PROBLEMI SA ZEMLJIŠTEM

PROBLEMI HRVATSKIH POLJOPRIVREDNIKA 'Općina mi, umjesto 45, daje 10 hektara zemlje u zakup, moram prodati pola od 80 krava'

Zagreb, 170114.
Na Opcinskom gradjanskom sudu u Zagrebu donijeta je presuda u korist nogometasa Eduarda da Silve protiv Zdravka i Marija Mamica za lihvarski ugovor. Sudjenju je nazocio odvjetnik Eduarda da Silve Ivica Crnic.
Na fotografiji: odvjetnik Ivica Crnic na izlasku sa suda.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Ivica Crnić

 

Zakon o poljoprivrednom zemljištu legalizira samovolju jedinica lokalne samouprave koje sada imaju neograničenu moć u raspolaganju zemljištem.

On ne udovoljava načelu pravednosti, legalizira fenomen nedopuštene diskrecije i svojevrsni sukob interesa jer o dodjeli zemlje odlučuju načelnici i gradonačelnici 550 jedinica lokalne samouprave, od kojih se mnogi bave poljoprivredom. Ako netko pokrene postupak za ocjenu ustavnosti, ovaj zakon mogao bi pasti kao i Pravilnik o visini zakupnine koji je nedavno donesen.

Tim je riječima Ivica Crnić, bivši predsjednik i sudac Vrhovnog suda, pojasnio pravne učinke i posljedice tog zakona sudionicima skupa o “’Učincima i posljedicama Zakona o poljoprivrednom zemljištu”, koji je organiziralo Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH).

Iako je zakon vratio ovlasti o raspisivanju natječaja za zakup državne zemlje jedinicama lokalne samouprave s ciljem da se ubrza raspolaganje državnom zemljom, njegovi su učinci zasad sasvim suprotni. Dosad je samo njih 13 raspisalo natječaje, dok je 430 podnijelo zahtjev, 220 dobilo je suglasnost na programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, a do kraja godine očekuje se od 50 do 70 novih natječaja.

Da to nije samo posljedica nesnalaženja načelnika i gradonačelnika, pokazao je tihi prosvjed HDZ-ovih načelnika koji su odbili poslušnost stranačkoj centrali u Zagrebu koja je od njih tražila da produlje zakupe bivšim Agrokorovim tvrtkama. Sada problema imaju i oni pa je, primjerice, PIK-u Vinkovci ugrožena i proizvodnja na novoj suvremenoj farmi gdje godišnje proizvedu 40.000 odojaka, što je deset posto domaće proizvodnje odojaka.

- PIK Vinkovci ostat će bez 1100 hektara zemljišta u općini Markušica u koje smo investirali deset milijuna eura. Na njemu smo platili razminiranje i uveli navodnjavanje, a sada nam se nudi maksimum od 35 hektara. Ako ostane tako, farmu ćemo zatvoriti, a posao će izgubiti 110 naših radnika koji će se zbog toga, s petstotinjak ljudi koje oni hrane, morati iseliti u Irsku - rekao je predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci Vladimir Džaja.

Na skupu je upozoreno na nedosljednosti pri određivanju zemljišnog maksimuma za postojeće korisnike državnog zemljišta koji su ulagali u zemlju, ali i mehanizaciju i širenje proizvodnje.

Tako je, primjerice, u Koprivničko-križevačkoj županiji Općina Kapela limitirala natječaje na najviše deset hektara pa proizvođač mlijeka Damir Markešić iz Hudovljana, sela u općini Sokolovac, koji ima 80 krava i 45 hektara zemlje u zakupu, neće moći vraćati kredit i proizvoditi mlijeko.

- Ako bude ovako, pola krava morat ću prodati jer je deset hektara za nas, s obzirom na broj grla, premalo. Shvaćam da je ta državna zemlja na području susjedne županije, no koliko znam, u toj općini nema velikih proizvođača mlijeka kao što smo mi. Te su parcele od naše farme udaljene tri do pet kilometara i na njima proizvodimo hranu za naše krave. U našem je kraju nemoguće pronaći površine za zakup jer državne zemlje u općini Sokolovac, kojoj pripadamo, nema - kaže Damir Markešić.

I ministrica poljoprivrede Marija Vučković složila se kako je čudno da imamo različite podatke o državnom poljoprivrednom zemljištu u Hrvatskoj jer Državni zavod za statistiku (DZS) kaže da ga ima 1,5 milijuna hektara, a Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 1,09 milijuna hektara.

- Mislim da zakon nije neustavan kao što je spomenuto, on ne dijeli hrvatske poljoprivrednike na velike i male, ali mora se osigurati poljoprivredno zemljište i za jedne i za druge. Bilo bi dobro da uspješni poljoprivrednici ne izgube zemlju ako su uspješni i planiraju ulaganja. U zakonu su propisani prioriteti i stečeno pravo da se produlje ugovori. Donesena je politička odluka da se odluke o raspolaganju zemljišta decentraliziraju, ali istovremeno treba osigurati zemlju za mlade koji sve više napuštaju Hrvatsku - rekla je ministrica.

No, Crnić je dodao kako je neustavan i Pravilnik o visini zakupa poljoprivrednog zemljišta, koji je donio bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, jer se kod raskida ugovora o zakupu krši Zakon o obveznim odnosima i posebno je nepovoljan za poljoprivredne proizvođače u samovoljnom određivanju visine zakupnine.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo