Vlada će ovoga tjedna poslati u proceduru dva zakonska prijedloga kojima bi se riješio problem blokiranih. Jedan je skraćeni stečaj potrošača, koji bi obuhvatio više od 80.000 osoba, i to onih čija je blokada do 20.000 kuna, a traje dulje od tri godine. Protiv njih bi se stečajni postupak otvarao po službenoj dužnosti.
Ako se utvrdi da nemaju imovine iz koje bi se dug namirio, postupak bi se odmah zatvorio. Pod provjerom bi bili šest mjeseci i nakon toga dug bi im se otpisao. Drugi zakonski prijedlog odnosi se na otpis duga. Koliki bi bio maksimalni iznos, još nije definirano, no u HDZ-ovu programu za Vladu spominjao se iznos prosječne plaće (to je oko 6000 kuna neto). Dok je otpis duga prema državi relativno jednostavan, pitanje je kako stimulirati druge (teleoperateri, kartičari, banke...) da otpišu dio potraživanja, a kako one koji su otkupili dug. Rješenje bi bila porezna olakšica, no otvoreno je pitanje kakva.
S obzirom na ogroman broj građana koji su u blokadi te činjenicu da svi imaju biračko pravo, u Hrvatskoj nema političara koji o problemu nema svoj stav, od predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović, preko svih političkih stranaka, do zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.
Protiv svake ideje
Predsjednica periodično prima predstavnike blokiranih, a Vladi potom šalje otvorena pisma puna kritike i zahtijeva da riješi problem. Vlada, pak, od ulaska u Banske dvore najavljuje mjere te povremeno u javnost pušta pojedine prijedloge. Oporba na to reagira svojim prijedlozima, za koje tvrdi da su bolji, dok udruga Blokirani svaku ideju dočekuje na nož. Dug za to vrijeme raste.
Prema najnovijim podacima Financijske agencije, zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je 31. ožujka bilo 325.254 građana, njih 539 više nego mjesec prije. Od toga najviše građana, njih nešto manje od 160.000, ima dug za usluge teleoperatera.
Dug građana, prema posljednjim podacima, iznosi 43,37 milijardi kuna te je 240 milijuna kuna veći nego u veljači. Najveći dio tog duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dugovanja bankama (41,4 posto), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje) dug je iznosio 21 milijardu kuna (48,5 posto).
Dvije najveće političke stranke, vladajući HDZ i oporbeni SDP, podudaraju se u modelima kojima bi se rješavalo problem blokiranih, ali se razlikuju u kriterijima. Do sada su najdetaljnije razradile stečaj potrošača. Obje bi stranke uvele pokretanje stečaja po službenoj dužnosti, no SDP ne bi kao kriterij uzeo dug do 20.000 kuna koji traje dulje od tri godine, nego dug od 10.000 kuna i blokadu koja traje dulje od dvije godine.
Kada je riječ o otpisu duga, ministar financija Zdravko Marić stalno ističe kako ne želi poslati pogrešnu poruku da se obveze ne isplati podmirivati.
Socijalni kriterij
No, javnost još nije upoznao s konačnim prijedlogom koji bi sadržavao maksimalni iznos oprosta duga te kriterije. SDP-ov saborski zastupnik i ministar pravosuđa u Vladi Zorana Milanovića, Orsat Miljenić, ističe da pri otpisu duga treba vrijediti socijalni kriterij koji će se upariti s podacima iz Porezne uprave.
- Tada otpis neće biti izbor vjerovnika. Da je po vjerovnikovu, on bi sve otpisao i namirio se od države, a to se ne smije dopustiti - kaže Miljenić.
Prema Miljeniću, za rješavanje blokiranih potrebno je provesti četiri mjere. Jedna je osobni stečaj, druga otpis duga s time da vjerovnicima to bude porezno priznat trošak, treća je rezanje troškova javnih bilježnika i odvjetnika, dok bi Fina prestala naplaćivati ovrhe jer bi to bila javna usluga koju pruža, a četvrta je drugačiji obračun duga koji bi podrazumijevao da se u svakoj rati isplaćuju trošak, kamate i glavnica.
Aktualni ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković više je puta isticao da je, uz izmjene Zakona o osobnom stečaju, valjalo i riješiti problem povjerenika za stečaj potrošača. U cijeloj državi postoje samo dva povjerenika, a Bošnjaković ih, kako je najavio, nastoji regrutirati među djelatnicima Fine, socijalnim radnicima i odvjetnicima.
Aleksićev prijedlog
Njegov prethodnik iz SDP-a Miljenić ističe da se u njegovu mandatu prvi put u Hrvatskoj uveo stečaj potrošača, a da je on u startu govorio kako treba promatrati primjenu zakona, vidjeti gdje su poteškoće, a onda ga korigirati.
- HDZ-ova Vlada u gotovo tri godine nije učinila ništa. Dok je Ministarstvo pravosuđa vodio Mostov ministar Ante Šprlje, ta ih tema uopće nije zanimala, nego su najavljivali novi Ovršni zakon, od čega na kraju nema ništa - rekao je Miljenić.
Most je, pak, prije mjesec dana sa Živim zidom i HSS-om podržao prijedlog zakona koji je zastupnik Snage Goran Aleksić uputio u zakonsku proceduru kao “mini antiovršni paket”. Riječ je o izmjenama Ovršnog zakona i Zakona o obveznim odnosima. U prvom se redu traži izmjena redoslijeda naplate potraživanja, i to tako da prvo ide glavnica, a tek potom troškovi i kamata. Zateznu kamatu stranke koje su podržale Aleksića žele ograničiti na iznos glavnice.
U Ovršnom zakonu, nadalje, za razliku od dosadašnjih 20.000 kuna, predlažu povećanje minimalnog iznosa za ovrhu jedine nekretnine na 50.000 kuna. Aleksić je predložio i da se izvan snage stavi izjava o zapljeni cijelog primanja koja je potpisana prije 17. lipnja 2008. godine.
Prije dva mjeseca svoje rješenje za blokirane ponudio je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.
Za građane koji su blokirani dulje od 365 dana i s dugom većim od 10.000 kuna, uz egzistencijalno prihvatljiv dohodovni cenzus koji prema prijedlogu Stranke rada i solidarnosti treba iznositi najmanje do 2752 kune po članu domaćinstva (vrijednost minimalne neto plaće), u Bandićevoj stranci se predlaže otpis kamata u cijelosti, otpis glavnice u visini 40 posto te beskamatna otplata ostatka glavnice na rok od 12 do 36 mjeseci, ovisno o visini duga.