SKANDAL NA FAKULTETU

PROFESOR KOJI JE PREPISAO DEŽULOVIĆEVU KOLUMNU ‘Žao mi je, ali mi nije jasno zašto je sada krenula hajka na mene'

Goran Mehkek / CROPIX

Ugledni dr. Božo Skoko našao se na udaru kritika za plagiranje nakon što je prepisao pasus autora Borisa Dežulovića

Bio sam brzoplet i žao mi je, rekao nam je dr. Božo Skoko, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) u Zagrebu gdje vodi poslijediplomski studij Odnosi s javnošću te kolegije iz upravljanja komuniciranjem.

Dr. Skoko posljednjih se dana našao u skandalu koji je otkrio portal srednja.hr. Naime, u prvom broju studentskog lista Global, prof. Skoko je u svojoj kolumni “Hrvati, pesimizam i mediji” prepisao pasus iz pet godina stare kolumne Borisa Dežulovića “Zašto su Hrvati toliki namćori” objavljene u Globusu.

BORIS DEŽULOVIĆ Svaki sat koji studentima održi taj glupi pokvarenjak bit će novi gnojni prišt na licu znanosti

“Pitao me jednom prilikom prijatelj u jednoj beogradskoj kafani zašto su Hrvati takvi...”, počinje Dežulović svoju kolumnu 27. studenoga 2009. godine. U toj kolumni zatim piše što mu je beogradski prijatelj sve naveo zbog čega bi Hrvati trebali biti sretni, a ne “namćori”, jer među ostalim imaju najmodernije autoputeve, unutrašnji avionski saobraćaj, najljepše more, pobjedu u ratu nad Srbima, visoke plaće, Blanku, Janicu i Gorana Ivaniševića... “Da smo mi pobijedili u ratu, objašnjavaju mi Srbi, da imamo bilo kakvo more, a kamoli najljepše, da imamo takvu državu, klimu, ceste, aerodrome, plaće, standard, televiziju, bijeli Schengen, Davis kup i broncu s Mundijala bili bismo glavne lole u regionu. Lebdjeli bismo pola metra iznad zemlje, plaćali ture Hrvatima, naručivali im pjesme i tješili ih kako, eto, nije ni njima sve crno. Imaju, na primjer, Severinu i Olivera Dragojevića...”, napisao je u svojoj kolumni Boris Dežulović.

No, pet godina kasnije taj pasus, Dežulovićev osobni doživljaj iz Beograda, pojavio se u kolumni Bože Skoke koji se, također, bavi pesimizmom i mrzovoljnošću u Hrvatskoj gdje se, kako on kaže, svakodnevno događa toliko dobra, ali to rijetko viđamo u medijima.

“Tako smo često zatečeni kad iz inozemstva čujemo pohvale na račun Hrvatske... Pa čak i odnedavnih bivših suparnika. Naime, nedavno me dobar poznanik iz Beograda izravno priupitao: ‘Zašto su Hrvati takvi namćori kad im sve ide na ruku?’, piše Skoko, a zatim, bez citiranja, prenosi Dežulovićev pasus “Da smo mi pobijedili u ratu...”.

- Taj je tekst bio nepotpisan. Zar mislite da bih ukrao nečije vlasništvo? - rekao nam je Skoko.

On je u Večernjem listu iznio obranu da je spomenuti pasus bila dio takozvane forvarduše, zabavne elektronske poruke kakve razmjenjuju prijatelji i kolege, pa je moguće da je tako došlo do zabune. Skoko je ustvrdio da mu je tu forvardušu svojedobno kao sličicu poslao kolega iz Beograda, nakon razgovora o tome zašto su Srbi optimističniji od Hrvata.

Na primjedbu da je 2007. godine izbio skandal kada se ispostavilo da je ugledni filozof dr. Zdravko Radman plagirao rad, a zatim se na sličan način pravdao da prepisani dijelovi nisu bili potpisani, Skoko je odgovorio da je u njegovu slučaju riječ o “kolumni, a ne o znanstvenom radu” i da mu nije jasno zašto je “sada krenula hajka na njega”.

Kolumnist Boris Dežulović rekao nam je da nije iznenađen postupkom prof. Skoke zbog općeg stanja u hrvatskoj znanosti. - Profesor na novinarskom studiju tekstove piše prepisujući forvarduše s interneta - komentirao je Dežulović.

Nesporazum s tekstom iz Magazina Jutarnjeg

Pasus iz Dežulovićeve kolumne, bez navođenja imena autora, nije jedini slučaj da se prof. Skoko zabunio

- Nedavno sam savim slučajno, tražeći za jednog ruskog novinara podatke o raspadu Jugoslavije, tražio svoj tekst o 16-godišnjici priznanja Hrvatske i Slovenije - kaže Vlado Vurušić, novinar Jutarnjeg.

- Primijetio sam da je taj Skokin tekst baziran na mom tekstu, a u nekim djelovima i prepisan, koji je bio objavljen u prilogu Magazin 15. siječnja 2008. godine. Na jednom mjestu, doduše, Skoko navodi: ‘Kao što je svojedobno u Jutarnjem listu podsjetio Vlado Vurušić, legendarna hiperinflacija 1993. bila je najveća na svijetu’ - kaže Vurušić. - Ne znam na što se konkretno odnosi navod, ali g. Vurušića, koji je objavljivao kvalitetne analize, uredno sam citirao u svojoj knjizi ‘Hrvatska i susjedi’ (str. 32. - 40.). Moguće da su objavljeni izvadci iz te knjige - kaže dr. Skoko.

Tagovi

Izdvajamo