Oko tri stotine članova stručnih radnih skupina, koji su sudjelovali u pripremi reforme školstva, obratili su se zajedničkim pismom predsjednici države Kolindi Grabar-Kitarović. U pismu izražavaju zabrinutost zbog opstruiranja i zaustavljanja procesa reforme i mogućoj velikoj šteti po Hrvatsku.
Članovi stručnih skupina, mahom učitelji i nastavnici, vjeruju da predsjednica svojim autoritetom može pomoći u nastavku procesa reforme, s istom koncepcijom i istim načinom rada kao zadnjih godinu i pol dana. Predsjednicu stoga mole da im pomogne da se procesu reforme osigura operativna, normativna i financijska podrška, kao i politička neovisnost.
“Ako se proces Cjelovite kurikularne reforme uskoro ne nastavi istom dinamikom, zbog zahtjevnosti i kompleksnosti vrlo će ga teško biti ponovo pokrenuti. Time gubimo šansu unapređenja obrazovanja u Hrvatskoj koje je, bez sumnje, u velikom zakašnjenju za europskim sustavima. Nepovoljne posljedice za naše učenike koji žive u 21. stoljeću, a školuju se prema sustavu iz sredine 20. stoljeća, a samim time i za gospodarski razvoj i boljitak naše domovine mogle bi biti nesagledive“, stoji u pismu, uz molbu da predsjednica primi njihove predstavnike na razgovor.
Nestala pravila
Kako navode, zabrinuti su jer im nije jasno kako će izgledati nastavak iznimno složenoga procesa koji je, sada već razriješena, Ekspertna radna skupina izvrsno i promišljeno organizirala i vodila. “Nakon toliko uloženoga truda i rada Ekspertna radna skupina sigurno ne bi zatražila razrješenje da je imala podršku i uvjete za nastavak procesa. Uvjereni smo da bi oni nastavili raditi na kurikularnoj reformi kada bi se uvjeti u smislu stvarne podrške za to i ostvarili”, zaključuju u pismu.
Bez odgovora
Profesorica matematike i informatike Lidija Kralj, jedna od potpisnica pisma i članica triju stručnih radnih skupina, objašnjava da je rad na reformi obustavljen jer su nakon isteka ugovora o suradnji na reformi članovi stručnih skupina vraćeni na rad u škole. Ministarstvo im je poslalo aneks ugovora pod nejasnim uvjetima, a nakon što su odgovorili da su zainteresirani za nastavak rada na reformi, ali traže odgovore na ključna pitanja oko daljnje organizacije, iz Ministarstva im se više nisu javili. Većina njih nije potpisala anekse, vratila se na rad u škole, a za desetak dana im počinje i kolektivni godišnji odmor.
- Naši kurikulumi očito će postati dobar izvozni proizvod. Nakon što su proučili naš prijedlog kurikuluma informatike i preuredili ga za svoje potrebe, u Srbiji od nove školske godine u škole uvode informatiku kao obavezan predmet. Naš proces rada i prijedloge dokumenata predstavili smo i drugim državama - kaže Lidija Kralj, koja je zajedno s ostalim potpisnicima pisma uvjerena da su kurikularni dokumenti izrađeni profesionalno, stručno, argumentirano i transparentno, uz primjenu spoznaja suvremenih znanstvenih istraživanja i iskustva dobre prakse, ali i uvažavanjem tradicije hrvatskog obrazovnog sustava.
Paralelno, tehnički ministar obrazovanja Predrag Šustar nakon što je razriješio Ekspertnu skupinu izjavljuje da dobro surađuje s bivšim voditeljem reforme Borisom Jokićem s kojim, veli, “čavrlja”. Još uvijek nije jasno tko u ovome trenu vodi zamrznuti proces reforme koja, suprotno planovima, eksperimentalno ne ulazi u škole od jeseni.