Protiv profesorice Dubravke Hrabar, predstojnice Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, docentica na njezinoj katedri dr. Ivana Milas Klarić podnijela je prijavu Upravi fakulteta zbog mobbinga. Budući da je, kako doznajemo, Pravni fakultet nije zaštitio, podigla je i kaznenu prijavu protiv te ustanove.
Dekan Pravnog fakulteta dr. Zoran Parać, koji je o svemu obaviješten, nije demantirao tu informaciju.
- Sukladno članku 130. Zakona o radu, postupci koji se tiču dostojanstva radnika su tajni i ja ih ne smijem komentirati. A ako govorimo o tužbi, tek tada ne mogu ništa komentirati jer je riječ o sudskom postupku u tijeku - rekao je dekan Parać.
Izgubila voditeljstvo
I glavne akterice događaja - dr. Milas Klarić i dr. Hrabar - iz istog razloga nisu željele komentirati slučaj.
- Vi znate da se o tome ne smije govoriti, stoga nema šanse da bilo što kažem - rezolutno je odbila dr. Hrabar.
Međutim, neslužbeno doznajemo da u pozadini stoji sudjelovanje dr. Milas Klarić u radnoj skupini za izradu novog Obiteljskog zakona. Prvi put tu skupinu ne vodi dr. Dubravka Hrabar, glavna autorica svih hrvatskih obiteljskih zakona.
Dr. Hrabar poznata je kao vrsna, ali vrlo konzervativna stručnjakinja. Široj je javnosti postala poznata kao jedna od sukreatorica kontroverznog Zakona o medicinskoj oplodnji koji je donio ministar Darko Milinović.
Nakon izbora i dolaska SDP-a na vlast, resorna ministrica Milanka Opačić odmah je kao jedan od prioriteta najavila izmjene Obiteljskog zakona. Za taj je posao odlučila imenovati radnu skupinu, a Ministarstvo je pomoć prvo potražilo od doajenke dr. Hrabar.
Ona im je na sastanku predstavila tko je od predavača obiteljskog prava u Hrvatskoj specijaliziran za koje područje, odnosno tko je na kojoj temi doktorirao. Prema tim temama odabrani su i članovi radne skupine.
No, iznenađenje je nastupilo kad prof. Hrabar nije imenovana voditeljicom skupine - štoviše, nije imenovana ni njezinom članicom. To ju je, svjedoče njezini kolege, i privatno i profesionalno pogodilo.
Budući da je u Zakonu najspornije bilo područje oko razvoda i kontakata djeteta s roditeljem s kojim dijete nije nastavilo živjeti, Ministarstvo je odlučilo na čelo radne skupine staviti dr. Branku Rešetar s Pravnog fakulteta u Osijeku, kojoj je to područje bila tema doktorata.
Dr. Rešetar sasvim sigurno ne bi bila izbor dr. Hrabar jer je poznato da nisu u najboljim odnosima. No, ono što nitko nije očekivao jest da će - vjerojatno upravo zbog nezadovoljstva dr. Hrabar - ostati jedina stručnjakinja obiteljskog prava u radnoj skupini! Drugi pozvani stručnjaci odbili su sudjelovati!
Budi pametna!
- Činjenica je da su se neki stručnjaci odazvali pozivu, a neki, nažalost, nisu. Činjenica je i to da je dio onih koji su se odazvali naknadno odustao - potvrđuju u Ministarstvu socijalne politike.
Kad su u pitanju skrbništva, izbor je logično pao na dr. Milas Klarić. Međutim, ona je to odmah odbila, napomenuvši da je zacrtani rok za dovršenje Zakona prekratak, a skrbništva treba urediti detaljno i precizno. No, pozvana je i drugi put da uvede barem minimalne izmjene i uskladi područje skrbništva s drugim zakonskim dijelovima. Iako joj je na Katedri, navodno, savjetovano “da bude pametna i odbije s obrazloženjem da ima zdravstvenih problema”, dr. Milas Klarić pristala je sudjelovati. I tu, neslužbeno doznajemo, počinju njezini ozbiljni problemi na radnom mjestu. Njoj je dr. Hrabar izravno nadređena šefica. Počeli su vrlo neugodni i ozbiljni pritisci. Poručivano joj je, neslužbeno doznajemo, da će izdati Katedru nastavi li raditi u toj skupini, da će Katedra popljuvati Zakon i da će Milas Klarić imati mrlju u karijeri i slično. Dr. Milas Klarić nije odustala te su pritisci postali sve jači, a navodno je bila optužena i da je ukrala neke materijale iz ladice dr. Hrabar.
Zaštita od pritiska
Dr. Milas Klarić odlučila je potražiti zaštitu te je Upravi fakulteta podnijela zahtjev za zaštitu dostojanstva. Budući da su navodno zaključili da mobbinga nije bilo, dr. Milas Klarić odlučila je zaštitu potražiti na sudu. S tužbom dr. Milas Klarić upoznata je i dr. Rešetar, voditeljica radne skupine, koja također nije željela komentirati postupak u tijeku.
- Bilo kakvu vrstu pritisaka na stručnjake smatramo nedopustivima, posebno zato jer je riječ o zaštiti djece - kažu u Ministarstvu socijalne politike.
Znanstveno napredovanje u obiteljskom pravu ovisi samo o dr. Dubravki Hrabar
Dr. Anica Ćulo Margaletić, koja je u Obiteljskom zakonu trebala urediti područje medijacije, pozvana je u radnu skupinu nekoliko dana nakon što je obranila doktorat na tu temu. U Jutarnjem je listu vrlo entuzijastično govorila o tome, no nakon objave intervjua naglo se povukla iz radne skupine. Kuloari su grmjeli da joj je dr. Hrabar jasno poručila da može zaboraviti napredovanje bude li sudjelovala u radnoj skupini. A sva napredovanja u području obiteljskog prava posredno ili neposredno ovise upravo o dr. Hrabar. Naime, za napredovanje je potrebno pozitivno mišljenje tročlane komisije sastavljene od osoba u višem zvanju od one koja želi napredovati, dakle od profesora obiteljskog prava u ovom slučaju. A profesora obiteljskog prava u Hrvatskoj ima - četvero, od kojih troje po pitanju napredovanja izravno ovise o dr. Hrabar. Dakle, ako dr. Hrabar to odluči, nikome nije moguće okupiti tročlano vijeće.