Predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda ponovo su uvršteni među štićene osobe prve kategorije zajedno s predsjednicima države, Sabora i Vlade, odlučeno je jučer na sjednici Vlade. Takva je odluka donesena temeljem odluke Ustavnog suda iz kolovoza ove godine.
Naime, predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda odlukom Vlade iz srpnja 2012. godine svrstani su u drugu kategoriju štićenih osoba te im je ukinuta mogućnost korištenja rezidencijalnih objekata u vlasništvu države.
Ustavni sud odlučio
Povodom takve odluke Ustavni sud je proveo postupak ocjene suglasnosti s Ustavom. Suci Ustavnog suda su ocijenili da ove odluke nisu u skladu s člankom 4. Ustava, odnosno ustrojstvom državne vlasti i ustavnog sudstva.
U svojoj odluci ustavni suci tvrde da je ovim odlukama počinjen ustavni poremećaj u diobi vlasti te zaključuju kako su u RH državno-političke funkcije značajnije od državno-sudskih i ustavnosudskih funkcija.
S obzirom na takvu odluku, Vlada je jučer ponovo vratila predsjednike i Ustavnog i Vrhovnog suda među štićene osobe prve kategorije kao i zgrade sjedišta Ustavnog i Vrhovnog suda u štićene objekte i prostore prve kategorije. Za razliku od njih, glavni državni odvjetnik i dalje je štićena osoba druge kategorije.
To je na jučerašnjoj sjednici Vlade izazvalo i čuđenje premijera Zorana Milanovića. No, kako je riječ o odluci Ustavnog suda, Milanović je samo rekao da je tako odlučio Ustavni sud i da se to mora provesti.
Galerija: Vile u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske
Zaštita DORH-a
Vlada je jučer također odlučila ponovo dopustiti predsjednicima Vrhovnog i Ustavnog suda korištenje rezidencijalnih objekata u državnom vlasništvu. Ustavni sud je također ocijenio da ukidanje takve odredbe nije u skladu s Ustavom.
Riječ je o objektima Visoka u Zagrebu, pet objekata na otočju Brijuni te Vili Kovač na otoku Hvaru.
Jučer je na listu korisnika ovih objekata uvršten i glavni državni odvjetnik iako je on štićena osoba druge kategorije. Vlada je također odlučila da sjedište Državnog odvjetništva svrsta u štićeni objekt druge kategorije. Ove odluke stupaju na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Prema hrvatskim propisima osobe iz prve kategorije imaju policijsku pratnju 24 sata na dan.
Posebna pratnja
Pratnju obavljaju pripadnici posebne postrojbe MUP-a. Također se i 24 sata nadzire objekt u kojem štićena osoba živi. Sigurnosni nadzor dobivaju i članovi obitelji koji žive u istom domaćinstvu sa štićenom osobom prve kategorije.
O načinu nadzora članova domaćinstva odlučuje se na osnovi plana osiguranja koji izrađuju pripadnici Sigurnosno-obavještajne agencije. To u pravilu ne mora značiti 24-satni nadzor ili, primjerice, svakodnevna pratnja djeteta štićene osobe na putu u školu ili vrtić.
Prema jučerašnjoj odluci Vlade, predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda mogu se odreći prava na mjere osiguranja i zaštite. Iz Vlade su potvrdili da su i Branko Hrvatin i Jasna Omejec već odbili uzeti 24-satnu zaštitu.
Vile za protokol
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin za Jutarnji je izjavio da će potpisati izjavu kojim se odriče prava da bude štićena osoba jer u ovom trentku ne vidi potrebe za 24-satnim osiguranjem.
Kad je posrijedi njegov pravo na korištenje državnih rezidencijalnih objekata za odmor, čelni čovjek hrvatskog pravosuđa tvrdi da će se također odreći i mogućnosti korištenja tih objekata, osim ako se ukaže potreba protokolarne naravi, kao što je smještaj stranog visokog pravosudnog dužnosnika koji dolazi u posjet Hrvatskoj jer je to, ističe Hrvatin, u pravilu sigurniji i jeftiniji način smještaja od hotelskog.