Hrvatska Vlada i predstavnici antifašista i nacionalnih manjina počeli su pregovarati o mogućnosti da se ovog travnja napokon, poslije pune četiri godine, ponovno održi zajednička komemoracija žrtvama ustaškog logora Jasenovac. Razgovori s Vladom Andreja Plenkovića vode se u tajnosti i još nije ništa dogovoreno, međutim, postoji volja da se napokon prevlada višegodišnja kriza, potvrdilo je nekoliko sudionika spomenutih razgovora za Jutarnji list.
“Razgovaramo o ovome. Naša politička želja je da se održi zajednička komemoracija, ali još nema konačne odluke. Trenutno se bavimo s dosta tema, a obilježavanje proboja iz Jasenovca je tek za mjesec dana i mislimo kako ima dovoljno vremena za dogovor”, glasi odgovor iz Banskih dvora.
Pijetet
Proboj logoraša iz Jasenovca započeo je 22. travnja 1945., a spasilo se njih stotinjak. Zbog Uskrsa koji pada 21. travnja ove godine, središnja manifestacija proboja trebala bi se održati 14. travnja. Da se vode razgovori o zajedničkom iskazivanju pijeteta jasenovačkim žrtvama, potvrdio je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca, koji smatra da treba prevladati nesuglasice.
Međutim, i on je dodao da dogovor još nije postignut, a vodstvo SABH-a konačnu će odluku donijeti idući tjedan. “Sve će se znati za tjedan dana, a do tada neću davati nikakve izjave”, rekao nam je i Ognjen Kraus, predsjednik koordinacija židovskih općina. Međutim, svi sugovornici su potvrdili da se razgovara i pokušava pronaći rješenje.
Ovakva situacija traje od 2016., kada je na vlast došla ideološki izrazito desna Vlada Tima Oreškovića, u kojoj su svjetonazor određivali Tomislav Karamarko i Zlatko Hasanbegović. Započela je relativizacija ustaštva, zbog čega su manjine i antifašisti odlučili bojkotirati državnu ceremoniju obilježavanja proboja iz Jasenovca. Iako je u međuvremenu Oreškovićevu Vladu zamijenila Plenkovićeva, u travnju 2017., državnu službenu komemoraciju proboja ponovno su bojkotirali predstavnici srpskih i židovskih organizacija, te antifašisti, SDP i lijeve stranke, koji su tada upozorili da sporna ploča s natpisom “Za dom spremni” i dalje stoji u Jasenovcu, ali i na krajnje zabrinjavajući porast pokušaja falsificiranja povijesti i povijesnih činjenica i relativizaciju ustaštva.
Prošle godine održane su tri komemoracije žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Kao i prethodne dvije godine, predstavnici srpske i židovske nacionalne manjine, kao i SABH, bojkotirali su državnu komemoraciju zbog njihova toleriranja ustaških simbola, prije svega pozdrava “Za dom spremni”.
Svjetski mediji
Najprije su Koordinacija židovskih općina i Židovska općina Zagreb organizirale komemoraciju u subotu, 15. travnja 2018. godine, a odluku o bojkotu središnje državne komemoracije podržala je i Židovska vjerska zajednica Bet Israel. Zatim su, 21. travnja, Savez antifašista i Srpsko narodno vijeće zajedno organizirali komemoraciju u prisustvu više od 1500 ljudi.
Na kraju je službena komemoracija u Jasenovcu, kojoj je prisustvovao i državni vrh, održana u nedjelju, 22. travnja, ali u prisutnosti malog broja ljudi. Premijer Andrej Plenković je poslije komemoracije izjavio da mu je “žao što nema jedinstvene komemoracije jer žrtve to zaslužuju i dodao da u Hrvatskoj nema relativizacije fašizma”.
Već tada je bilo očito kako u Vladi žele zajedničku komemoraciju jer, ovako, svake godine svjetski mediji podsjećaju da se ovdašnje vlasti izbjegavaju potpuno precizno odrediti prema NDH i ustaštvu. Uostalom, jedino što su napravile bilo je micanje ploče s pokličem “Za dom spremni” na 20 kilometara od Jasenovca, ali javni prostor i dalje obiluje ustašonostalgijom, koju pravosuđe često ne sankcionira.
Slično rezoniraju u Srpskom narodnom vijeću, gdje sumnjaju u mogućnost jedinstvene ovogodišnje komemoracije. Sugovornik iz SNV-a je pojasnio kako u posljednje tri godine nije riješilo ništa od onoga na što su upozoravali: “I dalje se glorificira ustaštvo, jasenovačke žrtve dovode u pitanje i osporava zločinački karakter NDH. Još nismo odlučili o ovogodišnjoj obljetnici, ali nisam siguran da će biti samo jedna zajednička komemoracija”, skeptični su u SNV-u.
Po svemu sudeći, rezultat pregovora je upitan.
Savez antifašista: "Samo HDZ nariče nad poraženim nacističkim snagama"
Realno, i HDZ je u nezgodnoj situaciji otkako je Katolička crkva u Koruškoj nedavno zabranila održavanje mise na Bleiburgu. Predsjednik Hrvatskog sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandoković izjavio je u srijedu navečer da će se održati komemoracija na Bleiburgu i to pod pokroviteljstvom Sabora jer je glavni cilj da se komemorira žrtvama. Na to je reagirao Savez antifašista priopćenjem prema kojem je skandalozna Plenkovićeva izjava, “da je Jugoslavenska armija na Bleiburškom polju u svibnju 1945. godine ubijala žene, djecu i nedužne hrvatske vojnike, koja je ne samo neistinita, već je i u službi potpunog zatiranja istine”.
“Odmazdu su provodile i sve oružane snage europskih država nakon Drugog svjetskog rata, ali samo vlast HDZ-a komemorira i nariče nad poraženim nacističkim snagama, kojima pripadaju i ustaše”, tvrde iz SABH-a.