Početkom jeseni Ivan Štimac iz Delnica ubrao je vrganj (Boletus edulis Bull. ex Fries) podno Risnjaka u blizini jezera Lokve u Gorskom kotaru, pokraj jele (Abies alba Mill), težak ni više ni manje nego 3018 grama.
Danas, apsolutni svjetski rekord u težini drži također crnogorični vrganj (Boletus edulis Bull. ex Fries) s nevjerojatnom težinom od 4,85 kg, koji je pronašao Sergio Martini iz Novigrada u Istri. Divovski vrganj izrastao je na nadmorskoj visini od 1200 metara u Karnskim Alpama, koje su na granici Austrije i Italije.
Enciklopedije
Što o pronalasku divovskog vrganja kaže prof. dr. Romano Božac, osnivač Muzeja gljiva i autor gljivarske enciklopedije?
- Velika je šteta što ovi kapitalci nisu završili u mojim rukama jer tako velike primjerke u mojem 50-godišnjem studiju gljiva nisam nikada vidio, a ni čuo za takvo što. Da su vrganji završili u mojim rukama, bili bi zauvijek sačuvani i posjetitelji iz cijelog svijeta u Muzeju gljiva u Zagrebu mogli bi trajno uživati gledajući dva mikološka svjetska rekorda na istom mjestu.
Zaštićeni
Ovako mogu gledati samo rekord ‘gotovo živih’ liofiliziranih gljiva od gotovo 1500 vrsta koji sada likuju samo u Zagrebu i nigdje drugdje na svijetu - kaže Božac koji je prije 40-ak godina na Kalniku pronašao borov vrganj (Boletus pinophilus Pilat et Dermek) težak 2,2 kg.
Božac još jednom upozorava na Pravilnik o zaštiti gljiva, koji kaže “osim ostalih gluposti, u članku 22., drugi stavak strogo zabranjuje pojedincu da dnevno skupi više od 2 kg vrganja ili nekih drugih manje atraktivnih vrsta gljiva”.
- Za inat zaštitarima prirode i Pravilniku o zaštiti gljiva, diplomirani šumari nemilosrdno, onako hametice sijeku svako i najmanje drvo, što intelektualno i stručno zovu gospodarenje hrvatskim šumama.
Gospodari hrvatskih šuma uopće ne mare za strogo zaštićene vrste gljiva niti za tisuće vrsta drugih mikoriznih i manje zaštićenih gljiva, koje nakon nemilosrdne sječe šuma više ne rastu - kaže Božac.
Širenje muzeja
Dodaje da su “ovu zastrašujuće žalosnu činjenicu ovih dana ponovo slikovito demonstrirali diplomirani ljudi sa sjekirom u ruci, kako se stručno gospodari i ubijaju šume u Gorskom kotaru”.
- U blizini naselja Kupjak zanemarili su Pravilnik o zaštiti gljiva i nemilice su porušili bukve, smreke, jele i breze, gdje neće barem 100 godina više rasti strogo zaštićena gljiva maglen (Albatrellus pes-caprae Pouzar), a neće više rasti ni tisuće vrsta drugih gljiva koje su Bogom dano drugovale i njegovale skladnu zajednicu s višim biljem.
Dakle, otvoreno pitam zaštitare prirode, gdje ste sada djelatnici tobožnje zaštite prirode, a čitateljima demokratski prepuštam da zaključe kojim sudionicima ove priče pripada atribut luđaka - zaključuje Romano Božac, najavljujući proširenje Muzeja gljiva koji i sada ima najviše izloženih primjeraka u svijetu.