SUMRAK SVEUČILIŠTA

Profesori iz Zimbabvea citiraniji od zagrebačkih

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 25.01.2010. u 07:07

Bruno Konjević/CROPIX

Na najpoznatijim listama sveučilišta, londonskog dnevnika The Times i šangajskog sveučilišta, zagrebačkog sveučilišta uopće nema

ZAGREB - Zagrebačko sveučilište među najvećim je u Europi, ali to nažalost ne slijedi svojom kvalitetom. Većina relevantnih rang-lista sveučilišta, koje se posljednjih godina redovito objavljuju, svrstava ga na samo začelje europske ljestvice. Sveučilište gubi primat i u regiji jer se jaz između njega i ljubljanskog sveučilišta, čija kvaliteta kontinuirano raste, svake godine sve više povećava.

Na dvije najpoznatije svjetske rang-liste sveučilišta, londonskog dnevnika Times i šangajskog sveučilišta, zagrebačkog sveučilišta uopće nema među prvih 500. Prema leidenskoj listi 250 najvećih europskih sveučilišta s najvećim brojem znanstvenih publikacija, Sveučilište u Zagrebu svrstano je na relativno visoko 144. mjesto u razdoblju između 2000. i 2007. No, kada se ta lista normira prema kvaliteti i značaju znanstvene produkcije, naše najveće i najstarije sveučilište pada na 244. mjesto. Iza njega su samo neka poljska, turska i ruska sveučilišta.

Da znanstvenici Sveučilišta u Zagrebu objavljuju mnogo radova, pokazuje lista istraživačke skupine SCImago koja ga svrstava na 312. mjesto od 2124 svjetskih sveučilišta, znanstvenih instituta, akademija i agencija. Upravo tu listu rektor Aleksa Bjeliš predstavio je kao relevantnu na Dies Academicus 2009. godine kada se obilježavalo 340 godina Sveučilišta u Zagrebu.

Apsurdnost rangiranja

- S obzirom na to koliko se posljednjih godina ulaže, osobno sam iznenađen da se uopće pojavljujemo na listama. Mi smo po ulaganjima u znanost i visoko školstvo po glavi na dnu europske ljestvice. Primjerice, ulaganja po studentu kod nas su oko 3000 eura, na ljubljanskom sveučilištu su dvostruko veća, dok su na bečkom sveučilištu, s kojim se volim uspoređivati, ulaganja po studentu oko 10.000 eura - rekao je rektor Bjeliš koji se nikako ne slaže s procjenom da je zagrebačko sveučilište jedno od lošijih u Europi te da zaostaje u regiji.

- Kad se pogleda stanje u regiji, ljubljansko je sveučilište posljednjih godina malo bolje od našega. Ipak, zagrebačko je sveučilište bolje od onih u zemljama bivše Jugoslavije, kao i od bugarskih, rumunjskih i grčkih sveučilišta - istaknuo je Bjeliš.

Dr. Boris Lenhard sa Sveučilišta u Bergenu smatra vrlo problematičnim isticati da je zagrebačko sveučilište na 312. mjestu u svijetu.

- Jedini razlog zbog kojeg se sveučilište nalazi na toj listi jest da je golemo, jedno od najvećih u Europi. Po tom rangiranju, vrhunska mjesta poput Cold Spring Harbor Laboratory rangirana su daleko ispod Sveučilišta u Zagrebu. To ukazuje na svu apsurdnost korištenja takvog rangiranja za ‘dokazivanje’ da sveučilište nije ‘loše’ - rekao je Lenhard, upozorivši da SCImago donosi i druge parametre koje je rektor previdio.

- Ako se institucije rangiraju prema normiranoj kvaliteti časopisa u kojima se objavljuje, sveučilište pada na 1834. mjesto u svijetu. Ako se rangira po normiranoj citiranosti članaka, pada na 1881. mjesto. Oba su ta plasmana ispod gomile razmjerno opskurnih sveučilišta iz Kine, Indije ili Turske, pa i nekih afričkih zemalja. Poznata je činjenica da su članci sa Sveučilišta u Harareu u Zimbabveu u prosjeku citiraniji i objavljuju se u kvalitetnijim časopisima nego oni zagrebačkog sveučilišta - ustvrdio je Lenhard.

Stalno kasnimo

I akademik Vlatko Silobrčić tvrdi da ne bi bio ponosan na poziciju koju Sveučilište u Zagrebu ima u Europi i svijetu.

- Na sveučilištu ima vrlo kvalitetnih pojedinaca, no zabrinjava me što su istinski pomaci rijetki i mali, a mi stalno kasnimo. Mislim da sustav vrijednosti nije standardiziran i da ima previše ‘izuzetaka’. Zadržavanje lokalnih kriterija vodi u zatvaranje i ispadanje iz igre na svjetskoj sceni koja je zapravo jedina relevantna - zaključio je Silobrčić.

I rektor Bjeliš priznaje da sveučilište bolje stoji prema broju radova nego prema njihovoj prepoznatljivosti u svijetu.

Ne traže povlastice

- Publicirati u vrhunskom časopisu kao što je Nature samo s hrvatskom adresom je mnogo teže nego kada je vaš koautor iz ugledne svjetske institucije. Kao fizičar sam puno lakše objavljivao kada sam imao koutora s jednoga uglednog američkog sveučilišta nego dok sam pokušao objaviti rad sam sa svojim doktorandima. Male zemlje tu uvijek pate - istaknuo je Bjeliš koji problem vidi i tome što posljednjih godina politika ignorira zagrebačko sveučilište.

- Mi ne tražimo nikakve povlastice, ali smatramo da je apsolutno pogubno davati povlastice na temelju političkog voluntarizma, što se posljednjih godina događalo sa sveučilištima u Splitu i Rijeci. Vodi se jedna nakaradna politika koja je pogubna za cijeli sustav, a naročito ju je potencirao bivši ministar Primorac - ustvrdio je Bjeliš.

Dr. Mile Dželalija sa Sveučilišta u Zadru, voditelj operativnog tima za potporu Vladinom povjerenstvu za izradu Hrvatskog kalsifikacijskog okvira, kaže da naša sveučilišta nisu ostvarila društvena očekivanja pa društvo uopće nema interesa provjeravati što ona rade.

- Kad društvo to ne čini samo, onda takva istraživanja, koja bi trebala biti indikatori vladama, provode neke druge institucije. Oni koji su loše rangirani uvijek pritom imaju primjedbe na metode, kriterije. Sveučilišta će za sebe uvijek reći da su dobra. Mi smo prošlih godina trošili mnogo na materijalnu izgradnju, a nismo dizali kvalitetu u smislu zadovoljavanja interesa društva u cjelini te pojedinaca, uključujući studente i njihove roditelje te gospodarstvenike - rekao je Dželalija.

Dodao je kako bi se mnogi u Hrvatskoj iznenadili kako su sveučilišta u regiji, poput onih u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, napredavala. - Mi imamo dojam da smo time što smo EU bliži od tih zemalja, od njih bolji u svemu. No, to nije točno - rekao je Dželalija, naglasivši da se s problemima s kojima se mi susrećemo suočavaju i mnoga sveučilišta u razvijenim zemljama.

- I tamo su društvena očekivanja od sveučilišta nerijetko veća od onoga što ta sveučilišta pružaju. Zbog toga je EU i osmislio europski klasifikacijski okvir čija primjena počinje i kod nas - istaknuo je Dželalija.

Bivši ministar znanosti Gvozden Flego smatra da je Sveučilište u Zagrebu malo zastupljeno u javnom životu i ne koristi svoje resurse.

Slaba produkcija

- Sveučilište je prespavalo sve inicijative. Odavno se moglo osnovati pool vrhunskih stručnjaka koji bi Vladi predlagao rješenja za izlazak iz ekonomske krize i krize u zdravstvu, obrazovanju te promjenu teritorijalno-organizacijskog ustroja - rekao je Flego, naglasivši da je znanstvena produkcija zagrebačkog sveučilišta relativno slaba, a dodatno će je dotući struktura proračuna za ovu godinu.

- Čak 85 posto proračuna odlazi na plaće, a u znanstvenim institucijama struktura troškova više sliči na socijalnu pomoć. Oko 200 milijuna kuna nije dovoljno ni za prostu, a kamoli proširenu znanstvenu reprodukciju - naglasio je Flego. Hrvoje Kraljević, također bivši ministar znanosti, smatra da je glavni i jedini način napretka integracija sveučilišta.

- Zagrebačko sveučilište uopće nije organizirano kao sveučilište nego je ono zapravo nakupina fakulteta. Pod krinkom autonomije podržava se status quo - rekao je Kraljević, naglasivši da se i sam rektor Bjeliš duboko protivi integraciji.

Samo stotinjak stranaca

- Budući da je tako glomazno i razjedinjeno, sveučilište daje lošu sliku o sebi iako su neka područja dobra, poput prirodnih znanosti i matematike te nekih humanističkih znanosti. Za društvene mislim da su jako loše, a tehničke znanosti su, prema svojoj međunarodnoj produkciji, uglavnom loše - istaknuo je Kraljević.

Osim u svijetu znanosti, Sveučilište u Zagrebu ne kotira dobro ni među stranim studentima.

- Kod nas studira stotinjak stranih studenata. No, dobivamo poruke iz zemalja koje pripadaju Pokretu nesvrstanih, a čiji su studenti u doba bivše Jugoslavije studirali kod nas. Oni bi nam rado poslali svoje studente pa radimo na pokretanju prvog studija tehnike na engleskom jeziku - zaključio je Bjeliš.

Visoko citirana 92 hrvatska znanstvenika

Istraživačka skupina SCImago napravila je i rang-listu zemalja prema broju znanstvenih publikacija i njihovu impaktu u razdoblju između 1996. i 2008. godine. Na prvom je mjestu SAD, ispred Velike Britanije, Kine i Japana, a Hrvatska je svrstana na 45. mjesto.

U sklopu liste objavljen je i tzv. Hirshov indeks, tj. indeks visoke citiranosti koji za Hrvatsku iznosi 92. To znači da se 92 hrvatska znanstvenika nalaze u području visoke citiranosti.





Loše smo rangirani zbog organizacije

Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora, uvjeren je da Sveučilište u Zagrebu spada među stotinjak najboljih u Europi.

- Ne pada mi na pamet govoriti da smo bolji i ljepši nego što jesmo, no produkcija i potencijal zagrebačkog sveučilišta pokazuju da ono spada u red ponajboljih europskih sveučilišta.

Ima mnogo pojedinaca koji rade kvalitetno i ne zaostaju za onim što se radi vani.

To se vidi prema tome koliko objavljujemo i koliko se to uvažava u svijetu te koliko inozemna sveučilišta zovu naše ljude na predavanja te žele odžavati suradnju s nama - rekao je Pavić, naglasivši da su rang-liste po kojima je zagrebačko sveučilište loše plasirano podešene prema integriranim sveučilištima.

- Kako su kod nas pravni subjekti fakulteti, gube se neki važni elementi koji nama idu u prilog.

No to što nismo integrirani, ne znači da nismo dobri - istaknuo je Pavić.



Izdvajamo