Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac gostovao je u emisiji 'Nedjeljom u 2' na HTV-u gdje je govorio o štrajku učitelja, aktualnoj kampanji za izbor predsjednika Republike, jačanju desnice u Hrvatskoj te spornim izjavama koje su digle buru u javnosti.
Na početku emisije komentirao je štrajk u prosvjeti.
- Stanje u prosvjeti već godinama nije dobro, 2008. je tadašnja Vlada značajno smanjila plaće prosvjetarima i kada je nakon krize došlo vrijeme da se realizira obećano, to se razvlačilo u nekoliko obroka. To se osjeti u uvjetima rada, entuzijazmu i kvaliteti nastave. To treba mijenjati, a plaće su samo jedan od segmenata. Kada profesori vide da se drugima povećavaju plaće, a ne kažemo da ne treba, kako bi se zaustavio odlazak tih kadrova iz Hrvatske, teško je reći drugima da su oni manje vrijedni, poručio je Pupovac.
Istaknuo je da se zalaže za nastavak pregovora i postizanje kompromisa između Vlade i sindikalaca.
- Povećanje od četiri posto je ponuđeno i treba vidjeti što se može napraviti. Ako Vlada mora pasti, neka padne, ali kompromis se mora naći. Treba podići kvalitetu rada jer ćemo doći do toga da ljudi neće htjeti raditi taj posao, rekao je.
Na upit da komentira ponašanje HNS-a u Vladi, rekao je da je ključna točka njihova angažmana u Vladi obrazovanje.
- Ne bi nazvao njihovo ponašanje ultimatumom, HNS je ušao u koaliciju s namjerom da u sferi prosvjete napravi reforme, to je bila njihov ključna točka i ako tu neće biti dogovora između ostatka koalicije i HNS-a, onda ćemo mi kolege iz HNS-a potkopavati. Imajte na umu činjenicu da je u 7-8 godina borba oko profila obrazovanja, bila jedna od glavnih agendi političkog djelovanja. Pokušao se promijeniti koncept obrazovanja prema tradicionalističkom konceptu, koji će se temeljiti na klerikalnim, a ne modernim vrijednostima i u takvim okolnostima su se našli Vrdoljak i Plenković. Pritisci izvana su isuviše snažni, ali pomaka je bilo, povećana su sredstva za obrazovanje, objasnio je prvi čovjek SDSS-a.
Poručio je da SDSS još nije donio odluku hoće li podržati nekog kandidata na predsjedničkim izborima.
- Zasad ne vidim takvu odluku da ćemo nekoga podržati. Aktivno promatramo, to može završiti odlukom da pozove da se glasa za nekog kandidata. Želimo kampanju koja je krenula od desne pozicije da se počne vraćati prema centru i tada ćemo imati bolje pretpostavke, rekao je.
Odgovorio je na pitanje kakav predsjednik treba Hrvatskoj.
- Ozbiljan, funkcija predsjednika se estradizirala, čak i kroz ovu kampanju banalizirala, rekao je. Njemački predsjednik nema veće ovlasti nego naša predsjednica, pa tamo nije ništa estradizirano, ozbiljni ljudi trade ozbiljan posao. Umjesto da se fokusiramo i posvetimo na stvaranje primjera ključne političke figure u zemlji koji će ljudima biti orijentir. Ozbiljna, odgovorna, promišljena. Mi smo to izgubili, rekao je.
Potom je spomenuo političku figuru drugog hrvatskog predsjednika.
- Stipe Mesić je imao elemente duhovitosti, ali brzo se vraćao u sferu ozbiljnih poruka i promišljenih ideja.
- Mi smo ranjena zemlja, u mnogo čemu dezorijentirana nacija, društvo kojemu nedostaju elementarni znakovi prema kojima ćemo se usmjeravati, mi smo izgubili orijentir, ako predsjednik Republike neće biti ta koja će zajedno s Vladom biti orijentir, zajedno sa drugim akterima, privrednicima, nastavnicima, ne samo s lokalnim svećenicima, onda ne možemo imati situaciju da ljudi ne znaju na koju stranu treba ići. Sad ne idemo nigdje, tapkamo u mjestu, poručio je.
Komentirao je i riječi premijera Plenkovića koji često govori da Hrvatska ide naprijed, sa snažnim ekonomskim razvojem.
- Idemo naprijed do prve ozbiljne ekonomske krize, poručio je Pupovac.
Na upit jesu li rezultati europarlamentarnih izbora dokaz da desnica jača i da su Kolinda Grabar Kitarović najjači kandidati na izborima, rekao je.
- To je zato što mi još uvijek živimo u političkom razdoblju iznimno desne konzervativne politike HDZ-a koja je eruptirala 2013. pa naglo planula 2014. i 2015. Živimo u sjeni toga, koliko god se aktualni HDZ od toga odmiče. Nakon poraza Milanovića, njegova scena je oslabila, rekao je.
Na upit podržava li ideju da predsjednika bira parlament, odgovorio je.
- S obzirom na stanje parlamenta, način na koji se stranke međusobno dogovaraju, odsustvo kulture dijaloga ne znam kako bi to funkcioniralo. U svakom slučaju, ako bismo imali ozbiljnu političku figuru, koja bi imala ozbiljne, reformske poglede na budućnost hrvatskog života, na razvoj društva bio bih zato da se bira na neposrednim izborima. Ako bi se nastavilo ovo što imamo sada u kampanji, bio bih prije zato da se šefa države bira u parlamentu.
Govorio je i o mogućnosti sastanka s čelnicima Hvidre.
- Kada bi se gledalo izjave, ne samo moje i drugih, onda do sastanaka ne bi došlo, ali ako se gleda potreba da postoji razgovor o temama i stvarima koje mogu biti zajedničke onda one mogu biti povod za razgovor. Nisam siguran da bi uoči izbora i komemorativnih događaja koji slijede trebalo doći do dijaloga, ali ja niti moji kolege stranački nećemo ga odbiti, imamo nekih važnih pitanja za raspraviti s ljudima u toj udruzi. Čini mi se da bi to moglo biti nakon Vukovara, rekao je Pupovac.
Pupovac je odgovarao i na pitanje je li neugodnosti u svakodnevnom životu.
- Mnogo je više ljudi koji mi daju podršku nego onih koji mi iskazuju odioznost ili neugodan i neprijateljski stav. Ja mislim da naše društvo ne želi da Hrvatska na bilo koji način dalje jača revizionističku politiku mržnje.
Ponovno je govorio o spornoj izjavio danoj Radio Sarajevu kada su ga mnogi optužili da je Hrvatsku usporedio s NDH.
- To je problem s medijima. Moć medija je da kreira događaje i kad ga nema i kad ga ima. Izjavu koju sam dao i rekao da kao hrvatski patriot izražavam zabrinutost za mogućnost da u Republici Hrvatskoj počne dodatno osnaživati i jačati ideologija mržnje kakva je postojala u samo jednom razdoblju, a to je u vrijeme NDH, na toj pressici u Saboru nakon akata nasilja u Uzdolju nije primijetio nitko osim novinara Indexa koji je o tome napisao tekst odobravanja. Trebalo je proći nekoliko dana da se jave neki koji kažu Pupovac je Hrvatsku usporedio s NDH, a ja sam izrazio duboku bojazan da Hrvatska ne ode u tom smjeru. Nisam jedini, rekao je.
Govorio je i o miješanju Crkve u politiku.
- Djelovanje pojedinih biskupa je loše za Crkvu i Hrvatsku. Na današnji dan 91. u Širokoj Kuli ubijeno je 11 civila, najmlađa žrtva je imala 13 godina, ubili su je Srbi, očito neljudi. Prethodno su ubili cijelu obitelj, Srbina koji je htio njih zaštititi. Kakav bih ja bio čovjek kad bih sada ili za 20 godina tvrdio da se to nije dogodilo, da se nije dogodila Škabrnja, da nisu stradavala djeca u Slavonskom Brodu, kao što neki biskupi tvrde da siročad kozaračka čiji očevi su prvo pobijeni, a majke i sestre otpremljene u Njemačku na prisilni rad. Od njih 5-6 tisuća smještenima u logorima u Sisku, preko 1000 ih je umrlo. I da nije bilo Diane Budisavljević strahote bi bilo puno veće. Ljudi koji to negiraju, zajedno sa Jasenovcem i koji uz to organiziraju mise za aktivne časnike ustaške vojske i NDH, kao ljude koji su pobijeni na brutalan način na koji nisu smjeli biti ubijeni s istovremenim trendom revidiranja prošlosti, e ti ljudi rade posao za koji mislim da je antihrvatski i antikatolički, objasnio je.