ZAGREB - Ponos domaće autoindustrije, dosad isključivo orijentirane na proizvodnju dijelova, uskoro bi mogao postati gradski mališan kodnog imena XD, čije izrade se hrabro prihvatila zagrebačka tvrtka Dok-ing, u svijetu poznata po izradi vrhunskih strojeva za razminiranje.
Hrvatski kooperanti
Gotovo senzacionalno zvuči informacija Autokluba da će prototip pokretan elektromotorom i baterijama nove generacije od litij-željezo-fosfata biti spreman za vožnju već krajem 2009., nakon čega će samo o novcu ovisiti kad će se krenuti i u serijsku proizvodnju. Na hrabru zamisao stvaranja automobila koji će većim dijelom biti plodom domaće pameti i znanja prije godinu dana došao je Vjekoslav Majetić, glavni inženjer i vlasnik Dok-inga.
- Sve što smo dosad projektirali pokazalo se u praksi više nego uspješnim. Ako ne bude većih potresa, već sljedeće godine ćemo tržištu moći ponuditi udoban, siguran i okretan dvosjed, namijenjen za brže i jeftinije kretanje po gradskim središtima. Naš automobil će imati autonomiju do 250 km - kaže Majetić.
Za gradnju pogona i pokretanje serijske proizvodnje bit će potrebno osigurati oko 100 milijuna eura. Usporedo s razvojem, stoga se traže i ulagači voljni sufinancirati projekt sa svijetlom komercijalnom perspektivom.
Dok-ing proizvodnju 260 cm dugačkog gradskog dvosjeda u cijelosti namjerava zadržati u Hrvatskoj i tako zaposliti niz kooperanata.
Tvrtka Tema iz Pule već je razvila prikladne elektromotore (45 kW, 600 Nm), koji će se ugrađivati u prednje kotače i razvijati maksimalnih 120 km/h.
Osim toga, posao gradnje šasije dogovoren je s Eko-Međimurjem, dok bi dio proizvodnje trebao obavljati i zavod za energetsku i procesnu opremu TPK.
Zbog višegodišnjeg iskustva u proizvodnji dijelova za autoindustriju, novi posao smiješi se i drugim tvrtkama, a jedino što se planira uvoziti su baterije, u čiji razvoj bi bilo nerazumno ulagati. Riječ je o najskupljem dijelu svakog elektromobila, zbog čega se uz skupe litij-ionske baterije planira ugradnja i znatno jeftinijih olovnih.
Zelena vozila
Ovisno o izabranim baterijama i željenoj autonomiji te opremi konkretnog modela, kretat će se i cijena. Trenutno se cilja se na cijenu od 10.000 eura, što nije neizvedivo uz određene subvencije za zelena vozila, poznate u zapadnom svijetu.
Budući da je već zacrtano da će u budućnosti cestama vladati bešumna i čista vozila na struju, država bi trebala podržati projekt prvog domaćeg elektromobila.
Branimir Hitrec/Autoklub
Hrvatski kooperanti
Gotovo senzacionalno zvuči informacija Autokluba da će prototip pokretan elektromotorom i baterijama nove generacije od litij-željezo-fosfata biti spreman za vožnju već krajem 2009., nakon čega će samo o novcu ovisiti kad će se krenuti i u serijsku proizvodnju. Na hrabru zamisao stvaranja automobila koji će većim dijelom biti plodom domaće pameti i znanja prije godinu dana došao je Vjekoslav Majetić, glavni inženjer i vlasnik Dok-inga.
|
Subvencije
Država bi trebala podržati projekt jer se radi o čistom vozilu na struju |
- Sve što smo dosad projektirali pokazalo se u praksi više nego uspješnim. Ako ne bude većih potresa, već sljedeće godine ćemo tržištu moći ponuditi udoban, siguran i okretan dvosjed, namijenjen za brže i jeftinije kretanje po gradskim središtima. Naš automobil će imati autonomiju do 250 km - kaže Majetić.
Za gradnju pogona i pokretanje serijske proizvodnje bit će potrebno osigurati oko 100 milijuna eura. Usporedo s razvojem, stoga se traže i ulagači voljni sufinancirati projekt sa svijetlom komercijalnom perspektivom.
Dok-ing proizvodnju 260 cm dugačkog gradskog dvosjeda u cijelosti namjerava zadržati u Hrvatskoj i tako zaposliti niz kooperanata.
Tvrtka Tema iz Pule već je razvila prikladne elektromotore (45 kW, 600 Nm), koji će se ugrađivati u prednje kotače i razvijati maksimalnih 120 km/h.
Osim toga, posao gradnje šasije dogovoren je s Eko-Međimurjem, dok bi dio proizvodnje trebao obavljati i zavod za energetsku i procesnu opremu TPK.
Zbog višegodišnjeg iskustva u proizvodnji dijelova za autoindustriju, novi posao smiješi se i drugim tvrtkama, a jedino što se planira uvoziti su baterije, u čiji razvoj bi bilo nerazumno ulagati. Riječ je o najskupljem dijelu svakog elektromobila, zbog čega se uz skupe litij-ionske baterije planira ugradnja i znatno jeftinijih olovnih.
Zelena vozila
Ovisno o izabranim baterijama i željenoj autonomiji te opremi konkretnog modela, kretat će se i cijena. Trenutno se cilja se na cijenu od 10.000 eura, što nije neizvedivo uz određene subvencije za zelena vozila, poznate u zapadnom svijetu.
Budući da je već zacrtano da će u budućnosti cestama vladati bešumna i čista vozila na struju, država bi trebala podržati projekt prvog domaćeg elektromobila.
|
U dva mjeseca od skice do 3D animacije
Izgled domaćeg elektromobila u cjelosti potpisuje Igor Jurić, industrijski dizajnera iz Siska. Četrdesetgodišnji 3D animator i vlasnik niza tržišno uspješnih patenata uspio je zahvaljujući spretnom korištenju dostupnih programa značajno uštedjeti novac i vrijeme, o čemu svjedoči i činjenica da je u samo dva mjeseca napravio posao za koji inače čitavom timu dizajnera treba godina dana. - Za pretpostaviti je da moje rješenje mnogima neće biti po volji, no činjenica je da umješno korištenje tehnologije dio ljudi iz klasičnog procesa čini suvišnima - rekao je Jurić, koji je znanje stekao radeći u nizu njemačkih tvrtki za inženjering i usluge grafičkih ilustracija, povezanih s Opelom, Porscheom i Mercedesom. |
Branimir Hitrec/Autoklub