istaknutom okviru, kažu autorice. Primjerice, u poglavlju o jednačenju po zvučnosti posebno upozoravaju na one riječi u kojima se ta glasovna promjena provodi, ali se ne bilježi jer je iz iskustva poznato da se u tome često griješi. Na temelju stvarnih učeničkih pogrešaka nastala je i naša knjižica Hrvatski na maturi, koja je osim uspješnoga rješavanja testa iz hrvatskoga jezika na državnoj maturi, namijenjena i izbjegavanju najčešćih pogrešaka pri pisanju eseja iz hrvatskoga jezika.
- Kad je riječ o pravopisu, najčešće se griješi u pisanju zareza, u nepoštovanju bjeline kao pravopisnoga znaka, osobito u velikome i malome početnom slovu, nebilježenju glasa j koji se umeće u sklonidbi imena koja u izgovoru završavaju na -i (primjerice Eddie, Eddieja), bilježenju oblika pokrata…
Teror engleskog
Kad je o riječima riječ - često se upotrebljavaju engleske riječi i izrazi i ondje gdje ih je lako zamijeniti hrvatskom riječi. Tu može pomoći institutski portal Bolje je hrvatski na adresi bolje.hr, na koji svaki mjesec stavljamo po pet prijedloga zamjena za anglizme koji se često upotrebljavaju, osobito u medijima, a odgovor na pravopisni problem može se lako i jednostavno dobiti na stranicama Hrvatskoga pravopisa na adresi pravopis.hr. Odgovor na mnoge jezične dvojbe može se dobiti i u časopisu Hrvatski jezik, osobito u rubrici Lektorska bilježnica te na stranicama jezicni-savjetnik.hr, pojašnjavaju autorice, koje pitamo kako Školska gramatika rješava poznati problem da je jezično nazivlje u školskim udžbenicima prilično neujednačeno.
- Jedno od načela koje navodimo u predgovoru jest načelo sustavnosti i terminološke ujednačenosti, kojoj posvećujemo posebnu pozornost. Nazivlje je u najvećoj mogućoj mjeri usklađeno s Nastavnim planom i programom, ali i s Hrvatskim pravopisom i novijim terminološkim spoznajama objavljenim u radovima o jezikoslovnome nazivlju. Svi koji poučavaju hrvatski jezik znaju da je u školskim udžbenicima nazivlje u velikoj mjeri neujednačeno, što nije dobro. Jedan je od temeljnih terminoloških zahtjeva da se jedan pojam u jednoj struci označuje jednim i uvijek istim nazivom, kažu M. Mihaljević i L. Hudeček.
U udžbenicima hrvatskoga (a i drugih jezika) često se isti pojam označuje različitim nazivima, npr. nepostojano a i nepostojani a, zapornik, zatvornik i suglasnik, nezavisnosložena rečenica i nezavisno složena rečenica, gubljenje suglasnika i ispadanje suglasnika, usklik i uzvik, glagolsko lice i glagolska osoba, lične i osobne zamjenice itd.
Niz savjeta
- Katkad se za isti pojam nalazi i čitav niz istoznačnih naziva: zamjena l sa o, alternacija l/o, vokalizacija, alternacija l sa o te afrikate, poluzatvorni suglasnici, sliveni suglasnici, slivenici, polupregradnici, prekidni tjesnačnici. U školskoj gramatici vrlo jasno - masnim tiskom - označujemo nazive koje bismo preporučile i koje smatramo najprikladnijima s terminološkoga aspekta. Katkad uz preporučeni naziv navodimo i katkad značenjski razgraničujemo i ostale nazive, kako učenici ne bi bili zbunjeni kad se s određenim nazivom (koji mi ne preporučujemo) susretnu u svojim udžbenicima, da ih ne bi, primjerice, zbunio odnos između naziva suglasnik i otvornik, navode primjer.
Gramatika nudi i savjete, a autorice objašnjavaju kako su osmislile da budući čitatelji i na njih obrate pozornost: Već smo spomenule da je mnogo pravopisnih pogrešaka i pogrešaka u pravilnoj uporabi riječi. Gramatičke pogreške mogu se izbjeći primjenom savjeta iz naše Gramatike, kojih se u njoj nalazi zaista mnogo. Savjeti su u istaknutim okvirima označenima riječju PAZI, tako da i vizualno privlače pozornost čitatelja. Često se, primjerice, griješi u sklonidbi riječi kabel, pa se govori o kablovima umjesto o kabelima, akuzativ zamjenice koji za živo često se upotrebljava ondje gdje treba upotrijebiti akuzativ te zamjenice za neživo, npr. zadatak kojega sam riješila umjesto zadatak koji sam riješila.
Griješi se, nastavljaju, i pri sklonidbi imenice kći, pa se njezin akuzativ, koji glasi kćer, često upotrebljava umjesto nominativa, npr. To mi je kćer. umjesto To mi je kći. Pod utjecajem engleskoga jezika griješi se u stupnjevanju pridjeva, pa se, primjerice, govori i piše više prilagođen ili više udoban umjesto prilagođeniji, udobniji. Također se pod utjecajem engleskoga jezika upotrebljavaju i izrazi poput Star Wars obožavatelji umjesto obožavatelji Star Warsa.
Slobodan dostup
- Često se izostavlja se uz glagole uz koje se ne bi smjelo izostavljati - poput glagola odmarati se, brinuti se, kolebati se, pa se npr. na pitanje što radiš? odgovara Odmaram. umjesto pravilnoga Odmaram se. Često se griješi i u tvorbi riječi, pa se upotrebljavaju riječi pekarna, cvjećarna, slastičarna ili kupaona, radiona, čistiona umjesto pravilnih riječi pekara/pekarnica, cvjećarnica, slastičarnica ili kupaonica, radionica, čistionica. Evo, to je samo nekoliko primjera onoga u čemu učenici, kad je riječ o gramatici, najčešće griješe, a moglo bi ih se nizati i dalje, navode autorice Školske gramatike i zaključuju: - Možemo samo reći da je svaka gramatička pogreška na koju su nas nastavnici i profesori upozorili u našoj Gramatici uobličena u jezični savjet.
U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao ustanovi nositelju projekta, u tijeku je i provedba istraživačkoga projekta Hrvatski mrežni rječnik - Mrežnik Hrvatske zaklade za znanost, kojemu je voditeljica Lana Hudeček. Cilj je toga projekta izrada na korpusu utemeljenoga jednojezičnoga rječnika utemeljenoga na suvremenim znanstvenim spoznajama jezikoslovlja i računalnoga jezikoslovlja - naravno, slobodno dostupnoga.
Prema riječima ravnatelja Željka Jozića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje dio svojih snaga usmjerio je za mrežno objavljivanje jezičnih sadržaja koji mogu koristiti govornicima hrvatskoga jezika, a posebno školskoj populaciji.
- Kao izraz nastojanja rješavanja nagomilanih jezičnih prijepora u jezikoslovnoj zajednici, ali i u društvu u cjelini, prije četiri godine objavili smo na adresi pravopis.hr Hrvatski pravopis, koji je jedini preporučeni pravopis za uporabu u obrazovnome sustavu, a prošle je godine tiskan i kao dar Jutarnjega lista. Jezični savjeti na adresi jezicni-savjetnik.hr, priručnik Hrvatski na maturi na adresi matura.ihjj.hr te portal Hrvatski u školi na adresi hrvatski.hr samo su neki od primjera javno dostupnih jezičnih elektroničkih sadržaja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Uskoro ćemo objaviti i Hrvatsku gramatiku na gramatika.hr, a i Hrvatski rječnik, koji je u izradi, čeka stranica rjecnik.hr, najavljuje ravnatelj Instituta.