Državne potpore za očuvanje radnih mjesta ove je godine iskoristila jedna jedina tvrtka! Korčulanska tvrtka Radež od države je za obuku radnika dobila 240.000 kuna i to ih je spasilo od propasti. Čak 169 od 340 zaposlenih prošlo je usavršavanje: monteri su postali zavarivači, drugi su postali upravljači radnim strojevima i tako ukrug.
Genijalan plan
Svaki od njih promijenio je posao unutar tvrtke, ali zadržao radno mjesto i plaću.
Radež d.d., tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju palubne brodske opreme i čeličnih konstrukcija, na svjetskom je tržištu uspješno poslovala od 1954., no nije se uspjela othrvati krizi. Zbog smanjene domaće potražnje izazvane propašću velikih brodogradilišta, ali i krize u koju su zbog jeftine konkurencije iz Kine i jugoistočne Azije zapala mnoga europska brodogradilišta, prije dvije godine su dovedeni do ruba propasti.
- Od države smo dobili ukupno 240.000 kuna, u dva mjeseca po 120.000 kuna, i to nas je spasilo. No, ipak smo morali smanjiti plaće. Zapelo je. Naša brodogradilišta su propala, iz Europe je počelo stizati sve manje narudžbi. Bavimo se i proizvodnjom manjih turističkih kruzera, ali je i to posustalo. U jednom trenutku smo ostali bez posla. Nije bilo niti jedne narudžbe! Razmišljali smo kako izdržati a da sve ne propadne, da 340 obitelji iz Blata i ostatka Korčule ne ostane gladno. Znate, mi smo najveća tvrtka na otoku. Odlučili smo pokušati s državnim potporama i uspjeli dobiti novac. Radnici su naučili raditi dodatne poslove, a u međuvremenu se i situacija popravila pa smo dobili narudžbu za izradu brodske dizalice za Azerbajdžan, balkone putničkih kruzera za Italiju, a sada imamo i neke poslove s brodogradilištem Split - ističe direktor tvrtke Jerko Andrijić.
Sada, zahvaljujući dodatnom obrazovanju radnika, uz male brodice, izrađuju poklopce brodskih skladišta s pražnicama, RO-RO opremu, brodske i lučke dizalice, aluminijske sizeve, mostiće, uređaje za tegalj u nuždi, opremu za privezivanje broda, opremu za naftne platforme... Godišnje izvezu robe vrijedne oko 15 milijuna eura.
Slab rezultat
Činjenicom da je potpore za očuvanje radnih mjesta iskoristila samo jedna tvrtka nezadovoljni su u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Ništa bolje nije prošla ni mjera samozapošljavanja na koje se potiče nezaposlene koji su na burzi dulje od šest mjeseci: u ovoj godini tu su mjeru iskoristile samo 602 osobe. Tako se dogodilo da je država ove godine za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurala 358,8 milijuna kuna, što je 27,5 posto više nego lani, a do sada je iskoristila 268,6 milijuna kuna.
U 2011. zahvaljujući mjerama zapošljavanja posao je dobilo 36.468 osoba, dok ih je od ožujka do polovice listopada ove godine posao našlo 21.770. Nezadovoljni su poslodavci koji traže da se poticajne mjere pojednostave, a nezadovoljno je i Ministarstvo.
Stručnjaci upozoravaju da mjere moraju biti precizno usmjerene, posebice kada je riječ o troškovima prekvalifikacija i usavršavanja jer novac potrošen, primjerice, na kompjutorske tečajeve danas više nikome ne osigurava radno mjesto. Pokazalo se da novac lani potrošen na stjecanje dodatnih vještina nije imao nikakav utjecaj na zapošljavanje 15.000 osoba uključenih u taj program. Logika je jasna: treba financirati jedino programe koji će doista omogućiti zapošljavanje.
Ministar rada Mirando Mrsić najavljuje promjene za iduću godinu, a sve snage bit će usmjere na tri mjere: samozapošljavanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i potpore za očuvanje radnih mjesta.
Nove mjere
- Nezadovoljni smo provedbom mjera koje ćemo pojednostaviti i nastojati približiti poslodavcima. Uz to, ići ćemo s Gospodarskom komorom u veću propagandu mjera za poticanje zapošljavanja prema poslodavcima - najavljuje Mrsić.
I ove su se godine najuspješnijima pokazale mjere vezane uz javne radove te rad bez zasnivanja radnog odnosa koji bi mladim visokoobrazovanim ljudima trebao pomoći da steknu radno iskustvo u struci.
Jaki kriteriji
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je program javnih radova tek kratkotrajna vatrogasna mjera.
- Javni radovi su sezonskog karaktera i u pravilu pomažu dogotrajno nezaposlenima da na nekoliko mjeseci nađu posao i dobiju naknadu, ali nakon toga se vraćaju na burzu - upozorava Iva Tomić s Ekonomskog instituta. Mrsićeva mjera koja mladima osigurava 1600 kuna novčane naknade, da se zaposle na godinu dana i steknu radno iskustvo, uz plaćeni staž, mentora i program osposobljavanja glavna je promjena Vlade u odnosu na prošlogodišnje mjere politike zapošljavanja. Ostale mjere su u pravilu ostale iste. Potpore za zapošljavanje, ovisno o tome je li riječ o malom, velikom ili srednjem poslodavcu, za poslodavce iznose do 50 posto troškova bruto plaće do najviše 12 mjeseci. Kada je riječ o usavršavanju, poslodavci mogu dobiti do 70 posto troškova. Da bi se država osigurala od zloupotreba, papirologije je mnogo, jednako kao i obaveza poslodavaca koji, primjerice, nakon korištenja pojedinih mjera 12 mjeseci ne smiju otpuštati radnike.
Poslodavci traže jednostavnije mjere i upozoravaju da je lani od dvije milijarde kuna više od 70 posto novca kojim raspolaže Hrvatski zavod za zapošljavanje otišlo na novčane naknade!
- Temeljni problem zašto poslodavci nisu više koristili mjere je komplicirana procedura. Nužno je mjere što je moguće više pojednostaviti - zaključuje zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić.