STIŽU PROMJENE

PROCURILI DETALJI POREZNE REFORME Plaće vrlo vjerojatno rastu, otkrivamo što se sve mijenja

Zagreb, 130208.Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.Brojanje novca. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

Iako Vlada još uvijek nije donijela konačnu odluku, vrlo je izgledno da će od 1. siječnja iduće godine stupiti na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim će se povećati iznos neoporezivog dijela plaće i proširiti porezni razredi.

Pritom će porezna stopa od 40 posto ostati, ali će se se primjenjivati na iznose bruto plaće iznad 13.200 kuna. Trenutačno se ona primjenjuje na plaće veće od 8.800 kuna.

Veći porezni razredi

U Ministarstvu financija još rade kalkulacije i konačni iznosi tek će se znati, ali sadašnje procjene govore da bi plaće mogle rasti od 30-ak kuna do oko 1400 kuna. To bi bila posljedica povećanja neoporezivog dijela plaće s 2.200 na 2.600 kuna, te pomjeranje stopa od 40 posto na plaće veće od 13.200 kuna. Tako bi, primjerice, neto plaća od 5.500 kuna porasla za oko 30 kuna, plaća od 9.200 kuna istodobno bi rasla 750 kuna, a onaj tko mjesečno prima 11.300 kuna dobio je povišicu od oko 1400 kuna. Prema neslužbenim informacijima, izmjene poreza na dohodak trebale bi bi se donijele 1. listopada ove godine, ali bi na snagu stupile od 1. siječnja 2015. Razlog tome je ponajprije tehnički, kako bi se poslodavcima dali više vremena za pripremu.

Ovim poreznim izmjenama računa se da će proračun izgubiti oko 2,5 milijarde kuna. S obzirom da najveći dio prihoda od poreza na dohodak (oko 90 posto) odlazi lokalnim jedinicama, ostaje pitanje na koji će im se način to nadoknaditi.

Ukidanje olakšica

Prema neslužbenim iformacijama iz Vlade, dio će se kompenzirati ukidanjem neoporezivanja reinvesitrane dobiti, od čega bi se moglo godišnje dobiti oko milijardu kuna. Ostali dio ministar financija Boris Lalovac računa da će dobiti kroz povećanje potrošnje građana zbog povećanja neto plaća. Također, očekuje se dio gubitka lokalne uprave riješe smanjivanjem svojih proračunskih rashoda, prije svega plaća. Novac koji im je potreban za zdravstvo, obrazovanje i druge socijalne potrebe podmirila bi im Vlada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 18:26