KOMISIJA

PSPC: Stepinac je morao osuditi ustaške zločine HBK: Činio je to stalno

HBK su predstavljali kardinal Bozanić, biskupi Ratko Perić i Antun Škvorčević te povjesničari Jure Krišto i Mario Jareb, dok je na čelu stola sjedio predsjednik Komisije o. Bernard Ardura. Srpsku su stranu, uz mitropolita Porfirija i Amfilohija, episkopa Irineja i Jovana te Darka Tanaskovića, bivšeg veleposlanika Srbije u Vatikanu, predstavljali povjesničari Ljubodrag Dimić i Milan Koljanin

HBK je Stepinca opisao kao personu non grata u NDH. Ante Pavelić ga u travnju 1941. nije želio susresti jer je negodovao zbog njegove osude progona i ubojstva

Iza debelih zidova Vladičanskog dvora u Novom Sadu u utorak poslijepodne završila je i treća runda sastanka Mješovite komisije Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve o djelovanju blaženog kardinala Alojzija Stepinca prije, tijekom i poslije Drugog svjetskog rata.

Sudionici sastanka vodili su diskusiju o odnosu kardinala Stepnica prema ustaškom režimu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a upravo ta tema, o kojoj se raspravljalo na terenu SPC-a, još u početku je označena kao ona oko koje će se predstavnici obje strane najviše razilaziti.

Bez povišenih tonova

Ono što je dodatno dolijevalo ulje na vatru bila je verbalna rafalna paljba između ministara vanjskih poslova dviju država Davora Stiera i Ivice Dačića oko uloge Stepinca u vremenu o kojem je trebala raspravljati Komisija. Isto tako, taj sastanak pao je i u vrijeme kada se u crkvama diljem Hrvatske slavilo Stepinčevo, blagdan koji se obilježava 10. veljače, na dan kada je blaženi kardinal preminuo u svom rodnom Krašiću 1960. godine.

Iako je odmah po formiranju Komisije, lani u Vatikanu, dogovoreno da sudionici sastanaka neće javno istupati, dio sudionika ipak nam je prepričao što se događalo u Novom Sadu.

- Sastanak je bio na najvišoj akademskoj razini otkako smo se skupili. Zidovi Vladičanskog dvora poprilično su debeli da bi do nas stizala prepucavanja hrvatskog i srpskog ministra vanjskih poslova. To uopće nije utjecalo na sam sastanak koje je uistinu bio miran, bez povišenih tonova. Iako treba naglasiti da takva komunikacija između dvojice predstavnika vlasti nije primjerena - kažu naši sugovornici.

Sam sastanak počeo je tako da je srpska strana predala hrvatskoj poduži tekst o Stepinčevoj ulozi u NDH, odnosno njegovu odnosu prema toj državi. Nakon toga su predstavnici Katoličke crkve svojim srpskim kolegama predali vlastiti tekst na istu temu.

Tekstovi su po svom sadržaju, očekivano, bili dijametralno suprotni.

- Oba teksta bila su poprilično duga i oni su se naglas čitali pred Komisijom. Naravno oba teksta su se poslije morala još detaljnije protumačiti, tako da nam je za pravu diskusiju ostalo jako malo vremena. Možda zbog toga nije ni bilo žučne rasprave - kažu nam.

Srpsku su stranu, uz mitropolita Porfirija i Amfilohija, episkopa Irineja i Jovana, te Darka Tanaskovića, bivšeg veleposlanika Srbije u Vatikanu, predstavljali povjesničari Ljubodrag Dimić i Milan Koljanin.

Protivnik režima

SPC je u svom tekstu pokušao navesti na zaključak da je Stepinac bio vrhovni crkveni dužnosnik u NDH te da je propustio javno osuditi ubijanje stotina tisuća ljudi i jasno se odrediti kao protivnik ustaškog režima, nakon što je to učinio u odnosu na komunistički režim.

S druge strane, HBK je Stepinca, među ostalim, opisao kao osobu koja je bila persona non grata u NDH s obzirom na to da se sam Pavelić prilikom dolaska u Zagreb u travnju 1941. nije želio ni susresti sa Stepincem te da je kardinal u više navrata osudio progone i ubojstva u NDH i zbog toga negodovao.

HBK su predstavljali kardinal Bozanić, biskupi Ratko Perić i Antun Škvorčević te povjesničari Jure Krišto i Mario Jareb, dok je na čelu stola sjedio predsjednik Komisije o. Bernard Ardura, predsjednik Papinskog odbora za povijesne znanosti.

Četvrta runda pregovora održat će se u 20. i 21. travnja u Požegi, a tema sastanka bit će odnos nadbiskupa Stepinca prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi od 1941. do 1945. godine. Nakon toga će se Komisija u lipnju sastati u Podgorici, gdje će se razmatrati Stepinčevo djelovanje u vrijeme komunističke Jugoslavije. Na šestom, posljednjem sastanku koji će se u ljeto održati u Vatikanu Komisija će sažeti rad i donijeti svoje mišljenje.

Izdvajamo