U skladu s neslužbenim informacijama koje su iz Vlade medijima procurile tijekom utorka, Adris grupa predala je Vladi obvezujuću ponudu da će od nje kupiti 39,7 posto redovnih dionica, koje čine 38,6 posto svih dionica CO-a za 905 milijuna kuna ili po 970,45 eura po jednoj dionici. Time je uz igre izbačena najveća poljska osiguravajuća kuća PZU, a spajanjem Adrisa i Croatia osiguranja stvara se nova hrvatska megakorporacija, teža od milijardu eura.
PZU se obvezao da će kupiti 44,27 posto svih redovnih dionica i za njih hrvatskom proračunu uplatiti 832 milijuna kuna, što je 800 eura po dionici.
POSAO TEŽAK 900 MILIJUNA KUNA Vlada prodala Croatia osiguranje rovinjskom Adrisu
Adris, koji je ponudio i dokapitalizaciju od 110 milijuna eura, nakon dokapitalizacije će postati vlasnik 60 posto dionica CO-a, a Vladi bi trebalo ostati 28,6 posto dionica, dovoljno za blokiranje neželjenih kapitalnih odluka, odnosno za “kontrolu” novog većinskog vlasnika.
Nakon neuspjele prodaje Hrvatske poštanske banke, Vlada nije krila zadovoljstvo dobrim ponudama za Croatia osiguranje. - Našli smo dobrog partnera i dodatni novac za širenje (Croatije) u Hrvatskoj i regiji - rekao je ministar financija Slavko Linić. Dobro je i to što će dionice koje će ostati u portfelju Vlade vrijediti puno, budući da CO prema Adrisovoj ponudi sada vrijedi 307 milijuna eura, što je znatno više od dosadašnjih ponuda (180 do 230 milijuna eura), kao i od prošlotjedne tržišne kapitalizacije na Zagrebačkoj burzi - oko 259 milijuna eura.
Zadovoljstvo je izrazio i predsjednik Uprave i najveći dioničar Adrisa Ante Vlahović. - Adris grupa još se jednom potvrdila kao vjerodostojan nacionalni investitor. Učinili smo sve što smo mogli da Croatia osiguranje ostane hrvatska tvrtka. Predstoji nam ozbiljan posao razvoja tvrtke kako bi CO postao regionalni lider. Sigurni smo da će to biti korisno i za Adris i za hrvatsko gospodarstvo - rekao je Vlahović.
Sada slijedi tehnički dio procesa u kojem će Adris grupa, nakon što isplati Republiku Hrvatsku za 39,7 posto redovnih dionica CO-a u njezinu vlasništvu, postati obveznik davanja javne ponude za kupnju preostalih ”slobodnih“ dionica po istoj cijeni, od 970,45 eura. Tih je dionica malo više od 63 tisuće pa Adris mora pripremiti još 61 milijun eura za njihovu kupnju, što ne znači da će mu ih svi vlasnici i prodati. No, tako će i RBA banka, obvezni mirovinski fondovi, HPB, PBZ, Auto Hrvatska i tisuće malih dioničara također dobiti dio Adrisova kolača a da ne čekaju da veće količine svojih dionica po dobroj cijeni uspiju prodati na burzi.
Kako stoji u Adrisovu poslovnom izvješću za 2012. godinu, Adrisov “duhanski dio poslovanja pod snažnim je pritiskom. Zbog rasta trošarinskog tereta, maloprodajne cijene (cigareta) rastu na svim ključnim tržištima, pa pad potražnje na ključnim TDR-ovim tržištima prosječno iznosi pet do deset posto godišnje...”
Prema propozicijama natječaja, novi većinski vlasnik Croatia osiguranja, Adris grupa, mora zadržati njegov korporativni identitet, to znači sjedište i tvrtku.
Mora zadržati uvrštenje dionica CO-a na Zagrebačkoj burzi najmanje dvije godine nakon transakcije i treba postići širenje osiguravajućeg poslovanja u regiji jugoistočne Europe. Pod regijom se misli na države proizašle iz bivše SFRJ te Albaniju, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku.
Postakvizicijska strategija i poslovni plan za CO (s detaljnom razradom strategije širenja) morali su biti sastavni dio obvezujuće ponude, kao i otkrivanje izvora novca za financiranje investicija i širenje. Adris grupa je duhanski, turistički, prehrambeni i trgovinski konglomerat izrastao iz Tvornice duhana Rovinj, koji se preuzimanjem Croatia osiguranja nastavlja odmicati od duhanskog biznisa i širi se u druge djelatnosti, čime se transformira od proizvođača cigareta u holding kompaniju nekolicine njegovih krupnih dioničara i direktora te mnoštva malih i institucionalnih ulagača koji su zadovoljni što su investirani s njima.
Trojica vlasnika koji s više od 25 posto kapitala kontroliraju Adris grupu su Ante Vlahović, vlasnik 20,39 posto redovnih dionica (koje nose pravo glasa u skupštini dioničara), ujedno i predsjednik Uprave, zatim pravnik i istarski političar Plinio Cuccurin, vlasnik 12,91 posto redovnih dionica, član Uprave, te Branko Zec, također član Uprave i vlasnik 6,15 posto tvrtke. Uz njih, krupni su dioničari još i Anton Pokrajac (4,05 posto) i Stanko Damijanić (2,09 posto).
Premda u Adrisovu godišnjem izvješću stoji da su “mali dioničari” imatelji 98,76 posto kapitala, vlasništvo je u Adrisu zapravo prilično koncentrirano: deset najvećih dioničara, od kojih je treći po veličini skriven na skrbničkom računu Zagrebačke banke, posjeduje čak 65,65 posto dionica s pravom glasa.
Adrisovci su ponosni na svoja dva desetljeća dioničarstva i svoj “holistički pristup” dioničarstvu, kako to u svom obraćanju partnerima kaže predsjednik Uprave i najveći dioničar Ante Vlahović.
To znači da “naši pretežiti dioničari istodobno predstavljanju i objedinjuju interese vlasnika, zaposlenika, kao i brojne interese u lokalnoj zajednici - sjedištu naših tvrtki, pa i šire. Pokazalo se da je taj oblik dioničarstva također motivirajući za odgovorno upravljanje i vođenje kompanije...”
Zahvaljujući tom pristupu, Adris se može pohvaliti doista - za hrvatske prilike - izvanrednim pokazateljima. Od osnutka, broj zaposlenika povećao je za deset puta. Zajednički prihod svih kompanija Adris grupe u 20 godina povećan je također za deset puta. Dobit grupe, od osnutka do današnjeg dana, povećana je za 30 puta. Kapital je u 20 godina povećan za 50 puta, a u razne investicijske projekte grupa je do sada uložila pet milijardi kuna. Naposljetku, kao rezultat svega toga, redovna dionica Adris grupe danas vrijedi sto puta više nego u trenutku osnivanja kompanije.
Ali, posljednjih godina, zbog aktualne krize, trendovi su se prilično promijenili, i to je ono što tjera Adris da za svoje goleme pričuve i zadržane dobiti traži nove biznise za ulaganja.
Najveći je, fundamentalni Adrisov problem što mu padaju prihod i dobit od duhanskog biznisa. Prije tri godine (2010.) Adris je u Strateškoj poslovnoj jedinici (SPJ) duhana zabilježio prihod od 1,85 milijardi kuna i neto dobit od 441,5 milijuna kuna. Lani je prihod bio 1,64 milijarde, a dobit 260 milijuna. Prodaja cigareta, od čega čak 63 posto u izvozu, pala mu je za krupnih 3,8 posto.
Za to vrijeme Adris je morao čekati da mu prvi poslovni iskorak, onaj u turizam, počne generirati dobit, a ona se pojavila tek 2012., i to u iznosima koji su prema duhanu gotovo zanemarivi: samo 40 milijuna kuna.
Pritom samo valja napomenuti da turizam obuhvaća i Cromaris, odnosno uzgoj bijele ribe: njegov je rast prodaje lani bio impresivan, čak 25 posto, ali Cromaris još uvijek puno više novca guta nego što ga donosi.
Ne samo opća kriza i globalna Velika recesija nego i ti strateški poslovni problemi Adrisa sigurno se odražavaju i na njegovu tržišnu vrijednost: cijena redovnih dionica već pet godina ne uspijeva se odlijepiti s razine koja je tek na polovici one pretkrizne, a osobito su razočarani i ljudi vlasnici Adrisovih povlaštenih dionica, zapravo jednog oblika pozajmice Društvu, koji ne vide ni rasta ni prinosa na to svoje ulaganje, unatoč tome što je ono s godinama akumuliralo više od sedam milijardi kuna pričuva i zadržane dobiti.
Milanović i Linić: Vlada nije prodala CO, nego je dobila dobrog partnera
Predsjednik Vlade Zoran Milanović pri odabiru Adris grupe rekao je kako je prihvaćena ponuda boljeg ponuđača po obje osnove - cijeni dionice i iznosu dokapitalizacije - te da je riječ o modelu prema kojem država i nakon privatizacije ostaje djelomični vlasnik.
Ministar financija Slavko Linić rekao je da je Adrisova ponuda daleko prihvatljivija od PZU-ove jer je ponudio dvostruko veći iznos dokapitalizacije i 21 posto veću cijenu po dionici.
Osim toga, Adris je, napomenuo je Linić, u odnosu na svoju neobvezujuću ponudu povećao cijenu sa 790 na 975 eura po dionici, dok je PZU smanjio cijenu sa 900 na 800 eura.
Kad se završi dokapitalizacija, Adris grupa će imati 60 posto vlasništva, ne računajući preuzimanje koje će biti obvezna ponuditi, a Vlada 28 posto, rekao je Linić. Ocjenjuje da je to sasvim dovoljno za ostvarivanje utjecaja na trošenje novca od dokapitalizacije i poslovnu politiku. Ministar financija smatra da Vlada nije prodala nego dobila dobrog partnera i sredstva za širenje Croatia osiguranja na domaćem tržištu i u jugoistočnoj Europi.
Vlada je u Croatia osiguranju na prodaju ponudila dio od ukupno 80,2 posto svog vlasničkog udjela u tom osiguravajućem društvu, tako da državi u vlasništvu ostane najmanje 25 posto plus jedna dionica, odnosno najviše do 30 posto dionica kapitalno osnaženog Croatia osiguranja.
Za sudjelovanje u postupku privatizacije Croatia osiguranja bilo je zaprimljeno 11 iskaza interesa (Adris grupa, EBRD, Triglav osiguranje, Vienna Insurance group, PZU, AIG, Grazer Wechselseitige Versichgerung, IFC, Locusta opus, Generali PPF Holding, AnaCap Financial Partners LLP).
Zaprimljene su samo tri neobvezujuće ponude - Adris grupe, PZU-a i Triglav osiguranja. Zadnji, slovenski osiguravatelj je ispao iz utrke jer jer Vlada procijenila da njegova ponuda nije zadovoljavajuća.