U povodu obilježavanja 27. obljetnice okupacije sela Laslova nedaleko Osijeka, u subotu su brojna izaslanstva položila vijence i upalila svijeće kod Spomen obilježja u laslovačkom Parku hrvatskih branitelja, a kako je istaknuto, Laslovo su od velikosprske agresije u jesen 1991. u Domovinskom ratu zajedno herojski branili Mađari i Hrvati.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je kako su u Laslovu mirno živjeli Hrvati, Mađari i drugi narodi sve do velikosrpske agresije na Hrvatsku kada su zajedno stali u obranu i branili svoje selo do posljednjeg trenutka, do 24. studenoga 1991. godine.
„U obrani ovog sela poginulo je ili se još vodi nestalima ukupno 48 žrtava. Te žrtve su podsjetnik svima nama i obveza da ta svjedočanstva o njihovoj hrabrosti, žrtvi i ljubavi prema domovini prenosimo na buduće generacije. Okupljamo se ovdje oko te žrtve sa ciljem hrabrenja preživjelih i hrabrenja njihovih obitelji i pronalaženja rješenja za nove izazove koji su pred nama.“, rekao je ministar Medved.
Ratni zapovjednik obrane Laslova, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Ladislav Kočiš podsjetio je kako je Laslovo palo u potpuno okruženje 20. studenoga 1991. godine, nakon pada susjednog sela Ernestinova. Prema njegovim riječima odolijevali su neprijatelju dok su imali protuoklopnih sredstava, a kada su im ona ponestala odlučili su se za noćni proboj prema Osijeku.
„Išlo nam je u prilog što je bila gusta magla i visoki kukuruzi tako da smo se uspješno probili do sela Ivanovac koje nije bilo okupirano, i nakon toga dalje prema Osijeku. U proboju je uspješno iz Laslova izišlo 270 branitelja“, rekao je Kočiš.
Vijence kod spomen obilježja su položili izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, Josip Jurčević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić, osječko-baranjski župan Ivan Anušić, generalni konzul Mađarske u RH Antonio Giovanni de Blasio, te predstavnici lokalnih vlasti i udruga proizišlih iz Domovinskog rata.
Herojska obrana i stradanje Laslova u Domovinskom ratu
Laslovo (mađ.: Szentlászló) je selo u općini Ernestinovo, oko 18 kilometara južno od Osijeka, pored rijeke Vuke. Naselje je staro gotovo tisuću godina, a prva crkva u selu je crkva Svetog Ladislava, sagrađena 1218. godine. Godine 1475. selo je spomenuto kao tvrđava, a prema podacima iz 19. stoljeća selo je bilo većinskog mađarskoga podrijetla. Prema popisu stanovništva 1991. imalo je 1.298 stanovnika, a 2011. bilježi se 1074 stanovnika.
Laslovo je najpoznatije po herojskoj obrani i stradanju u Domovinskom ratu, kada su mještani uz pomoć dragovoljaca, hrvatskih branitelja iz drugih dijelova Hrvatske (iz Dalmacije, Kvarnera i Zagorja), ali i svijeta (iz Bolivije, Mađarske, SAD-a, Slovenije i Španjolske), 152 dana branili selo od velikosrpske agresije i time držali prvu crtu obrane Osijeka s juga.
Stanje se pogoršalo nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. kada su srpska paravojska i Jugoslavenska vojska (JNA) preusmjerile svoje snage iz Vukovara na područje južno od Osijeka s namjerom okruživanja i osvajanja najvećeg slavonskog grada. Dana 20. studenog okupirano je Ernestinovo čime je Laslovo ostalo u potpunom okruženju srpskih snaga, pa je donesena odluka da će svih 257 branitelja i civila, od čega 27 ranjenika, krenuti u proboj prema slobodnom Ivanovcu.
Dana 23. studenoga 1991. oko 16,30 prva skupina od oko 120 ljudi predvođena Ištvanom Mihalikom krenula je kroz kukuruzišta osigurati prolaz drugoj skupini, predvođenoj Ladislavom Kočišem, u kojoj su bili ranjenici. Prva skupina u Ivanovac je stigla 24. studenog oko 4 ujutro, a druga sat vremena kasnije.
Gotovo istodobno u Laslovo su ušle horde srpskih paravojnih postrojba predvođene ratnim zloćincem Željkom Ražnatovićem Arkanom, koje su odmah po dolasku zaklale tri starice koje nisu htjele napustiti svoje domove. Uslijedila je pljačka i rušenje sela. Ukupno je u obrani Laslova poginulo 48 ljudi, a još 10 ih se i danas smatra nestalima.