JUTARNJI U NOVOM SADU

PROJEKTI DONOSE NOVAC, SPAJAJU LJUDE I OTOPLJAVAJU ODNOSE Hrvatska i Srbija iz EU povukle 30 milijuna eura za zajedničke projekte

 
 Vlado Kos / HANZA MEDIA

Ljudevit Gaj, vodeća osoba hrvatskog narodnog preporoda i Mileva Marić Einstein, srpska matematičarka i prva supruga Alberta Einsteina, nikada se nisu upoznali. Fizički to nisu ni mogli, s obzirom na to da je Gaj preminuo tri godine prije nego što je Marić rođena, ali veliko je pitanje bi li se taj susret ikada dogodio i da su bili suvremenici.

No, učenici i nastavnici škola iz Osijeka i Novog Sada koje nose njihova imena imat će priliku, ne samo upoznati se, nego i zajedno učiti i družiti se, razmjenjivati znanja i iskustva, na dobrobit svojih malih zajednica, a posredno i šire zajednice kojoj pripadaju. OŠ “Ljudevit Gaj” Osijek i Tehnička škola “Mileva Marić Ajnštajn” Novi Sad, naime, jedan su od 23 ugovorena projekta prekogranične suradnje INTERREG CBC Hrvatska - Srbija 2014. - 2020., čija je ukupna vrijednost 18,3 milijuna eura, od čega su sredstva EU 15,6 milijuna, pri čemu bi u Hrvatsku trebalo doći 7,7 milijuna eura.

S realiziranim i ugovorenim projektima Hrvatska i Srbija do sada su iz EU ukupno povukli gotovo 30 milijuna eura. Mjesecima su projektni timovi iz Hrvatske i Srbije bistrili projekte kojima bi od Europske unije u ove krajeve donijeli što više novca, a priča se konkretno zakotrljala proljetos, kada su projekti odobreni. U konkretnom slučaju, riječ je o 1,4 milijuna eura kojima će novosadska škola, inače ogromno socrealističko zdanje iz 60-ih godina prošloga stoljeća te s 2000 učenika najveća škola u Srbiji, doživjeti energetsku obnovu i preobrazbu, a osječka će škola, koja je te faze obnove već prošla, sada obnavljati sportsku dvoranu.

Nove vrijednosti

No, osim materijalne dobiti i realizacije projekata koje lokalnim proračunima ne bi mogli financirati, ovakva suradnja ima i druge vrijednosti, koje se tiču ljudske komponente i suradnje onih koji na tim projektima rade.

- Kad je riječ o prekograničnoj suradnji, u ovom slučaju, konkretno sa Srbijom, uvijek govorim da je to kao da netko dođe na Dunav kod Batine i pusti niz rijeku milijune eura. Mi na to možemo okrenuti leđa i praviti se da nas se to ne tiče, ili možemo uskočiti u rijeku i uzeti dio koji nam pripada, kaže Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, inače s 577 milijuna eura vrijednim odobrenim projektima najuspješnije hrvatske agencije u povlačenju novca iz fondova EU.

- Kao agencija pokazali smo koliko se korisnih projekata može ostvariti te smatram da smo maksimalno iskoristili sredstva kako bismo unaprijedili kvalitetu života. Smisao, pak, prekogranične suradnje jest uzeti što više novca koji je na stolu, jer time štedimo domaće budžete, ali svakako je važna i komponenta međuljudske suradnje. Radom na tim projektima svi možemo uvidjeti koliko je bolje graditi mostove, nego ih rušiti, ali i koliko među nama ima više stvari koje nas spajaju, nego onih koje nas razdvajaju, poručio je Ribić, na čijem je tragu i Nemanja Starović, direktor Regionalne razvojne agencije Bačka iz Novog Sada, partnera na spomenutom projektu obnove dviju škola.

Predrasude

- Osim materijalne dobiti i bolje kvalitete života i rada, korist od ovakvih projekata jest i dugoročni efekt otopljavanja odnosa među ljudima, jer uključuje razmjene učenika i profesora, i tu smo, vjerujem, svi na dobitku. Povijest je diljem svijeta dokazala da se dugoročno stabilni i prijateljski odnosi mogu ostvariti jedino ako se veze stvaraju na srednjim i nižim razinama. Politička suradnja na vrhu promjenjivog je karaktera, ali ako je to čvrsto među mladima, među stručnjacima, tada je to najbolji temelj suradnje, rekao je Starović.

- Smatram i da ovakvi projekti mogu pomoći u smanjenju razine etničke distance među mladima, koja je, prema istraživanjima, na Balkanu daleko veća nego distanca među srednjom i starijom generacijom. Današnja društva funkcioniraju odvojeno, a to je plodno tlo za predrasude koje bujaju u svim državama. Zato je važno raditi s mladim ljudima, a to se može upoznavanjem. Sve se mijenja u pozitivnom smislu samo jednim posjetom Osijeku ili Zagrebu, a vjerujem i obrnuto, u čemu može pomoći i ovaj projekt. U tehničkom smislu, mogu reći da sam već sada mnogo naučio od kolega iz Osijeka koji svima nama, kao najuspješnija agencija u cijeloj regiji, predstavljaju uzor, istaknuo je Starović.

Neeksponirani

Operativno, pak, iza svih takvih priča stoje ljudi koji su rijetko medijski eksponirani. To su, uglavnom, mladi stručnjaci sa širokim kompetencijama i znanjima, što svakodnevno dokazuju, a iznosi povučeni iz Bruxellesa to najbolje potvrđuju. U Osijeku je voditelj projekta Dragan Kovačević iz RRA SiB kojemu, među ostalima, asistira i Domagoj Dvoržak iz Upravnog odjela za europske projekte Grada Osijeka. U projekt je uključena i osječka gradska tvrtka 'Obnovljivi izvori energije'. S druge strane projekt vodi Jelena Petrov iz RRA Bačka. Nas je zanimalo kako su spojili osječku osnovnu i novosadsku srednju tehničku školu.

Vlado Kos / HANZA MEDIA
Novosadski projekt vodi Jelena Petrov iz Regionalne razvojne agencije Bačka

- Našoj školi nužna je energetska obnova, a kako obrazuju i profile građevinskog smjera, bilo je logično da njih uključimo, jer će učenici time dobiti konkretnu praktičnu edukaciju onoga što uče u teoriji - kako uštedjeti energiju, kako koristiti obnovljive izvore energije... Konačno, javne zgrade su najveći potrošači energije, odnosno na njima su najveći gubici, a kod nas je većina tih zgrada izgrađena prije 40-50 godina, kazala je Petrov. Kovačević je s druge strane pojasnio da je “Ljudevit Gaj” bio logičan odabir, jer je već u dva projekta prošao energetsku obnovu koju škola u Novom Sadu tek treba proći.

Vlado Kos / HANZA MEDIA
Voditelj osječkog projekta Dragan Kovačević iz Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje

- Naša škola prvo je potpuno energetski obnovljena, a onda je zamijenjen sustav grijanja ugradnjom sustava na drvene pelete i postavljanjem ventila s termo glavama, jer je postojeći sustav bio predimenzioniran, rekli su Kovačević i Dvoržak. S tim iskustvima Osječani će pomoći Novosađanima kako da prvo realiziraju postavljanje termoizolacije i nove stolarije, a potom i postignu uštede. Naime, Tehnička škola dobit će stroj za proizvodnju peleta, koje će izrađivati od piljevine iz njihove stolarske radionice, a potom ih koristiti za zagrijavanje staklenika pomoću peći na pelete. U Osijeku će, pak, biti obnovljena sportska dvorana, ugradit će se novi sustav ventilacije te instalirati fotonaponska elektrana, kojom će se napajati rasvjeta u dvorani.

- Nakon svega, provest ćemo analizu učinaka. U Srbiji dokazujemo i teoriju koju smo u Hrvatskoj već dokazali, a to je da mjerenjem energije i praćenjem potrošnje utječemo na ponašanje korisnika objekta te da se promjenom načina ponašanja postižu uštede, rekao je Kovačević, a Dvoržak je dodao kako “bez edukacije mladih da promijene svoje ponašanje to nema dovoljnu težinu, a upravo su edukacija, razmjena učenika, profesora i stručnjaka te studijska putovanja važna komponenta ovog projekta”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. lipanj 2022 22:10