Hrvati bi od 1. kolovoza ove do kraja sljedeće godine trebali plaćati “krizni porez“ od pet ili šest posto, potvrdila je nakon današnjeg maratonskog sastanka s poslodavcima i sindikalcima premijerka
Jadranka Kosor.
Prema njenim riječima, na stolu su sada dva prijedloga, o kojima se u srijedu nastavljaju pregovori. Prema prvom, uveo bi se “krizni porez“ od pet posto, u slučaju kojeg zaposlenima u državnom sektoru ne bi bile isplaćene božićnice i regres u sljedećoj godini, dok bi se prema drugom prijedlogu uveo porez od šest posto, pri čemu bi korisnici državnog proračuna zadržali pravo na božićnicu i regres.
Porez, koji bi prosječnu hrvatsku plaću smanjio za oko 110 do 130 kuna plaćali bi svi zaposleni i u javnom i u državnom sektoru, te umirovljenici, i to na iznos plaće ili mirovine iznad 3000 kuna. Njime bi bilo zahvaćeno ukupno oko milijun ljudi u Hrvatskoj. Zauzvrat, Vlada bi odustala od ranije najavljenog smanjenja plaća u državnom i javnom sektoru za šest posto, te od smanjenja mirovina iznad 2000 kuna za tri do 10 posto.
Šuker: Novca nema, moramo vam uzeti dvije milijarde kuna
Najesen opet rebalans, oporavak krajem 2010.
“U predstojećem rebalansu moramo provesti duboke i bolne rezove. Puno je nepravednije da ljudi uopće ne dobiju plaću“, kazala je večeras Kosor odgovarajući na pitanje je li pravedno da se visoke i niske plaće i mirovine oporezuju jednakom stopom.
Upravo je pitanje visine oporezivanja plaća i mirovina u recesiji danas, što je prijedlog koji je navodno došao od Damira Jakuša, predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i GSV-a, postalo i glavni kamen spoticanja kako između poslodavaca i sindikalaca, tako i među samim sindikalcima. Prema neslužbenim informacijama, na sastanku su padali i prijedlozi da se novi porez naplaćuje na sve plaće, bile one veće ili manje od 3000 kuna, dok bi ta granica vrijedila samo za oporezivanje mirovina. No, pojedini su sindikalci, poput Vilima Ribića, dopredsjednika Matice hrvatskih sindikata, oštro odbijali svaku pomisao da se sve plaće i mirovine iznad 3000 kuna oporezuju istom poreznom stopom, koja se najprije predlagala u vrijednosti od osam posto.
“Šuker je dva puta na sastanku pokušavao objasniti odakle mu ta stopa, ali nitko od nas to nije shvatio. Izgleda da su oni u tih osam posto pokušavati ubaciti nešto čega prije nije bilo“, požalio se Ribić novinarima.
Još je oštriji bio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je kazao da ne namjerava doći na današnji sastanak u Vladu.
- Ja ne namjeravam doći na sastanak i gubiti vrijeme. Ne mogu na sebe preuzimati takve obveze u ime članstva koje predstavljam - poručio je Sever, koji je kaže da sindikalcima treba barem nekoliko dana da se konzultiraju sa svojim članstvom. Vladu je, s druge strane, optužio da “brzinske pregovore“ sa socijalnim partnerima koristi kao alibi za donošenje nepopularnih mjera.
No, kako sada stvari stoje, Vlada će i bez sporazuma sa socijalnim partnerima progurati novi porez. Za to, tvrdi premijerka, HDZ ima potporu koalicijskih partnera. Država bi od tog poreza, tvrde sudionici današnjeg sastanka, do kraja godine mogla ubrati nešto manje od 1,9 milijardi kuna.
Na vijest da je predloženo uvođenje jedinstvenog poreza za sve zaposlene i umirovljenike od 8 posto poreza, Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za financije, zaključio je kako hrvatska vlada zapravo i nije imala puno izbora.
- Mogla je samo povećati PDV ili pak uvesti porez na plaće svih zaposlenih. Znate, nije dovoljno uvesti poreze na kapitalnu dobit, na dionice, akcije, SMS poruke, telefonske impulse da bi se ostvario neki ozbiljniji gospodarski i financijski učinak. Moraju se povući puno radikalniji potezi. A to su upravo povećanje PDV-a ili uvođenje generalnog poreza. Naravno niti jedna od tih mjera nije baš najbolja, ima puno slabosti, a uz to neće biti sama dovoljna da sredi državne financije.
Naprosto bilo je neizbježno donijeti jednu od tih mjera. Generalno povećanje poreza nije baš najbolja mjera jer previše opterećuje privredu. Također potaknuti će ljude da izigravaju zakone tako što će formalno smanjivati plaće, a preostali dio novca isplaćivati će na druge načine.
To znači da će jačati siva ekonomija i rad na crno koji su inače preveliki u Hrvatskoj. No niti povećanje PDV-a nije bez ozbiljnih slabosti. Na taj se način efikasnije prikuplja novac i zbog toga je učinkovitiji sa stajališta državnog proračuna.
Međutim zbog svoje regresivnosti povećanje PDV-a dovodi do ozbiljnog pada potrošnje, a glavnina tereta pada na siromašnije slojeve. No ohrabruje ako je vlada osigurala suglasnost sindikata oko tog poreza jer to znači da je u državi sazrijela svijest da svi slojevi društva moraju podnijet teret izlaska iz krize.
Taj je porez za sindikate bolji jer stvara dojam da će svi jednako podnijeti teret izlaza iz krize. Za sada je međutim premalo podataka o tom porezu da bi ga se moglo preciznije vrednovati. Pitanje je, primjerice, hoće li svi plaćati isti porez ili će bogatiji plaćati više, a siromašniji manje, istakao je Vladimir Gligorov.
U Srbiji i Mađarskoj također se dugo razmišljalo o uvođenju poreza solidarnosti, ali se u obje države na kraju od toga odustalo.
U Srbiji sindikati i javnost odlučno su odbili takvu vrstu nameta, a vlada nije imala snage sučeliti se s većinskim raspoloženje. Stoga je obećala da će proračunske rupe zakrpati kreditima i inozemstva.
Naravno takvo obećanje neće izdržati duži rok. Stoga će vrlo brzo srpska vlada, koja je to već obećala MMF-u, biti prisiljena uvesti nove, više stope PDV-a. Mađarska je pak nekoliko puta povećavala razne porezne stope, ali se nije usudila uvesti ovakav jedinstveni porez koji se predlaže u Hrvatskoj.
Profesor
Mladen Vedriš pak smatra da je u ovom trenutku teško procijeniti kakave će učinke imati uvođnje jedinstvenog poreza, no uvjeren je da to ni izdaleka nije dovoljno da se napravi gospodarski i fianancijski preokret.
- Ta bi mjera mogla imati ozbiljnijeg učinka jedino ako je ona dio nekog dobro osmišljenog paketa te ako će nakon nje uslijediti cijeli niz jednako važnih odluka. Dakle, ako je ponuđen jasan i precizno razrađen koncept razvoja. U protivnom, niti jedna mjera sama po sebi, ma kako drastična bila, ne može osigurati neophodni preokret niti će riješiti tako teške strukturalne probleme s kakvim je suočena Hrvatska.
Zbog toga je, primjerice, nužno da se istodobno s donošenjem takvih mjera na domaćem tržištu poduzmu koraci kako bi se osigurao priljev svježeg stranog kapitala . To je važno kako bi se omogućila ulaganja u proizvodnju i izvoz. Samo tako će uvođenje jedinstvenog poreza imati nekakvog učinka. Bez cjelovitog paketa mjera dometi takvog poteza biti će vrlo ograničeni i bez strateškog značaja.
Adriano Milovan, Mladen Pleše
|
Oporba i ekonomisti:
'To je izvan svake pameti, vode nas u propast!' |
 Šuker je dva puta na sastanku pokušavao objasniti odakle mu ta stopa, ali nitko od nas to nije shvatio
Vilim Ribić |
Šuker: Novca nema, moramo vam uzeti dvije milijarde kuna
Najesen opet rebalans, oporavak krajem 2010.
“U predstojećem rebalansu moramo provesti duboke i bolne rezove. Puno je nepravednije da ljudi uopće ne dobiju plaću“, kazala je večeras Kosor odgovarajući na pitanje je li pravedno da se visoke i niske plaće i mirovine oporezuju jednakom stopom.
Upravo je pitanje visine oporezivanja plaća i mirovina u recesiji danas, što je prijedlog koji je navodno došao od Damira Jakuša, predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i GSV-a, postalo i glavni kamen spoticanja kako između poslodavaca i sindikalaca, tako i među samim sindikalcima. Prema neslužbenim informacijama, na sastanku su padali i prijedlozi da se novi porez naplaćuje na sve plaće, bile one veće ili manje od 3000 kuna, dok bi ta granica vrijedila samo za oporezivanje mirovina. No, pojedini su sindikalci, poput Vilima Ribića, dopredsjednika Matice hrvatskih sindikata, oštro odbijali svaku pomisao da se sve plaće i mirovine iznad 3000 kuna oporezuju istom poreznom stopom, koja se najprije predlagala u vrijednosti od osam posto.
“Šuker je dva puta na sastanku pokušavao objasniti odakle mu ta stopa, ali nitko od nas to nije shvatio. Izgleda da su oni u tih osam posto pokušavati ubaciti nešto čega prije nije bilo“, požalio se Ribić novinarima.
Još je oštriji bio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je kazao da ne namjerava doći na današnji sastanak u Vladu.
|
Ja ne namjeravam doći na sastanak i gubiti vrijeme. Ne mogu na sebe preuzimati takve obveze u ime članstva koje predstavljam
Krešimir Sever |
No, kako sada stvari stoje, Vlada će i bez sporazuma sa socijalnim partnerima progurati novi porez. Za to, tvrdi premijerka, HDZ ima potporu koalicijskih partnera. Država bi od tog poreza, tvrde sudionici današnjeg sastanka, do kraja godine mogla ubrati nešto manje od 1,9 milijardi kuna.
Najviše bi izgubili oni s najvećim plaćamaMENADŽER - neto plaća 20.000 kuna• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 17.000 kuna • umanjenje 5 posto 850 kuna • nova plaća 19.150 kuna LIJEČNIK SPECIJALIST - neto plaća 9000 kuna • minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 6000 kuna • umanjenje 5 posto 300 kuna • nova plaća 8700 kuna DRŽAVNI SLUŽBENIK - neto plaća 3500 kuna • minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 500 kuna • umanjenje 5 posto 25 kuna • nova plaća 3475 kuna GRAĐEVINSKI RADNIK - neto plaća 4000 kuna • minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 1000 kuna • umanjenje 5 posto 50 kuna • nova plaća 3950 kuna UČITELJ - neto plaća 5200 kuna • minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću 2200 kuna • umanjenje 5 posto 110 kuna • nova plaća 5090 kuna INŽ. TELEKOMUNIKACIJA neto plaća 7600 kuna • minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 4600 kuna • umanjenje 5 posto 230 kuna • nova plaća 7370 kuna SVEUČILIŠNI PROFESOR - neto plaća 12.000 kuna • minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 9000 kuna • umanjenje 5 posto 450 kuna • nova plaća 11.550 kuna UMIROVLJENIK - s mirovinom od 3800 kuna • minus 3000 kuna, porez se obračunava na mirovinu od 800 kuna • umanjenje 5 posto 40 kuna • nova mirovina 3760 kuna |
|
S
indikalci:
Tražili smo da se plaće i mirovine oporezuju progresivno |
Na vijest da je predloženo uvođenje jedinstvenog poreza za sve zaposlene i umirovljenike od 8 posto poreza, Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za financije, zaključio je kako hrvatska vlada zapravo i nije imala puno izbora.
- Mogla je samo povećati PDV ili pak uvesti porez na plaće svih zaposlenih. Znate, nije dovoljno uvesti poreze na kapitalnu dobit, na dionice, akcije, SMS poruke, telefonske impulse da bi se ostvario neki ozbiljniji gospodarski i financijski učinak. Moraju se povući puno radikalniji potezi. A to su upravo povećanje PDV-a ili uvođenje generalnog poreza. Naravno niti jedna od tih mjera nije baš najbolja, ima puno slabosti, a uz to neće biti sama dovoljna da sredi državne financije.
|
Gligorov:
S ovim nametom jačat će siva ekonomija i rad na crno u Hrvatskoj |
To znači da će jačati siva ekonomija i rad na crno koji su inače preveliki u Hrvatskoj. No niti povećanje PDV-a nije bez ozbiljnih slabosti. Na taj se način efikasnije prikuplja novac i zbog toga je učinkovitiji sa stajališta državnog proračuna.
Međutim zbog svoje regresivnosti povećanje PDV-a dovodi do ozbiljnog pada potrošnje, a glavnina tereta pada na siromašnije slojeve. No ohrabruje ako je vlada osigurala suglasnost sindikata oko tog poreza jer to znači da je u državi sazrijela svijest da svi slojevi društva moraju podnijet teret izlaska iz krize.
Taj je porez za sindikate bolji jer stvara dojam da će svi jednako podnijeti teret izlaza iz krize. Za sada je međutim premalo podataka o tom porezu da bi ga se moglo preciznije vrednovati. Pitanje je, primjerice, hoće li svi plaćati isti porez ili će bogatiji plaćati više, a siromašniji manje, istakao je Vladimir Gligorov.
U Srbiji i Mađarskoj također se dugo razmišljalo o uvođenju poreza solidarnosti, ali se u obje države na kraju od toga odustalo.
U Srbiji sindikati i javnost odlučno su odbili takvu vrstu nameta, a vlada nije imala snage sučeliti se s većinskim raspoloženje. Stoga je obećala da će proračunske rupe zakrpati kreditima i inozemstva.
Naravno takvo obećanje neće izdržati duži rok. Stoga će vrlo brzo srpska vlada, koja je to već obećala MMF-u, biti prisiljena uvesti nove, više stope PDV-a. Mađarska je pak nekoliko puta povećavala razne porezne stope, ali se nije usudila uvesti ovakav jedinstveni porez koji se predlaže u Hrvatskoj.
|
Hrelja:
Radi se o antirecesijskom doprinosu svih građana |
- Ta bi mjera mogla imati ozbiljnijeg učinka jedino ako je ona dio nekog dobro osmišljenog paketa te ako će nakon nje uslijediti cijeli niz jednako važnih odluka. Dakle, ako je ponuđen jasan i precizno razrađen koncept razvoja. U protivnom, niti jedna mjera sama po sebi, ma kako drastična bila, ne može osigurati neophodni preokret niti će riješiti tako teške strukturalne probleme s kakvim je suočena Hrvatska.
Zbog toga je, primjerice, nužno da se istodobno s donošenjem takvih mjera na domaćem tržištu poduzmu koraci kako bi se osigurao priljev svježeg stranog kapitala . To je važno kako bi se omogućila ulaganja u proizvodnju i izvoz. Samo tako će uvođenje jedinstvenog poreza imati nekakvog učinka. Bez cjelovitog paketa mjera dometi takvog poteza biti će vrlo ograničeni i bez strateškog značaja.
Vlada reže i troškove države za šest postoU predstojećem će rebalansu proračuna država sve stavke na rashodovnoj strani najvjerojatnije srezati za šest posto, doznajemo iz Vladinih i sindikalnih krugova. To znači da će se za toliko smanjiti i izdaci za, primjerice, Crkvu i Hrvate u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).
|
Adriano Milovan, Mladen Pleše